Atos 23
mpa (MPA) vs NVT
1 Paulo akabhalingalaki mihu ghaki bhandu bha pachengu pakolongwa na kupwagha, “Mwalongu bhangu Bhaizilaeli! Mbaka lalenu mi nakatama na luhomu lwambone palongi jaka Chapanga.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Mpenganyambiku Nkolongwa Anania akabhalaghalaki bhala bhabhajemi pambipi na Paulo bhundapula likofi kundomo.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Bhela Paulo akumpwaghile, “Chapanga mweni anaakulapula lighanja wehapa weubhi ngati lumatu luhakau lolupakakiki chokaa! Wehapa utami panihapa kundemula kulengana na shelia, koni wamweti ngacheujengale shelia kwa kulaghalaki napulikaje?”
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Bhandu bhabhajemi pambipi na Paulo bhakumpwaghile, “Bho, wehapa untondola Mpenganyambiku Nkolongwa waka Chapanga?”
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Paulo akayangike, “Bhalongu bhangu, ngachenamanyi kubha jombi nde Mpenganyambiku Nkolongwa. Maghambu ilembakiki mu Malembu Mahuhu, ‘Ngawandongalela mahakau mtawala wa bhandu bhaku.’ ”
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Paulo paakamanyi kubha bhandu bhakumu bhakabhi Masadukayo na bhangi bhakabhi Mafalisayo, akajamali palongi ja pachengu, “Mwalongu bhangu Bhaizilaeli! Nepani nde Mfalisayo, mwana waka Mfalisayo. Nepani bhandakila maghambu nhobhalela kubha bhabhapotile anabhayokaje.”
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Paulo paakajomwi pe kulonge malobhi ghanihagha, kukapitali fujo pachilanda ja Mafalisayo na Masadukayo, na uhimanganu ukaghabhanike.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 Kukapitali fujo yeniheyi maghambu Masadukayo bhapwagha bhabhawili ngabhayoki, na kubha njeta bhatumika bha kunani kwaka Chapanga, wala njeta roho, nambu Mafalisayo bhahobhalela mambu ghokapi ghatatu hagha.
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Bhela kukabhi na ngomela yamahale, na bhabhola bha Shelia bha lipogha la Mafalisayo bhakajemiki na kubhoha matakilu ghabhu kwa makili, bhakapwaghaje, “Ngachetubhona uhakau wokapi kwaka mundu ajoju! Pangi roho au bhatumika bha kunani kwaka Chapanga bhatehi kulonge naku!”
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Fujo payajonjukiki nakanopi, nkolongwa wa manjolinjoli akajowipi kubha bhandu bhala bhaweza kunheketa Paulo ipandi ipandi. Bhela akabhalaghalaki manjolinjoli bhajenda pachilanda ja uhimanganu ghola na kumboha Paulo kwa makili na kunkelabhuha munyumba ja manjolinjoli.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Ikilu jelajela Bambo akajemiki pambipi na Paulo na kumpwaghila, “Ulipekya mtima! Maghambu ngati moubhoki ulandilu panani jangu pani pa Yelusalemu, nde bhelabhela moukabhokiya ku Loma.”
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Chilabhu jaki lukela Bhayahude bhakahengiki mpangu na kulapa kubha ngabhakuli wala kunywa chindu mbaka bhunkoma Paulo.
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Bhandu bhabhahengiki mpangu ghonihoghu bhakabhi kupeta bhandu alobaini.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Bhela bhakapiti kwa bhapenganyambiku bhakolongwa na bhazee na kupwagha, “Tepani tutei kulapa ngatukuli chindu chokapi chela mbaka tunkoma hoti Paulo.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Henu mabhanganya papamu na pachengu pakolongwa ntumaje malobhi kwaka nkolongwa wa manjolinjoli andetila Paulo, mkopunganya kubha mpala kundalukaki wichu malobhi ghaki. Nambu tepani tubhi tayali kunkoma hata koni akali ngakuhika pambane.”
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Nambu mwana waka ndombu waka Paulo paakajowini ghanihagha, akapiti munyumba ja manjolinjoli na kumpwaghi Paulo panani ja malobhi ghanihagha.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Bhela Paulo akundohiki jumu wa manjolonjoli na kumpwaghila, “Umpelaka nkombu ajoju kwaka nkolongwa wa manjolinjoli maghambu abhi na lilobhi la kumpwaghila.”
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Linjolinjoli jola akapiti naku kwaka nkolongwa wa manjolinjoli na kumpwaghila, “Mkongeka Paulo akanohiki na kunyopa nundeta nkombu jonjoni kwaku, maghambu abhi na lilobhi leapala kukupwaghila.”
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Nkolongwa wa manjolinjoli hoju akunkamwi chiwoku nkombu jola na kujenda naku punkeghi na kundalukila, “Bho, upala kumbwaghi kyane?”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Nkombu jola akapwaghike, “Bhayahude bhajetangani kukujopa chilabhu undeta Paulo Pachengu Pakolongwa, bhakakopunganya ngati bhapala kulalukaki wichu malobhi ghaki.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Nambu wehapa ngawijetakela malobhu ghabhu, maghambu bhabhi bhandu kupeta alobaine bhabhanyepale kuntukalila. Bhandu bhanihabha bhalapiki kubha ngabhakuli wala kunywa mbaka bhunkoma hoti Paulo. Na sajenu bhabhi tayali bhakalendalya kujowana anaulongila kyane.”
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Nkolongwa wa manjolinjoli jola akumpwaghi nkombu jola, “Ngawampwaghi mundu jokapi jola kubha umbwaghili mambu ghanihagha.” Na panihapa akundekiki nkombu jola ajendaje.
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Bhela nkolongwa wa manjolinjoli akabhalohiki manjolinjoli bhabheli na kubhapwaghila, “Mubhabheka wichu manjolinjoli mia mbili, na manjolinjoli bhakwela falasi sabini, na manjolinjoli bhahoma mikoha mia mbili kwa kujenda ku Kaisalia saa tatu ja ikilu.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Mbekaje wichu kabheti falasi yengi kwa kuntotola Paulo nahuli akahika lukwale kwaka mtawala Feliki.”
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 Nkolongwa hoju akalembiki baluwa jejipwagha ana:
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 “Nepani Klaudio Lisia, nukulembe wehapa wa mtawala Feliki, ujopalya ulamukilu wangu.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Bhayahude bhakunkamwi mundu ajoju na kupala kunkoma. Na nepani panajowini kubha jombi nde Mloma, nakapiti konihoku na lipogha la manjolinjoli na kunkengalela.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Kwa ndandi nakapaliki kumanya ndandi ja Bhayahude kuntakila, nakundetiki palongi ja pachengu jabhu pakolongwa.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Nakaweni kubha matakilu ghene ghakabhi panani ja malalukilu gha shelia yabhu, nambu ngacheahengiki lihakau lokapi lela lelumpalika kukomakeka wala kukongeka.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Panajowini kubha Bhayahude bhanyepale kuntendela uhakau mundu jonihoju, mala punkamu nakaamwi kundeta kwaku. Nabhalaghalaki bhabhuntakila bhaleta matakilu ghabhu kwaku wehapa.”
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Bhela manjolinjoli bhala bhakahengiki ngati mobhapwaghakike. Bhakuntoliki Paulo na ikilu jelajela bhakumpeliki mbaka ku Antipatili.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Chilabhu jaki manjolinjoli bhabhajendika pamagholu bhakakelawiki kunyumba ja manjolinjoli, na kubhaleka manjolinjoli bhakwela falasi bhajendalya papamu na Paulo.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Nabhombi pabhahiki ku Kaisalia, bhakumpeki mtawala Feliki baluwa jela na kundeta Paulo palongi jaki.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Feliki akasomiki baluwa jela na kundaluki Paulo ahumi mkoa bhole. Paakajowini kubha jombi mundu wa ku mkoa wa ku Kilikia,
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 akumpwaghile, “Nakujowanya wehapa pala pabhihikaje bhabhukutakile.” Bhela akalaghalaki Paulo alendakika munyumba jaka Helode.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.