Romanos 2
Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH
1 Nage ona vonaya, “Baʼe tomotau diavona luveifa otaqidi!” Ta yavonemi omiʼa me Diu wese emi luveifana taudi ʼidewana, ʼinega ge taha toga ʼimiega navonaya, “Yaʼa baʼe ilivu diavona ge eda alamania vonigo luveifadi.” ʼInega tuta nana ovonaya vonigo mali qabu toluveifadi luaqiaqiedi be luvematasabu qiduana ina lobea Yaubada ʼinega, e ʼinega omiʼa ʼidewani taumiega ami luvematasabu Yaubada ʼinega oveveʼifoqeyea ʼimia, mana omiʼa wese baʼe yani diavona oviaviaqidi.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Niʼa kahalamani aqiaqiea vonigo Yaubada ena luvine tunutunuqina ʼinega baʼe ilivu diavona adi toviaqayavo naluvematasabudi.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Nage omiʼa onuaia be vonigo Yaubada mali tomotau edi ilivu luveifana weaqina naluvematasabudi, ta omiʼa gebu, waisa?
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 Ana ʼita nawale nuami ge daʼeqaʼuya Yaubada ena nuakolokolo be ena bibitaqo qiduana ʼimia weaqina, waisa? Nage ge oda alamania baʼe nuakolokolo nana ʼinega nuanuana ona nuagivila emi ilivu luveifana ʼidiega, be ʼinega naʼetoyavuimi.
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Ta omiʼa emi vedeba ʼiʼwana ʼinega ge nuanuami be ona nuagivila. ʼInega taumiega ami luvematasabu qiduana weaqina oluluveaqea. Mana nawale luvine ana ʼaubena qiduana ʼinaya Yaubada tauna bwaʼobwaʼo ana Toluvine “tomotau qabuda naluvineda eda viaqayavo ʼidiega”.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 — ausente —
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Vaidi tomotau tuta qabuna ilivu aqiaqidi iviaviaqidi, ta ivetafeʼwa waiwai, mana nuanuadi ʼamayaba be awatubo ina lobea Yaubada ʼinega. Ta wese yawai vataya isalisalia. E baʼe tomotau diavona nawale ʼaubena nana ʼinaya Yaubada toa vataya naneidi.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Ta wese vaidi tomotau tuta qabuna taudiega weaqidi inuanua. Taudi Yaubada ena ilivu tunutunuqina ana ʼeda inogenogea ta tuta qabuna ilivu luveifadi iviaviaqidi. E baʼe tomotau diavona nawale Yaubada ena gamosoala qiduana ʼinega naluvematasabudi.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 ʼInega toluveifa diavona visiqa ta wese veilaqe qiduana ina lobea. Vonahaqiaqi, baʼe luvematasabu diavona ina maduʼifoqe me Diu ʼidia, ta wese taudi mali qabu ʼidia.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Ta ilivu aqiaqidi adi toviaqayavo ʼamayaba be awatubo ta wese nuadaumwala ina lobea Yaubada ʼinega. Vonahaqiaqi, veʼia aqiaqi otaqina baʼe namaduʼifoqe me Diu ʼidia, ta wese taudi mali qabu ʼidia,
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 mana Yaubada tomotau qabudi luvine ʼaideganega naluvinedi edi viaqayavo aqiaqidi be luveifadi ʼidiega. Vonahaqiaqi, luvine ʼaideganega tomotau ʼenaʼenaʼidi be wese tomotau kavokavovo naluvinedi.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Vonahaqiaqi, Yaubada me Diu naluvematasabudi mana Mosese ena luvine ʼenoʼeno ʼidia, ta tua ilivu luveifana iviaviaqidi. Ta taudi mali qabu luvine nana ge daʼenoʼeno ʼidia wese naluvematasabudi, mana ilivu luveifana iviaviaqidi.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Yaubada ana fata baʼe yani diavona naviaqia tomotau ʼidia, mana ge taha toga ana fata navetunutunuqa Yaubada matanaya luvine ana noqola ʼinega. Ta ʼesi tomeqabu luvine nana ivelumatamatayagea, e taudi Yaubada nahawatunutunuqedi.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Vonahaqiaqi, Yaubada ena luvine ge daʼenoʼeno taudi ge me Diu ʼidia, ta tua taudi wese luvine nana imatamatayagea, mana tomotau adi viaqa ʼunu ʼinega Yaubada nuanua aqiaqina aʼuya nuadia, ʼinega niʼa ialamani aqiaqiea tolaʼai aqiaqina be tolaʼai luveifana.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Ta edi viaqayavo ʼidiega iveʼitayea vonigo Yaubada ena luvine ana ʼabiboda weaqina nuadia ʼenoʼeno, mana viaqa diavona ʼidiega adi fata edi nuanua ʼinega veʼewa ina lutonovia ta wese ʼawahaqiaqi ina lutonovia.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 ʼInega kana alamani aqiaqiea, baʼe yani nana nawale naʼifoqe luvine qiduana ana ʼaubena ʼinaya, ta ʼaubena nana ʼinaya Yaubada Natuna Ieisu Keliso luvine be waiwai naneia, ʼinega tomotau qabuda eda viaqayavo ʼwaiʼwaividi weaqidi naluvineda. ʼInega baʼe valena aqiaqina ʼiguyega ona noqola aqiaqiea.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Wese taha yani weaqina nuanuagu ena ʼwayavia ʼimia. Taumiega ovonaya, “Imaʼa me Diu.” Ta Mosese ena Luvine ʼinaya otunutunuvahala ami ʼetoyavua weaqina, ta ovonaya vonigo niʼa oveiaiana Yaubada maega. Ta wese ovona vane vonigo yani qabuna aqiaqi otaqina omiʼa ta Yaubada nuanimia.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Vonahaqiaqi, omiʼa ovonaya be Yaubada ena nuanua niʼau oda alamania, ta wese ovonaya vonigo omiʼa tolaʼai aqiaqina be tolaʼai luveifana niʼau oalamania, mana omiʼa Yaubada ena luvine tubumiavo niʼau iveʼitemi.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Ta wese taumiega ovonaya vonigo omiʼa ami fata otaqa taudi mali qabu ona vanugwetedi be ʼinega Yaubada ena nuanua ina alamania. Ta wese ovonaya vonigo omiʼa ami fata Yaubada ena ʼeda simasimatalina ona veʼitayea totoa velovelovana ʼidia.
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 Omiʼa ovonaya vonigo taudi mali qabu Yaubada ena nuanuayavo ge ida alamanidi ta ami fata ona vebibinidi, ta wese ovonaya vonigo taudi mali qabu kavona gogama ge taha edi alamanimo, ʼinega nuanuami ona veʼitedi Yaubada weaqina. Emi vona diavona adi ʼiu baʼe ʼidewani, mana omiʼa taumiega onuaia vonigo Yaubada ena luvine ana alamani be ana aqiaqi qabuna niʼa oalamani aqiaqiea.
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Vonahaqiaqi, omiʼa taudi mali qabu oveveʼitedi Yaubada ena luvine weaqina, ta tolaʼai weaqina taumiega ge oda veʼitemi? Ta emi lugaihi ʼinaya ovonedi ovonaya, “Ge ona vanawala!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa wese ovanavanawala?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Ta wese ovonedia, “Ge ona luabu!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa taumiega luabu ilivuna oviaviaqia, waisa? Omiʼa ovonedia, “Ge ona iwaʼodu tokwalui ʼidia!” Ta tolaʼai weaqina omiʼa mali qabu edi vanue tafwalolo ʼidia olugulugu ta vanue nana ana ʼebeiwaʼoduyavo ovanavanawalidi ta ovevegimwaneyedi?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Omiʼa ogagasa wawasai Yaubada ena luvine ana alamani weaqina. ʼInega tolaʼai weaqina omiʼa Yaubada ge oda ʼamayabea, ta ʼesi luvine diavona oqeuqeunidi?
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 ʼInegana Buki Nugwenugweina vonaya, “Taudi mali qabu Yaubada ana wawa iʼawaluveifea omiʼa me Diu emi ilivu luveifana weaqina.”
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Ta wese nuanuagu baʼitagana ʼwafi ana daʼa yavula weaqina ena vonemi. Omiʼa me Diu ʼoloto luvine niʼa oʼewea ʼwafi ana daʼa yavula weaqina. Baʼe daʼa nana taha ʼebeʼita vonigo omiʼa Yaubada ena tomotauyavo. Ta luvine nana ge taha ana aqiaqimo ʼeguma Yaubada ena luvine qabudi oqeuqeunidi. Mana ʼeguma luvine diavona ge ona matayagedi, e ʼinega omiʼa kavonaya ʼwafimi ge ana daʼa yavulamo.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Ta ʼeguma taudi mali qabu ʼwafidi ge ana daʼa yavulamo, ta vonahaqiaqi taudi Yaubada ena luvine qabuna imatamatayagedi, e taudi kavona be ʼwafidi ida vedaʼa ta Yaubada niʼa ʼawanatunedi.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Vonahaqiaqi, taudi mali qabu ʼwafidi ge ana daʼamo ta Yaubada ena luvine qabuna iʼabiʼabibodedi, e taudi nuakolokolo qiduana ina lobea Yaubada ʼinega, ta ʼabiboda omiʼa me Diu vevedaʼami, mana Yaubada ena luvine oalamani aqiaqiedi ta ge oda matayagedi.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Ge taha toga taunega navonaya, “Yaʼa Diu aqiaqi, mana tamagu be inagu taudi me Diu, ta me Diu edi ilivuyavo yaviaviaqidi, ta wese yaʼa ʼwafigu daʼadaʼana.”
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Vonahaqiaqi, taha tomotau ana fata taunega nagabea Diu tomotauna ʼeguma ena nuanua qabuna niʼa veaʼugivilea Yaubada ana ʼabiboda weaqina. Ta vedaʼa aqiaqi gebu ʼwafi ana daʼa yavula ʼinega, ta ʼesi giwali ena vevauvau Yaubada Niboanina ena viaqa ʼinega. Baʼe tomotau diavona ge taha awatubo tomotau ʼidiega ina lobei, ta ʼesi Yaubada ʼinega.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.