Romanos 2

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nage ona vonaya, “Baʼe tomotau diavona luveifa otaqidi!” Ta yavonemi omiʼa me Diu wese emi luveifana taudi ʼidewana, ʼinega ge taha toga ʼimiega navonaya, “Yaʼa baʼe ilivu diavona ge eda alamania vonigo luveifadi.” ʼInega tuta nana ovonaya vonigo mali qabu toluveifadi luaqiaqiedi be luvematasabu qiduana ina lobea Yaubada ʼinega, e ʼinega omiʼa ʼidewani taumiega ami luvematasabu Yaubada ʼinega oveveʼifoqeyea ʼimia, mana omiʼa wese baʼe yani diavona oviaviaqidi.
1 Talvez você pense que pode condenar esses indivíduos, mas é igual a eles e não tem desculpa! Quando diz que eles deveriam ser castigados, condena a si mesmo, porque você, que julga os outros, pratica as mesmas coisas.
2 Niʼa kahalamani aqiaqiea vonigo Yaubada ena luvine tunutunuqina ʼinega baʼe ilivu diavona adi toviaqayavo naluvematasabudi.
2 E sabemos que Deus, em sua justiça, castigará todos que praticam tais coisas.
3 Nage omiʼa onuaia be vonigo Yaubada mali tomotau edi ilivu luveifana weaqina naluvematasabudi, ta omiʼa gebu, waisa?
3 Uma vez que você julga outros por fazerem essas coisas, o que o leva a pensar que evitará o julgamento de Deus ao agir da mesma forma?
4 Ana ʼita nawale nuami ge daʼeqaʼuya Yaubada ena nuakolokolo be ena bibitaqo qiduana ʼimia weaqina, waisa? Nage ge oda alamania baʼe nuakolokolo nana ʼinega nuanuana ona nuagivila emi ilivu luveifana ʼidiega, be ʼinega naʼetoyavuimi.
4 Não percebe quanto ele é bondoso, tolerante e paciente com você? Não vê que essas manifestações da bondade de Deus visam levá-lo ao arrependimento?
5 Ta omiʼa emi vedeba ʼiʼwana ʼinega ge nuanuami be ona nuagivila. ʼInega taumiega ami luvematasabu qiduana weaqina oluluveaqea. Mana nawale luvine ana ʼaubena qiduana ʼinaya Yaubada tauna bwaʼobwaʼo ana Toluvine “tomotau qabuda naluvineda eda viaqayavo ʼidiega”.
5 Mas, por causa de seu coração rebelde, você se recusa a abandonar o pecado, acumulando ira sobre si mesmo. Pois o dia da ira se aproxima, quando o justo juízo de Deus se revelará.
6 — ausente —
6 Ele julgará cada um de acordo com seus atos.
7 Vaidi tomotau tuta qabuna ilivu aqiaqidi iviaviaqidi, ta ivetafeʼwa waiwai, mana nuanuadi ʼamayaba be awatubo ina lobea Yaubada ʼinega. Ta wese yawai vataya isalisalia. E baʼe tomotau diavona nawale ʼaubena nana ʼinaya Yaubada toa vataya naneidi.
7 Dará vida eterna àqueles que, persistindo em fazer o bem, buscam glória, honra e imortalidade.
8 Ta wese vaidi tomotau tuta qabuna taudiega weaqidi inuanua. Taudi Yaubada ena ilivu tunutunuqina ana ʼeda inogenogea ta tuta qabuna ilivu luveifadi iviaviaqidi. E baʼe tomotau diavona nawale Yaubada ena gamosoala qiduana ʼinega naluvematasabudi.
8 Mas derramará ira e indignação sobre os que vivem para si mesmos, que se recusam a obedecer à verdade e preferem entregar-se a uma vida de perversidade.
9 ʼInega toluveifa diavona visiqa ta wese veilaqe qiduana ina lobea. Vonahaqiaqi, baʼe luvematasabu diavona ina maduʼifoqe me Diu ʼidia, ta wese taudi mali qabu ʼidia.
9 A todos que praticam o mal, ele trará aflição e calamidade: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
10 Ta ilivu aqiaqidi adi toviaqayavo ʼamayaba be awatubo ta wese nuadaumwala ina lobea Yaubada ʼinega. Vonahaqiaqi, veʼia aqiaqi otaqina baʼe namaduʼifoqe me Diu ʼidia, ta wese taudi mali qabu ʼidia,
10 Mas, a todos que fazem o bem, ele dará glória, honra e paz: primeiro para os judeus, e também para os gentios.
11 mana Yaubada tomotau qabudi luvine ʼaideganega naluvinedi edi viaqayavo aqiaqidi be luveifadi ʼidiega. Vonahaqiaqi, luvine ʼaideganega tomotau ʼenaʼenaʼidi be wese tomotau kavokavovo naluvinedi.
11 Pois Deus não age com favoritismo.
12 Vonahaqiaqi, Yaubada me Diu naluvematasabudi mana Mosese ena luvine ʼenoʼeno ʼidia, ta tua ilivu luveifana iviaviaqidi. Ta taudi mali qabu luvine nana ge daʼenoʼeno ʼidia wese naluvematasabudi, mana ilivu luveifana iviaviaqidi.
12 Assim, todos os que pecarem, mesmo não tendo a lei escrita de Deus, serão destruídos. E todos os que pecarem estando sob a lei de Deus, de acordo com essa lei serão julgados.
13 Yaubada ana fata baʼe yani diavona naviaqia tomotau ʼidia, mana ge taha toga ana fata navetunutunuqa Yaubada matanaya luvine ana noqola ʼinega. Ta ʼesi tomeqabu luvine nana ivelumatamatayagea, e taudi Yaubada nahawatunutunuqedi.
13 Pois o simples ato de ouvir a lei não nos torna justos diante de Deus, mas sim a obediência à lei é que nos torna justos aos olhos dele.
14 Vonahaqiaqi, Yaubada ena luvine ge daʼenoʼeno taudi ge me Diu ʼidia, ta tua taudi wese luvine nana imatamatayagea, mana tomotau adi viaqa ʼunu ʼinega Yaubada nuanua aqiaqina aʼuya nuadia, ʼinega niʼa ialamani aqiaqiea tolaʼai aqiaqina be tolaʼai luveifana.
14 Até mesmo os gentios, que não têm a lei escrita, quando obedecem a ela instintivamente, mostram que conhecem a lei, mesmo não a tendo.
15 Ta edi viaqayavo ʼidiega iveʼitayea vonigo Yaubada ena luvine ana ʼabiboda weaqina nuadia ʼenoʼeno, mana viaqa diavona ʼidiega adi fata edi nuanua ʼinega veʼewa ina lutonovia ta wese ʼawahaqiaqi ina lutonovia.
15 Demonstram que a lei está gravada em seu coração, pois sua consciência e seus pensamentos os acusam ou lhes dizem que estão agindo corretamente.
16 ʼInega kana alamani aqiaqiea, baʼe yani nana nawale naʼifoqe luvine qiduana ana ʼaubena ʼinaya, ta ʼaubena nana ʼinaya Yaubada Natuna Ieisu Keliso luvine be waiwai naneia, ʼinega tomotau qabuda eda viaqayavo ʼwaiʼwaividi weaqidi naluvineda. ʼInega baʼe valena aqiaqina ʼiguyega ona noqola aqiaqiea.
16 Isso se confirmará no dia em que Deus julgar os segredos de cada um por meio de Cristo Jesus, de acordo com as boas-novas que anuncio.
17 Wese taha yani weaqina nuanuagu ena ʼwayavia ʼimia. Taumiega ovonaya, “Imaʼa me Diu.” Ta Mosese ena Luvine ʼinaya otunutunuvahala ami ʼetoyavua weaqina, ta ovonaya vonigo niʼa oveiaiana Yaubada maega. Ta wese ovona vane vonigo yani qabuna aqiaqi otaqina omiʼa ta Yaubada nuanimia.
17 Você, que se diz judeu, se apoia na lei de Deus e se orgulha de seu relacionamento especial com ele.
18 Vonahaqiaqi, omiʼa ovonaya be Yaubada ena nuanua niʼau oda alamania, ta wese ovonaya vonigo omiʼa tolaʼai aqiaqina be tolaʼai luveifana niʼau oalamania, mana omiʼa Yaubada ena luvine tubumiavo niʼau iveʼitemi.
18 Conhece a vontade de Deus: sabe o que é certo, porque foi instruído em sua lei.
19 Ta wese taumiega ovonaya vonigo omiʼa ami fata otaqa taudi mali qabu ona vanugwetedi be ʼinega Yaubada ena nuanua ina alamania. Ta wese ovonaya vonigo omiʼa ami fata Yaubada ena ʼeda simasimatalina ona veʼitayea totoa velovelovana ʼidia.
19 Está convencido de que é guia para os cegos e luz para os que estão perdidos na escuridão.
20 Omiʼa ovonaya vonigo taudi mali qabu Yaubada ena nuanuayavo ge ida alamanidi ta ami fata ona vebibinidi, ta wese ovonaya vonigo taudi mali qabu kavona gogama ge taha edi alamanimo, ʼinega nuanuami ona veʼitedi Yaubada weaqina. Emi vona diavona adi ʼiu baʼe ʼidewani, mana omiʼa taumiega onuaia vonigo Yaubada ena luvine ana alamani be ana aqiaqi qabuna niʼa oalamani aqiaqiea.
20 Considera-se capaz de instruir os ignorantes e ensinar os caminhos de Deus às crianças. Está certo de que a lei de Deus lhe dá pleno conhecimento e verdade.
21 Vonahaqiaqi, omiʼa taudi mali qabu oveveʼitedi Yaubada ena luvine weaqina, ta tolaʼai weaqina taumiega ge oda veʼitemi? Ta emi lugaihi ʼinaya ovonedi ovonaya, “Ge ona vanawala!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa wese ovanavanawala?
21 Pois bem, se você ensina a outros, por que não ensina a si mesmo? Diz a outros que não roubem, mas você mesmo rouba?
22 Ta wese ovonedia, “Ge ona luabu!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa taumiega luabu ilivuna oviaviaqia, waisa? Omiʼa ovonedia, “Ge ona iwaʼodu tokwalui ʼidia!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa mali qabu edi vanue tafwalolo ʼidia olugulugu ta vanue nana ana ʼebeiwaʼoduyavo ovanavanawalidi ta ovevegimwaneyedi?
22 Afirma que é errado cometer adultério, mas você mesmo adultera? Condena a idolatria, mas rouba objetos dos templos?
23 Omiʼa ogagasa wawasai Yaubada ena luvine ana alamani weaqina. ʼInega tolaʼai weaqina omiʼa Yaubada ge oda ʼamayabea, ta ʼesi luvine diavona oqeuqeunidi?
23 Você, que tanto se orgulha de conhecer a lei, desonra a Deus, desobedecendo à lei?
24 ʼInegana Buki Nugwenugweina vonaya, “Taudi mali qabu Yaubada ana wawa iʼawaluveifea omiʼa me Diu emi ilivu luveifana weaqina.”
24 Não é de admirar que as Escrituras digam: “Os gentios blasfemam o nome de Deus por causa de vocês”.
25 Ta wese nuanuagu baʼitagana ʼwafi ana daʼa yavula weaqina ena vonemi. Omiʼa me Diu ʼoloto luvine niʼa oʼewea ʼwafi ana daʼa yavula weaqina. Baʼe daʼa nana taha ʼebeʼita vonigo omiʼa Yaubada ena tomotauyavo. Ta luvine nana ge taha ana aqiaqimo ʼeguma Yaubada ena luvine qabudi oqeuqeunidi. Mana ʼeguma luvine diavona ge ona matayagedi, e ʼinega omiʼa kavonaya ʼwafimi ge ana daʼa yavulamo.
25 A prática judaica da circuncisão só tem valor se você obedece à lei de Deus. Mas se você, que é circuncidado, não obedece à lei de Deus, não é diferente de um gentio incircuncidado.
26 Ta ʼeguma taudi mali qabu ʼwafidi ge ana daʼa yavulamo, ta vonahaqiaqi taudi Yaubada ena luvine qabuna imatamatayagedi, e taudi kavona be ʼwafidi ida vedaʼa ta Yaubada niʼa ʼawanatunedi.
26 E, se os incircuncidados obedecerem à lei de Deus, acaso não serão também considerados circuncidados?
27 Vonahaqiaqi, taudi mali qabu ʼwafidi ge ana daʼamo ta Yaubada ena luvine qabuna iʼabiʼabibodedi, e taudi nuakolokolo qiduana ina lobea Yaubada ʼinega, ta ʼabiboda omiʼa me Diu vevedaʼami, mana Yaubada ena luvine oalamani aqiaqiedi ta ge oda matayagedi.
27 De fato, os gentios incircuncidados que cumprem a lei de Deus condenarão você, judeu, que é circuncidado e tem a lei de Deus, mas não obedece a ela.
28 Ge taha toga taunega navonaya, “Yaʼa Diu aqiaqi, mana tamagu be inagu taudi me Diu, ta me Diu edi ilivuyavo yaviaviaqidi, ta wese yaʼa ʼwafigu daʼadaʼana.”
28 Pois ser judeu exteriormente ou ser circuncidado não torna ninguém judeu de fato.
29 Vonahaqiaqi, taha tomotau ana fata taunega nagabea Diu tomotauna ʼeguma ena nuanua qabuna niʼa veaʼugivilea Yaubada ana ʼabiboda weaqina. Ta vedaʼa aqiaqi gebu ʼwafi ana daʼa yavula ʼinega, ta ʼesi giwali ena vevauvau Yaubada Niboanina ena viaqa ʼinega. Baʼe tomotau diavona ge taha awatubo tomotau ʼidiega ina lobei, ta ʼesi Yaubada ʼinega.
29 Judeu verdadeiro é quem o é no íntimo, e circuncisão verdadeira é a do coração, feita pelo Espírito, e não pela letra da lei, recebendo assim a aprovação de Deus, e não das pessoas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.