Marcos 12
mpa (MPA) vs NAA
1 Yesu akatumbwi kulonge nabhu kwa malenganesu akapwaghaje, “Mundu jumu akalemiki ngonda wa mizabibu, akauyongalwi lumatu, na pachilanda jaki akalenganaki libhomba la kuminyi divai, na kuchenga mnala. Akabhajahiki bhalemi ngonda ghola, na akatumbwi mwanja wa kujenda ku inchi ja kutali.Bhandu bhabheli bhaminya divai mu libhomba la kuminyi divai|alt="Two people pressing grapes in a winepress" src="04 Winepress.jpg" size="col" ref="12:1"
1 Depois Jesus começou a falar-lhes por parábola:
2 Chikahi cha kuhuna mapambiku pachahikiki, akuntumiki ntumika waki kwa bhalemi bhala nahuli akundetila pandu pa mapambiku gha ngonda waki wa mizabibu.
2 No tempo da colheita, mandou um servo para que recebesse dos lavradores a sua parte dos frutos da vinha.
3 Bhalemi bhala bhakunkamwi ntumika jola, bhakundapwili, na kunkelebhu mabhoku matopu.
3 Mas os lavradores o agarraram, espancaram e o despacharam de mãos vazias.
4 Akuntumiki kabheti ntumika jongi. Jonihoju kabheti bhakundapwi kumutu na kumpoa lihamo.
4 De novo, enviou-lhes outro servo, e eles bateram na cabeça dele e o insultaram.
5 Mweni ngonda jola akuntumiki kabheti ntumika jongi. Na bhombi bhalemi bhala bhakunkomiki. Bhakalapuliki kabheti bhangi bhamahele bhabhakatumakiki na bhangi kubhakoma.
5 Mandou ainda outro servo, e a este mataram. Muitos outros lhes enviou, dos quais espancaram uns e mataram outros.
6 Bhela akahighali na mundu jumu, yani mwana waki mpalu. Pakujomukela akuntumiki jonihoju akapwaghaje, ‘Anabhuntopilaje mwana wango.’
6 — Restava-lhe ainda um: o seu filho amado. Por fim, mandou o filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
7 Nambu bhalemi bhala bhakapwaghanile, ‘Jonjo nde mpwelelu, bhela tunkomaje, nahuli upwelelu waki ubya wito!’
7 Mas os tais lavradores disseram entre si: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo, e a herança será nossa.”
8 Bhela bhakunkamwili na kunkoma, na kujenda kujileke hyegha jaki kunja ja ngonda wa mizabibu ghola.”
8 E, agarrando o filho, mataram-no e o lançaram fora da vinha.
9 Yesu akabhalalukile, “Bho, mweni ngonda wa mizabibu anahenga kike?” “Anahikaje kubhakoma bhalemi habha, na kubhajahika ngonda hoghu bhandu bhangi.
9 — Que fará, pois, o dono da vinha? Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros.
10 Bho, ngachensomiki Malembu aghagha?
10 Vocês ainda não leram este trecho da Escritura:
11 Bambo nde joatehi lijambu lenihele,
11 Isto procede do Senhor
12 Bhapenganyambiku bhakolongwa, bhabhola bha Shelia na akahokolu bhakamanyiki kubha ulenganesu hoghu ubhapwagha bhombe. Bhela bhakalengiki kunkamu Yesu, nambu bhakajowipi lipogha la bhandu. Panihapa bhakundehili na bhakabhokike.
12 E procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo. Então eles o deixaram e foram embora.
13 Bhela Mafalisayo bhangi na bhahemba bha lipogha laka Helode, bhakatumakiki kwaka Yesu nahuli bhajenda bhakundalukyaje kwa kundenga.
13 E enviaram a Jesus alguns dos fariseus e dos herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 Bhakunjendili na kumpwaghila, “Mbola, tumanyi kubha wehapa ulonge chakaka, panga kujoghopa maholalelu gha bhandu. Wala ngacheulingali sula jaka mundu, nambu ubhola chakaka kubhokana na indela jaka Chapanga. Tupwaghilaje, bho, wichu le kwitu tepani kulepa kodi kwaka Kaisali?
14 Chegando, disseram-lhe: — Mestre, sabemos que o senhor é verdadeiro e não se importa com a opinião dos outros, porque não olha a aparência das pessoas, mas, segundo a verdade, ensina o caminho de Deus; é lícito pagar imposto a César ou não? Devemos ou não devemos pagar?
15 Bho, tulepaji au ngatwilepa?”
15 Mas Jesus, percebendo a hipocrisia deles, respondeu:
16 Bhakundeti mbija, najombi akabhalalukile, “Bho, sula na lihina lendenu yaka nane?”
16 Eles trouxeram. E Jesus lhes perguntou: Eles responderam: — De César.
17 Yesu akabhapwaghile, “Mumpekya Kaisali yeibhi yaki Kaisali, na yeibhi yaka Chapanga mumpekya Chapanga.”
17 Então Jesus disse: E muito se admiraram dele.
18 Bhela, Masadukayo bhabhapwagha kubha ngachekubhi kuhyoka bhakunjendi Yesu, na kundalukila,
18 Então alguns saduceus, que dizem não haver ressurreição, aproximaram-se de Jesus e lhe perguntaram:
19 “Mbola, Musa akatulaghalakili, ‘Ngati mwanalomi anapotili na kundeka nhwanu waki panga mwana, ndongu waki apalika antola mbomba joaweliwi na ndomi jola nahuli ambelakya bhana ndongu waki joapoti jola.’
19 — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem morrer e deixar mulher sem filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
20 Kwa ulenganesu, kukabhi na bhalongu saba, wa kutumbula akatowili na kupotela panga kupata bhana.
20 Havia sete irmãos. O primeiro casou e morreu sem deixar filhos;
21 Ndongu wa kabheli akuntowili joaweliwi na ndomi jola, najombi akapotili panga kupata bhana, na ndongu wa katatu najombi bhelabhela,
21 o segundo casou com a viúva e morreu, também sem deixar descendência; e o terceiro, da mesma forma.
22 na bhalongu bhokapi saba bhabhuntowili mbomba jola bhakapotili panga kubhaleka bhana. Machobha paghapetiki, najombi mbomba jola akapotile.
22 E, assim, os sete não deixaram descendência. Por fim, depois de todos, morreu também a mulher.
23 Bhela, lichobha la kuhyoka bhandu, bho, mabhu hoju ayibya nhwanu waka nane? Maghambu akanalomi bhokapi saba bhakuntowile.”
23 Na ressurreição, quando eles ressuscitarem, de qual deles ela será a esposa? Porque os sete casaram com ela.
24 Yesu akabhayangike, “Bho, mwanganya ngachemuhokiye, maghambu ngachemughamanyi Malembu Mahuhu na uweza waka Chapanga?
24 Jesus respondeu:
25 Kwa ndandi bhabhawili pabhiyokaje ngabhitoghuleki, bhibya ngati bhatumika bha kunani kwaka Chapanga.
25 Pois, quando ressuscitarem dentre os mortos, nem casarão, nem se darão em casamento, mas serão como os anjos nos céus.
26 Bhela, kuhyoka kwa bhabhawili, bho, ngachensomiki mu Chitabu chaka Musa pandu papalongale chitutu chechibhelala moto? Chapanga akumpwaghi Musa, ‘Nepani Chapanga waka Ibulahimu, Chapanga waka Isaka na Chapanga waka Yakobo.’
26 Quanto aos mortos, que eles de fato ressuscitam, vocês nunca leram no Livro de Moisés, no trecho referente à sarça, como Deus lhe falou: “Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó”?
27 Bhela jombi nde Chapanga wa bhandu bhabhabhi bhomi, nambu nga wa bhandu bhabhawile. Mwanganya muhobhiki namaa!”
27 Ele não é Deus de mortos, e sim de vivos. Vocês estão completamente enganados.
28 Mbola jumu wa Shelia akahikiki na kujowane kulochana kwabho. Paakaweni kubha Yesu akabhayangiki Masadukayo wichu, akunjendi Yesu na kundalukila, “Bho, mu amuli yokapi, nde jaleko jejibhi ngolongwa kupeta yokape?”
28 Chegando um dos escribas, que ouviu a discussão entre eles e viu que Jesus tinha dado uma boa resposta, perguntou-lhe: — Qual é o principal de todos os mandamentos?
29 Yesu akamuyangike, “Amuli nkolongwa nde jenjenu, ‘Njowanyaje, mabhandu bha Izilaeli! Bambo Chapanga witu nde Bambo jumu.
29 Jesus respondeu:
30 Umpalaje Bambo Chapanga waku kwa mtima waku wokapi, kwa roho jaku jokapi, kwa malangu ghaku ghokapi na kwa makili ghaku ghokapi.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de todo o seu entendimento e com toda a sua força.”
31 Amuli ngolongwa ja kabheli nde jenjenu, ‘Umpalaje njaku ngati moulipali wamwete.’ Nga amuli jengi ngolongwa ja kuipeta ibheli heye.”
31 O segundo é: “Ame o seu próximo como você ama a si mesmo.” Não há outro mandamento maior do que estes.
32 Mbola wa Shelia jola akumpwaghi Yesu, “Mbola ulongi wichu! Ulongi chakaka kubha, Chapanga nde jumu pela, wala njeta jongi nambu jombi.
32 Então o escriba disse: — Muito bem, Mestre! E com verdade o senhor disse que ele é o único, e não há outro além dele,
33 Impalika mundu kumpala Chapanga kwa mtima wokapi, kwa malangu ghokapi, kwa makili ghokapi na kumpala njaki ngati moalipali mwene, kupalika nakanopi kuliku kubhoha hinyama ya kujochakeka na nyambiku yokapi.”
33 e que amar a Deus de todo o coração e de todo o entendimento e com todas as forças e amar o próximo como a si mesmo é mais do que todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Yesu paakaweni kubha mundu hoju akayangiki kwa malangu, akumpwaghile, “Wehapa ngacheubhi kutali na Ukolongwa waka Chapanga.”
34 Vendo Jesus que o escriba havia respondido sabiamente, declarou-lhe: E ninguém mais ousava fazer perguntas a Jesus.
35 Chikahi Yesu paakabhi abhola mu Nyumba jaka Chapanga, akalalukile, “Bho, mbona bhabhola bha Shelia bhapwagha kubha Kristo nde mwana Daude?
35 Jesus, ensinando no templo, perguntou:
36 Roho Mhuhu akundongwi Daude kupwagha,
36 O próprio Davi falou, pelo Espírito Santo:
37 Daude mweni andoha Kristo ‘Bambo,’ henu Kristo ayibya bho mwana waka Daude?”
37 — O próprio Davi chama o Cristo de Senhor; então como ele pode ser filho de Davi? E a grande multidão o ouvia com prazer.
38 Mu mabholu ghaki, Yesu akapwaghike, “Mulilingalyaje na bhabhola bha Shelia, bhabhapala kupetapeta bhawati ingobhu ilachu na bhandu kubhalamuki kwa kutopela paligulio.
38 E, ao ensinar, Jesus dizia:
39 Kabheti bhahaghu itehu ya kulongolu munyumba ja kuhimangani Bhayahude na pandu pa kutopela pa uwangalalu wa chilebhe.
39 buscam as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes;
40 Kwa kubhakolowa bhabhatole bhabhaweliwi na bhalomi bhabhu nyumba yabhu na hindu yabhu koni bhakoponganela kulobha malobhu malachu! Bhanihabha utemuliku wabhu anaukubhaje ukolongwa namaa!”
40 devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.
41 Yesu akabhi atami pambipi na lisanduku la chikoku cha mbija, akabhalingali bhandu bhamaheli mobhajeghale mbija yabho. Bhanahindu bhamaheli bhabhohiki mbija yamahele,
41 Sentado diante da caixa de ofertas, Jesus observava como o povo lançava ali o dinheiro. Ora, muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 panihapa akahikiki mabhu jumu kahochu, akajeghi sendi ibheli ya mbija.
42 Vindo, porém, uma viúva pobre, lançou duas pequenas moedas correspondentes a um quadrante.
43 Yesu akabhalohiki bhabhulwa bhaki papamu na kubhapwaghila, “Chakaka numpwaghila, mabhu ajoju kahochu ajeghi mu lisanduku la chikoku mbija yamaheli kupeta chebhajeghi bhandu bhangi bhokape.
43 E, chamando os seus discípulos, Jesus disse:
44 Ndandi bhangi bhokape bhakabhohiki kubhokana na kujoloka kwa hindu yabhu, nambu mabhu ajoju, koni abhi kahochu, abhohiki yokapi yeakabhi naku, abhohiki hindu yokapi yeyunjangatyaje kwa matamu ghaki.”
44 Porque todos eles deram daquilo que lhes sobrava; ela, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.