Romanos 7

Molima New Testament (MOX_FNS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Omiʼa taigwavo be novugwavo, Mosese ena luvineavo niʼa oalamanidi, ʼinega wese niʼa oalamania tomotaudi adi luaqiaqi be luvine ina matayagedi, mana luvine diavona tomotau mayawai dimo weaqidi, ta ge ʼaliʼaligidi weaqidi.
1 Ignorais, irmãos {falo aos que têm conhecimentos jurídicos}, que a lei só tem domínio sobre o homem durante o tempo que vive?
2 Egu vona baʼena ena givesimatalia ʼimia, ona noqolia. Tuta nana taha vavine ina vaqi, e ʼinega vaqi ana luvine nakafidi moqanedi maega, mana ʼoloto nana mayawaina toatoa. Ta ʼeguma ʼoloto nana naʼaliga, e ʼinega vavine dina vaqi ana luvine ʼidiega niʼa gumwala.
2 Assim, a mulher casada está sujeita ao marido pela lei enquanto ele vive; mas, se o marido morrer, fica desobrigada da lei que a ligava ao marido.
3 Ta ʼeguma moqanedi nawale mayawaina toatoa, ta tua mali ʼoloto maega ina vaqi, e ʼinega vavine dina velamoʼeno kavokavovo ilivuna iviaviaqia. Ta ʼesi ʼeguma moqanedi naʼaliga, e ʼinega taudi vaqi ana luvine ʼinega naʼeyavuidi, be adi fata mali ʼoloto maega ina vaqi ʼevivi. Baʼe vaqi nana ge velamoʼeno kavokavovo ana ilivu ʼidewani, mana moqanedi nugwenugweina niʼa ʼaliga.
3 Por isso, enquanto viver o marido, se se tornar mulher de outro homem, será chamada adúltera. Porém, morrendo o marido, fica desligada da lei, de maneira que, sem se tornar adúltera, poderá casar-se com outro homem.
4 Taigwavo be novugwavo, egu vonayavo ʼiudi baʼe: Omiʼa wese ʼidewani vavine dina. Mana omiʼa kavonaya be niʼa oda ʼaliga Keliso maega ana ʼetoluai ʼinaya, e ʼinega Mosese ena luvine ena waiwai ʼayanaya ge oda toatoa, ta ʼesi niʼa ʼinega odena. Ta Yaubada Ieisu giveyaʼitoto ʼeviviea ʼaligega, ʼinega baʼe ʼitagana Ieisu maega niʼa oveʼaidega, e ʼinega yani qabuna aqiaqina Yaubada weaqina ami fata ona viaqidi.
4 Assim, meus irmãos, também vós estais mortos para a lei, pelo sacrifício do corpo de Cristo, para pertencerdes a outrem, àquele que ressuscitou dentre os mortos, a fim de que demos frutos para Deus.
5 Lova tauda eda nuenuega katoa, ʼinega eda nuanua luveifadi iluvineda, ta nuanua diavona ʼidiega ʼwafida kagivebwavudi. Ta Yaubada ena luvine eda nuanua sitonovidi ʼinega nuanuada ilivu luveifadi kana viaqidi, e baʼe nuanua diavona ʼidiega veʼia luveifana kalobea, ta veʼia nana ana alamani baʼe: Tuta vataya ʼinaya kana toasiʼi Yaubada ʼinega.
5 De fato, quando estávamos na carne, as paixões pecaminosas despertadas pela lei operavam em nossos membros, a fim de frutificarmos para a morte.
6 Ta baʼitagana yavuyavuida katoatoa luvine nana ʼinega, mana itaʼa kavonaya be kada ʼaliga Keliso maega, ʼinega luvine nana ena waiwai ge wese ana fata nakafida. ʼInega baʼitagana ada fata otaqa be kana vetofewa Yaubada weaqina. Ge lova ʼidewani Mosese ena luvine ʼwayaʼwayavina ʼinega, ta ʼesi ʼeda vauvauna ʼinega, ta baʼe ʼeda nana Yaubada Niboanina ʼinega mai.
6 Agora, mortos para essa lei que nos mantinha sujeitos, dela nos temos libertado, e nosso serviço realiza-se conforme a renovação do Espírito e não mais sob a autoridade envelhecida da letra.
7 Nage taha toga ʼimiega navonaya, “Maʼoda, nage Mosese ena luvine yani luveifana?” Ta yavona aqiaqiemi, ge wese ʼidewani ona nuanua ʼaiqa! Mana luvine nana ge wese luveifana, ta ʼesi luvine nana veʼitegu ilivu luveifana yani luveifa otaqina. Vonahaqiaqi, ge agu fata be egu luveifana eda alamania ʼeguma ge taha luvine daʼenoʼeno. Ta Yaubada ena luvineavo iʼenoʼeno ta taha ʼidiega vonaya, “Ge mali tomotau edi kulufa weaqina ona nuanua govaqa sabi ʼewana.” E ʼinega yahalamani aqiaqiea ilivu nana yani luveifana.
7 Que diremos, então? Que a lei é pecado? De modo algum. Mas eu não conheci o pecado senão pela lei. Porque não teria idéia da concupiscência, se a lei não dissesse: Não cobiçarás {Ex 20,17}.
8 Ta tuta nana Yaubada ena luvine veʼitegu vonigo nuagovaqa ana ilivu yani luveifana, ʼinega ge eda luaʼu luveifa nana ana viaqa ʼinega, ta ʼesi egu nuanua qiduana be yani qabuna luveifana ena viaqidi. Ta ʼeguma ge taha luvine daʼenoʼeno e ʼinega luveifa nana ena waiwai ge ana fata be naluvetuvetunegu luveifana ʼinaya.
8 Foi o pecado, portanto, que, aproveitando-se da ocasião que lhe foi dada pelo preceito, excitou em mim todas as concupiscências; porque, sem a lei, o pecado estava morto.
9 Lova Yaubada ena luvine adi alamani weaqina nuagu ge daʼeqaʼui, ʼinega ge wese eda nuanua egu toa weaqina. Ta ʼesi tuta nana luvine nana ana alamani yaʼewea e ʼinega nuagu ʼeqaʼuya vonigo yaʼa luvine nana niʼa yabwegea, ta Yaubada ʼinega niʼa yatoasiʼi.
9 Quando eu estava sem a lei, eu vivia; mas, sobrevindo o preceito, o pecado recobrou vida,
10 Yaubada ena luvine aqiaqina ʼiuna be namiegu yawai vataya ʼinaya, ta yaʼa egu luveifana ʼinega luvine nana vetoasiʼiegu Yaubada ʼinega.
10 e eu morri. Assim o mandamento, que me devia dar a vida, conduziu-me à morte.
11 Tuta nana alamani yaʼewea Yaubada ena luvine taha weaqina vonaya, “Ge taha tomotau ena kulufa weaqina ona nuanua govaqa sabi ʼewana!” E ʼinega egu nuanua luveifana vewaiwai ta uʼavegu vonigo Yaubada ena luvineavo adi matayaga ʼinega toa vataya ena lobea. Ta ʼesi egu nuanua luveifana ana matayaga ʼinega toasiʼi vataya Yaubada ʼinega yalobea.
11 Porque o pecado, aproveitando da ocasião do mandamento, seduziu-me, e por ele me levou à morte.
12 Ta tua, Yaubada ena luvineavo nawale gwalagwaladi be tunutunuqidi ta wese aqiaqi otaqidi.
12 Por conseguinte, a lei é santa e o mandamento é santo, e justo, e bom...
13 ʼInega maʼoda, nage luvine aqiaqina ʼinega ʼaliga ana luvine yalobea? Egwavo, ge wese ʼidewani ona nuanua ʼaiqa! Ta luveifana Yaubada ena luvine aqiaqina vefewea agu luvematasabu sabi giveʼifoqena. Ta baʼe ʼinega luveifana ena ilivu luveifa otaqina kana alamani aqiaqiea, mana Yaubada ena luvine aqiaqi otaqidi vefewedi ena viaqa luveifadi weaqina.
13 Então o que é bom tornou-se causa de morte para mim? De certo que não. Foi o pecado que, para se mostrar realmente pecado, acarretou para mim a morte por meio do que é bom, a fim de que, pelo mandamento, o pecado se fizesse excessivamente pecaminoso.
14 Niʼa kahalamania Mosese ena luvineavo Yaubada Niboanina ʼinega mai yani aqiaqina. ʼInega luvine nana ge taha ena luveifamo, ta ʼesi yaʼa taugu ʼiguya luveifana ʼenoʼeno. Mana luvine nana niboanida weaqina, ta yaʼa tomotau kavokavovo ʼaliʼaligigu, ʼinega luveifana ʼabiʼabiluvinegu kavona be egu kaiwabu.
14 Sabemos, de fato, que a lei é espiritual, mas eu sou carnal, vendido ao pecado.
15 Vonahaqiaqi, egu viaqayavo yaviaviaqidi ge eda alamania tolaʼai weaqina yaviaviaqidi. Mana ʼeguma yani aqiaqina nuanuagu be ena viaqia e baʼe yani nana ge eda viaqia, ta ʼesi toyani ge nuanuagu be ena viaqi, e baʼe yani nana yaviaviaqia.
15 Não entendo, absolutamente, o que faço, pois não faço o que quero; faço o que aborreço.
16 Niʼa yahalamani aqiaqiea egu viaqayavo yani luveifadi. Mana tuta nana yaviaviaqidi, e ʼinega ʼabibodanaya agu lutonova ge aqiaqina Yaubada matanaya. ʼInega luvine diavona yaʼawahaqiaqiedi yani aqiaqi otaqidi weaqigu, mana iveveʼitegu yaʼa luveifagu.
16 E, se faço o que não quero, reconheço que a lei é boa.
17 Ta ge agu fata be yaʼa taugu egu nuenuega ena ʼabiluvinegu, mana luveifa nana giwaliguya ʼenoʼeno tauna vavanugwetegu ʼinega baʼe luveifa diavona yaviaviaqidi.
17 Mas, então, não sou eu que o faço, mas o pecado que em mim habita.
18 Yahalamani aqiaqiea ge taha yani aqiaqina daʼenoʼeno taugu egu nuanua ʼinaya, mana yaʼa totoa bwaʼobwaʼo. Vonahaqiaqi, nuanuagu qiduana yani aqiaqina ena viaqia, ta ge agu fata yani diavona ena giveʼifoqeyedi be ena viaqidi.
18 Eu sei que em mim, isto é, na minha carne, não habita o bem, porque o querer o bem está em mim, mas não sou capaz de efetuá-lo.
19 Mana nuanuagu be yani aqiaqina ena viaqia, ta ge eda viaqia. Ta wese yatohotoho waiwai be egu ilivu luveifana ena giveluaʼuya, ta ge agu fata, ta tua nawale yaviaviaqidi.
19 Não faço o bem que quereria, mas o mal que não quero.
20 Ta ʼeguma vaina yani ge nuanuagu be ena viaqidi, ta tua nawale yaviaviaqidi, e ʼinega kavona yaʼa ge eda viaqidi, ta ʼesi luveifana ʼiguya ʼenoʼeno luluvetuvetunegu ʼinega yaviaviaqidi.
20 Ora, se faço o que não quero, já não sou eu que faço, mas sim o pecado que em mim habita.
21 Ana ʼita kavona yaʼa egu toa bwaʼobwaʼoya ana luvine baʼe ʼidewani: ʼEguma nuanuagu be yani aqiaqina ena viaqia, ʼinega luveifana gigiveluaʼugu yani aqiaqidi adi viaqa ʼinega, ta ʼesi luveifana yaviaviaqia.
21 Encontro, pois, em mim esta lei: quando quero fazer o bem, o que se me depara é o mal.
22 Yaʼa egu nuenuega ta wese giwaligu qabuna ʼinega yaqaiqaiawa qiduana Yaubada ena luvineavo weaqina.
22 Deleito-me na lei de Deus, no íntimo do meu ser.
23 Ta yahalamani aqiaqiea wese taha waiwai fewafewa ʼwafigu ʼinaya, ta baʼe waiwai nana egu nuanua vevoalanea ta vewaiwai vaʼinea, ʼinega yavetofewa kavovo luveifa nana ʼiguya ʼenoʼeno weaqina.
23 Sinto, porém, nos meus membros outra lei, que luta contra a lei do meu espírito e me prende à lei do pecado, que está nos meus membros.
24 Aioi! Vonahaqiaqi, yaʼa niʼa yaluveifa otaqa! Nage togama ana fata be egu luveifana ʼinega naʼetoyavuigu?
24 Homem infeliz que sou! Quem me livrará deste corpo que me acarreta a morte?...
25 Ta kana lukaiwa Yaubada ʼinaya, mana egu vetalaʼai ana veʼia baʼe: Ieisu Keliso eda Kaiwabu ʼinaya ʼetoyavua kana lobea. Yaʼa giwaligu qabuna ʼinega nuanuagu qiduana Yaubada ena luvine weaqina ena vetofewa, ta mana luveifana egu nuanua ʼinaya ʼenoʼeno, ʼinega luveifa nana vefewegu ena nuanua ʼinaya.
25 Graças sejam dadas a Deus por Jesus Cristo, nosso Senhor! Assim, pois, de um lado, pelo meu espírito, sou submisso à lei de Deus; de outro lado, por minha carne, sou escravo da lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.