Romanos 7
mpa (MPA) vs NTLH
1 Bhalongu bhangu, bho, ngachemmanyi ndandi nongela na bhala bhabhajimanyi shelia kubha shelia juntawala mundu chikahi paakubha mwome?
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Kwa ndandi mbomba joabhi na ndomi akongakiki na shelia kwaka ndomi waki chikahi paakubha mwome, nambu ndomi anaapotili, abhopuliwi na shelia jaka ndomi jela.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Bhela chikahi ndomi paakubha mwome, ngati anaabhi na mwanalomi jongi alowakeka mgone. Nambu ndomi anapotile, mbomba akubha alijeka, ngacheakongakeka kabhete na shelia heji, na hata ngati anaatoghuliki na mwanalomi jongi, akubha nga mgone.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Bhelabhela bhalongu bhango, mwenga nanamu mpotili kubhokana na Shelia, kwa indela ja hyegha jaka Yesu Kristo, mpata kubha mali ghaka mundu jongi, jola joakahyokike kuhuma kwa bhabhawile, nahuli tubhaleta bhandu kwaka Chapanga.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Kwa ndandi patukabhi tutama kwa kulonguheka na hyegha, utokulelu kwa mahoku, ghoukabhi kwa ndandi ja Shelia, ukahengiki lihengu mu hyegha hitu na ghokapi ghatukahengiki ghakatupeliki mu kupotela.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Nambu sajenu tubhopuliki kuhuma mu Shelia, maghambu tupotili kubhokana na lijambu lela lelikatubhekiki tepani bhatumwa. Henu tutumakila kujengalanela na matamu ghahenu gha Roho, na nga kujengalanela na hali jela ja Shelia jejalembakike.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Bho, henu tupwaga bhole? Bho, Shelia nde mahoku? Ngabhela hata pachokope! Kwa ndandi nganakalimanyi lihoku nambu kwa Shelia, maghambu nganakamanyi kutokulela nde kike, ngati Shelia ngajakapwaghike, “Ngawitokulela.”
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Nambu lihoku lakapatiki mbekenyu kwa amuli jela, jakahengiki mkati jangu kila ntundu wa utokulelu. Kwa ndandi lihoku panga na shelia lipotile.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Nanatu nakabhi mwomi pamwandi hapa panga shelia, nambu pajahikiki amuli jela, lihoku lakahyokiki, na nakapotile.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Nakaweni kubha amuli jejapalakiki kuleta womi jela, kwangu nepani jakaletiki kupotela.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Maghambu lihoku kwa kupata mbekenyu kwa amuli jela, jakatehi kungolowa, na bhela jakangomike kupetela amuli heji.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Bhela Shelia nde jihuhu, na amuli jela nde jihuhu, na ja chakaka, na kabhete nde jambone.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Henu, bho, jela jejibhi jambone jakabhi nyiwa kwangu nepani? Ngabhela hata pachokope! Nambu lihoku, nahuli libhonikana kubha nde lihoku chakaka, likahengiki nyiwa mkati jangu kwa indela ja chinyahi chela, nahuli kwa amuli jela lihoku lijonjukikaje kubha lihakau nakanopi.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Kwa ndandi tumanyi kubha Shelia nde ja kiroho, nambu nepani nde mundu wa kihyegha, nombasiki kubha mtumwa wa mahoku.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Ngachemanyi chenikihenga, maghambu lela lembalika kulihenga, ngachenilihenga, nambu lela lenilihakalila leniheli nde lenilihenga.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Nambu anangati nhenga lela langakulipala kuhenga, nde kubha nyetakela kubha Shelia nde jambone.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Bhela nga nepani kabhete nenhenga lela langakulipala kuhenga, nambu lihoku lela lelitama mkati jangu.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Kwa ndandi manyi kubha mkati jangu, yani, mkati ja hyegha jangu, ngachelitama lilobhi lambone, ndandi kupala mbala, nambu kuhenga lijambu lelibhi lambone ngachenhweza.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Maghambu lijambu lambone lenilipala lela, ngachenilihenga, nambu lijambu lihakau langakulipala lela nde lenilihenga.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Bhela anangati lela langakulipala nde lenilihenga, nga nepani nenilihenga, nambu lihoku lela lelitama mkati jangu.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Bhela nijiweni shelia ajeji, kubha kwangu nepani pambala kuhenga lelibhi lambone, lela lelibhi lihakau nde lenilihaghula.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Kwa ndandi nijihekalela Shelia jaka Chapanga kwa mtima wa mkati.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Nambu mona kubhi na shelia jengi jejihenga lihengu mu hyegha jangu, shelia jejipengana na jela jejijetakalewa na malangu ghangu. Na bhela jimeka mya mkongeka wa shelia ja mahoku jejihenga lihengu mu hyegha jangu.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Kahochu nenga! Bho, nde nane joanangengalyaje kuhuma mu hyegha jenjenu jejimbeleka mu kupotela?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Nunchengu Chapanga, kwa indela jaka Bambo witu Yesu Kristo!
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.