Lucas 19
mpa (MPA) vs VC
1 Yesu akajingi mu muchi wa Yeliko na kupeta pachilanda ja muchi hoghu.
1 Jesus entrou em Jericó e ia atravessando a cidade.
2 Konikola kukabhi na mundu jumu lihina laki Zakayo, joakabhi nkolongwa wa bhajopa kode, na mwanahindu yamaheli.
2 Havia aí um homem muito rico chamado Zaqueu, chefe dos recebedores de impostos.
3 Jonihoju akapaliki kumbona Yesu kubha mundu wa ntundu bhole, nambu kwa ndandi akabhi mundu njipi, ngacheaweziki kumbona maghambu bhandu bhakabhi bhamaheli.
3 Ele procurava ver quem era Jesus, mas não o conseguia por causa da multidão, porque era de baixa estatura.
4 Bhela akakembili kubhalongulela bhandu, na kukwela mnani ja nkongu wa mtini nahuli ambona Yesu, maghambu Yesu anahika kwa kupete indela jenijela.
4 Ele correu adiande, subiu a um sicômoro para o ver, quando ele passasse por ali.
5 Yesu paakahikiki pandu panipala, akalingali mnani na kumpwaghila, “Zakayo, uhuluka manyata, ndandi laleno imbalika kupilakila munyumba jako.”
5 Chegando Jesus àquele lugar e levantando os olhos, viu-o e disse-lhe: Zaqueu, desce depressa, porque é preciso que eu fique hoje em tua casa.
6 Bhela Zakayo akahulwiki manyata, akahelili na kunjopale kwa chiheku chikolongwa.
6 Ele desceu a toda a pressa e recebeu-o alegremente.
7 Bhandu bhokapi bhabhaghaweni ghanihagha bhakatumbwi kung'ong'uteka bhakapwaghaje, “Apiti kutama kwaka mundu mwana mahoku!”
7 Vendo isto, todos murmuravam e diziam: Ele vai hospedar-se em casa de um pecador...
8 Nambu Zakayo akajemi na kumpwaghi Bambo, “Lingalyaje, Bambo! Ananabhapekya bhahochu nusu ja hindu yangu, na ngati nakatoliki chindu chaka mundu kwa kukolowa, ananunkelabhukya mala pachechi pa chindu chaki.”
8 Zaqueu, entretanto, de pé diante do Senhor, disse-lhe: Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres e, se tiver defraudado alguém, restituirei o quádruplo.
9 Yesu akumpwaghile, “Lalenu ukengaleku ujingi mu nyumba moni, kwa ndandi mundu ajoju najombi nde mwana waka Ibulahimu.
9 Disse-lhe Jesus: Hoje entrou a salvação nesta casa, porquanto também este é filho de Abraão.
10 Kwa ndandi Mwana waka Mundu ahikiki kulonda na kukengalela bhandu bhala bhabhahobhiki.”
10 Pois o Filho do Homem veio procurar e salvar o que estava perdido.
11 Bhandu pabhajowini malobhi ghanihagha, Yesu akajonjuki kupwagha kwa ulenganesu, maghambu akabhi pambipi na muchi wa Yelusalemu, na bhandu bhala bhahambukya kubha Ukolongwa waka Chapanga uhika chikahi chelachela.
11 Ouviam-no falar. E como estava perto de Jerusalém, alguns se persuadiam de que o Reino de Deus se havia de manifestar brevemente; ele acrescentou esta parábola:
12 Bhela akabhapwaghile, “Kukabhi na mundu jumu wa lukolu lwa kikolongwa joakapiti ku inchi ja kutali nahuli akajopalya ukolongwa na kukelabhuka.
12 Um homem ilustre foi para um país distante, a fim de ser investido da realeza e depois regressar.
13 Bhela paakabhi akona ngakubhoka, akabhalohiki bhatumika bhaki komi na kubhapeke mbija kila jumu wabhu na kubhapwaghila, ‘Muhemala hindu na kulombesa mbaka panikelebhukaje.’
13 Chamou dez dos seus servos e deu-lhes dez minas, dizendo-lhes: Negociai até eu voltar.
14 Nambu bhandu bha muchi waki bhakatehi kunhakalila, na bhela bhakabhatumiki bhabholu bhajenda bhakapwaghaje, ‘Ngachetumpala mundu ajoju atutawalaje.’
14 Mas os homens daquela região odiavam-no e enviaram atrás dele embaixadores, para protestarem: Não queremos que ele reine sobre nós.
15 “Nambu mundu jola akaupatiki ukolongwa na kukelabhuka. Akabhalohiki bhatumika bhala bhaakabhapeki mbija nahuli apata kumanya kila mundu apatiki nyonjeka bhole.
15 Quando, investido da dignidade real, voltou, mandou chamar os servos a quem confiara o dinheiro, a fim de saber quanto cada um tinha lucrado.
16 Mtumika wa kutumbula akahikiki na kupwagha, ‘Bambo, mbatiki nyonjeka komi yengi ya mbija yewambekie.’
16 Veio o primeiro: Senhor, a tua mina rendeu dez outras minas.
17 Jombi akumpwaghile, ‘Uhengiki wichu, wenga wantumika wambone! Maghambu ukabhi undongwana kwa chindu kichoku, nukubheka ubya unkolongwa wa michi komi.’
17 Ele lhe disse: Muito bem, servo bom; porque foste fiel nas coisas pequenas, receberás o governo de dez cidades.
18 Mtumika wa kabheli akahikiki na kupwagha, ‘Bambo, mbatiki nyonjeka nhwanu nakanopi kwa mbija jewambekie.’
18 Veio o segundo: Senhor, a tua mina rendeu cinco outras minas.
19 Jombi akampwaghile, ‘Na wenga bhelabhela nukubheka ubya unkolongwa wa michi nhwano.’
19 Disse a este: Sê também tu governador de cinco cidades.
20 “Mtumika wa katatu akahikiki na kupwagha, ‘Bambo, jenje nde mbija jaku, jenakajihiiki wichu mu chitambala.
20 Veio também o outro: Senhor, aqui tens a tua mina, que guardei embrulhada num lenço;
21 Nukujoghupa wehapa, maghambu wa mundu unkale. Wenga wa mundu we utola yangakubha yaku na kuhuna yangakupanda.’
21 pois tive medo de ti, por seres homem rigoroso, que tiras o que não puseste e ceifas o que não semeaste.
22 Bambo waki akampwaghile, ‘Wehapa wa mtumika muhakao! Nukutemula kubhokana na malobhi ghaku! Wamanyiki kubha nepani na mundu nunkali, nendola hindu yangu na kuhuna yangakupanda.
22 Replicou-lhe ele: Servo mau, pelas tuas palavras te julgo. Sabias que sou rigoroso, que tiro o que não depositei e ceifo o que não semeei...
23 Bho, maghambu ja kyane ngachewabhei mbija jangu kubenki, nahuli lichobha la kukelebhuka kwangu nakapata mbija jangu papamu na nyonjeka jake?’
23 Por que, pois, não puseste o meu dinheiro num banco? Na minha volta, eu o teria retirado com juros.
24 “Bhela akabhapwaghi bhabhajemi pambipi, ‘Munyaghula mbija heji kuhuma kwaki na mukumpekya jola joapatiki nyonjokela komi.’
24 E disse aos que estavam presentes: Tirai-lhe a mina, e dai-a ao que tem dez minas.
25 Bhombi bhakumpwaghile, ‘Nambu Bambo, jonihoju abhi nayu tayale nyonjeka komi!’
25 Replicaram-lhe: Senhor, este já tem dez minas!...
26 Jombi akayangiki, ‘Kila mundu joabhi na chindu anajonjukiwa chengi, nambu mundu jwangakubha na chindu ananyaghulika hata kichokopi cheabhi naku.
26 Eu vos declaro: a todo aquele que tiver, dar-se-lhe-á; mas, ao que não tiver, ser-lhe-á tirado até o que tem.
27 Henu kwa bhala maadui bhangu, bhangakupala nepani mya nunkolongwa wabhu, mwabhaleta pambani, na mwakoma palongi jangu!’ ”
27 Quanto aos que me odeiam, e que não me quiseram por rei, trazei-os e massacrai-os na minha presença.
28 Yesu paakajomwi kulonge malobhi ghanihagha, akabhalonguli palongi jabhu na kujenda ku Yelusalemu.
28 Depois destas palavras, Jesus os foi precedendo no caminho que sobe a Jerusalém.
29 Paakaheghali kuhika ku Besifage na ku Besania pambipi na Chitombi cha Mizeituni, Yesu akabhatumiki bhabheli pachilanda ja bhabhulwa bhaki,
29 Chegando perto de Betfagé e de Betânia, junto do monte chamado das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos e disse-lhes:
30 na kubhapwaghila, “Njendanya ku chijiji chela chemukibhona, pamkahika konikola mkalihimanya liponda likongakiki na njeta mundu joalabhali kujendela. Mukalibhopula na kulileta pambane.Mwana wa liponda|alt="The child of a donkey" src="15 Colt.jpg" size="col" ref="19:30"
30 Ide a essa aldeia que está defronte de vós. Entrando nela, achareis um jumentinho atado, em que nunca montou pessoa alguma; desprendei-o e trazei-mo.
31 Ngati mundu anaandalukile, ‘Maghambu ki mulibhopo liponda heli?’ Mumpwaghila, ‘Bambo alipala.’ ”
31 Se alguém vos perguntar por que o soltais, responder-lhe-eis assim: O Senhor precisa dele.
32 Bhela bhala bhabhatumakiki kujenda bhakahimani kila chindu kibhi ngati Yesu moakapwaghile.
32 Partiram os dois discípulos e acharam tudo como Jesus tinha dito.
33 Pabhakabhi bhalibhopo liponda lela, bheni labhu bhakabhalalukile, “Ndandi ki mulibhopo liponda heli?”
33 Quando desprendiam o jumentinho, perguntaram-lhes seus donos: Por que fazeis isto?
34 Bhakayangiki, “Bambo alipala.”
34 Eles responderam: O Senhor precisa dele.
35 Bhela bhakalipeliki kwaka Yesu liponda lela, na bhandu bhakatandiki ingobhu yabhu pangongu wa liponda na kunkwea Yesu panani jaki.
35 E trouxeram a Jesus o jumentinho, sobre o qual deitaram seus mantos e fizeram Jesus montar.
36 Paakabhi ajendalela na mwanja, bhandu bhakatandiki ingobhu yabhu mwindela.
36 À sua passagem, muitas pessoas estendiam seus mantos no caminho.
37 Paakabhi pambipi na muchi wa Yelusalemu, punhelelu wa Chitombi cha Mizeituni, lipogha lokapi la bhabhulwa bhakahekalili na kundumbali Chapanga kwa kujamalila, kwa ndandi ja ngangachu yokapi yebhiwene.
37 Quando já se ia aproximando da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos, tomada de alegria, começou a louvar a Deus em altas vozes, por todas as maravilhas que tinha visto.
38 Bhakapwaghaje, “Apengalikaje Nkolongwa joahika kwa lihina laka Bambo! Lukwali kunani kumahunde na ulumbalilu kunani nakanope!”
38 E dizia: Bendito o rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória no mais alto dos céus!
39 Bhela Mafalisayo bhangi bhabhakabhi panipala papamu na lipogha la bhandu lela bhakumpwaghi Yesu, “Mbola, ubhalakalyaje bhabhulwa bhaku bhatumbalaje!”
39 Neste momento, alguns fariseus interpelaram a Jesus no meio da multidão: Mestre, repreende os teus discípulos.
40 Yesu akabhayangike, “Numpwaghi mabhanganya, anangati bhandu abhabha anabhatumbile, maganga aghagha anaghajamalyaje.”
40 Ele respondeu: Digo-vos: se estes se calarem, clamarão as pedras!
41 Yesu paakaheghali ku Yelusalemu na kuubhona muchi, akaulelile,
41 Aproximando-se ainda mais, Jesus contemplou Jerusalém e chorou sobre ela, dizendo:
42 akapwaghaje, “Ngati wenga ukamanyiki lalenu mambu ghaghaleta lukwali! Nambu sajenu mambu hagha ghahiyakika pamihu jaku.
42 Oh! Se também tu, ao menos neste dia que te é dado, conhecesses o que te pode trazer a paz!... Mas não, isso está oculto aos teus olhos.
43 Maghambu machobha ghahika maadui bhaku pabhichenga lumatu, anabhukuyongalutaje, na kukuhinya ipambala yokapi.
43 Virão sobre ti dias em que os teus inimigos te cercarão de trincheiras, te sitiarão e te apertarão de todos os lados;
44 Pabhakuyagha wenga papamu na bhana bhaku mu lumatu lwaku. Ngabhakulekeli hata lighanga limu panani ja lengi, maghambu ngachewamanyi chikahi Chapanga paakahiki kukukengalela!”
44 destruir-te-ão a ti e a teus filhos que estiverem dentro de ti, e não deixarão em ti pedra sobre pedra, porque não conheceste o tempo em que foste visitada.
45 Bhela Yesu akapiti pa Nyumba jaka Chapanga na kutumbu kubhapiha kunja bhabhahemela na kulombesa.
45 Em seguida, entrou no templo e começou a expulsar os mercadores.
46 Jombi akabhapwaghile, “Ilembakiki mu Malembu Mahuhu, ‘Nyumba jangu anajibya nyumba ja malobhu.’ Nambu mwanganya mujibhei kubha likolu la bhanyaghula!”
46 Disse ele: Está escrito: A minha casa é casa de oração! Mas vós a fizestes um covil de ladrões {Is 56,7; Jr 7,11}.
47 Yesu akabhi abhola kila lichobha pa Nyumba jaka Chapanga. Nambu bhapenganyambiku bhakolongwa, bhabhola bha Shelia papamu na bhakolongwa bha bhandu bhakalondiki indela ja kunkoma,
47 Todos os dias ensinava no templo. Os príncipes dos sacerdotes, porém, os escribas e os chefes do povo procuravam tirar-lhe a vida.
48 nambu ngachebhapatiki indela ja kunkoma, maghambu bhandu bhokapi bhakabhi bhunjowanela kwa wichu nakanopi.
48 Mas não sabiam como realizá-lo, porque todo o povo ficava suspenso de admiração, quando o ouvia falar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.