Lucas 16

mpa (MPA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesu akabhapwaghi bhabhulwa bhaki ulenganesu agho, “Pakabhi na mwanahindu yamaheli jumu joakabhi na mlonda wa hindu yaki. Bhandu bhakunchochaki mwanahindu hoju kubha mlonda waki apechangana hindu yaki liyaha.
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Bhela mwana hindu jola akunkemiki na kumpwaghila, ‘Bho, hagha malobhi bholi ghanyowana panani jako? Nukujopa ubhalanga hindu yangu yokapi yeujopiki na yeubhohiki, maghambu ngacheupalika kabheti kujendalela kubha wa mlonda wa hindu yangu.’
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 Mlonda jola akaliholalili, ‘Nkolongwa wangu anandopula lihengu la kujemalela. Henu anandenda kike? Ngachemili na makili gha kulemela, na kujenda kujopajopa mona hiyoni.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 Henu nikimanyi chembalika kuchihenga, nahuli anandopuliki lihengu langu, bhandu bhaweza kunyopalela kunyumba jabhu.’
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 “Bhela akabhakemiti bhokapi bhabhadaiwa na bambo waki. Akundaluki wa kutumbula, ‘Bho, bambo wangu akudai mbija ilenga?’
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 Jombi akamuyangiki, ‘Mapipa mia moja gha mahuta gha mizeituni.’ Mlonda jola akumpwaghile, ‘Utola cheti chaku cha lideni, utama pahi na ulemba mapipa hamsini.’
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 Bhela akundaluki na jongi, ‘Wenga akudai kike?’ Na jombi akamuyangiki, ‘Magunila mia moja gha ingano.’ Mlonda jola akumpwaghile, ‘Utola cheti chaku cha lideni, na ulemba magunila semanini.’ ”
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 “Bhela bambo waka mlonda jola akundumbali mlonda muhakau ndandi akahengiki kila chindu kwa kuchenjela. Maghambu bhandu bha pundema pani bhachenjili nakanopi mukuhenga mambu ghabhu kupeta bhandu bha unang'anu.”
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Yesu akajendali kupwagha, “Nanatu numpwaghila, ntumila hindu ya pundema pani kwa kulonda bhakochi, nahuli payanjomukya, muweza kujopalewa munyumba ja womi wa mileli.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 Jokapi joakubha ndongwana kwa mambu machoku, akubha ndongwana bhelabhela kwa mambu makolongwa, na jokapi jwangakubha ndongwana kwa mambu machoku, bhelabhela ngacheaweza kubha ndongwana kwa mambu makolongwa.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 Bhela anangati mwanganya ngachemwabhi mwalongwana kwa kujemalela hindu ya pundema pani, bho, nane joaweza kukupekeha yela hindu ya chakaka?
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Ngati ngachemwabhi bhalongwana kwa hindu yaka mundu jongi, bho, nane joampekya hindu hinu mabhete?
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 “Njeta mtumika joaweza kubhatumakila mabambo bhabheli, maghambu ananhwakalya jumu na kumpala jongi, au anaakamulana na jumu na kumpoha lihamu jongi. Ngamuwezi kuntumaki Chapanga na kwitumiki mbija kwa papamu.”
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Bhela Mafalisayo pabhajowini malobhi ghanihagha, bhakundongimi Yesu, maghambu bhakabhi bhapala mbija.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Yesu akabhapwaghile, “Mwanganya mulibhona mabhamdu bhamboni palongi ja bhandu, nambu Chapanga ajimanyi mitima jinu. Maghambu chechibhonikana kubha chamboni palongi ja mihu gha bhandu, Chapanga akibhona kubha chihakau.
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 “Shelia na Malembu gha bhalota bhaka Chapanga ghakatangaziki mbaka chikahi chaka Yohana Mbatizaji. Kutumbu panihapa Malobhi Manyahi gha Ukolongwa waka Chapanga ghatangizwi, na kila mundu aujingi kwa makili.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Nambu kupepwiki namaa kwa kunani kumahunde na pundema kupeta, kuliku hata chindu chimu kichokope mu Shelia kubhowakeka.
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 “Mwanalomi jokapi joandeka nhwanu waki na kuntogho mbomba jongi, atenda ugone, na jokapi joantogho mbomba joalekini na ndomi waki, atenda ugone.
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 “Kukabhi na mundu jumu mwanahindu, jonihoju akabhi awata ingobhu ya mbija yamaheli, na kutenda uwangalalu machobha ghokapi.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Bhelabhela kukabhi na mundu jumu kahochu joalowakika Lazalo, joakabhi na hilonda hyegha jokapi, bhakabhi bhundeta palongi ja pundyangu wa nyumba jaka mwanahindu jola.
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 Jombi akabhi akatokulya kula imbala yeihabhuka kuhuma panani ja meza jaka mwanahindu jola. Hata nakawa ikaikiki kundambalamba mwilonda yaki.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 “Lichobha limu kahochu jola akapotile, na bhatumika bha kunani kwaka Chapanga bhakampeliki mbaka pambipi na Ibulahimu. Na mwanahindu jola akapotile, na kuntagha.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Paakabhi kuwawa, akabhi ang'ahika namaa, akalingiki kunani na kumbona Ibulahimu cha kutali, na Lazalo akabya pambipi jaki.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Bhela akandohiki kwa kujamalila akapwagha, ‘Atati Ibulahimu! Umonila chiha! Untuma Lazalo akajwiha lukonji lwaki mumachi, ahika ahimiya lulimi lwangu, ndandi ning'ahika namaa mu motu ghone!’
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 “Nambu Ibulahimu akamuyangiki, ‘Mwanango, ukombuka kubha ujomwi kupata mambu manyahi ghaku chikahi cha womi waku, na Lazalo akapatiki mambu mahakau. Na sajenu Lazalo abhi pambani ahekalela, nambu wenga ung'ahakika.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Papamu na bhela kubhi na libhomba likolongwa pachilanda jitu na mwenga, nahuli bhabhabhi kongone anabhapai kulomboka konihoku ngabhiweza, kabheti bhabhabhi konihoku anabhapai kulomboka na kuhika kongone ngabhiweza.’
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 Bhela mwanahindu akapwaghike, ‘Bhela, atati wangu nukujopa, untuma Lazalo kunyumba ja bhalongu bhangu,
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 kwa ndandi monihomu mi na bhalongu nhwano. Undeka ajenda akabhalakalya nahuli ngabhihika pandu pani pamang'ahiku.’
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 “Ibulahimu akamuyangike, ‘Bhalongu bhaku bhabhi na Musa na bhalota bhaka Chapanga, waleka bhajowanya bhombe.’
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 Mwanahindu akayangike, ‘Ngabhela atati Ibulahimu, nambu ngati mundu anayokiki na kubhajendela, anabhang'anambukaje na kughaleka mahoku ghabhu.’
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 Nambu Ibulahimu akumpwaghile, ‘Ngati ngachebhunjowane Musa na bhalota bhaka Chapanga, ngabhijetakeli hata ngati mundu anahyokike.’ ”
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.