Mateus 12

Molima New Testament (MOX_FNS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ge tuta kuena ʼabibodanaya taha Sabate ʼinaya Ieisu ana toʼabibodayavo maega vaoqa gamonega itautauya, ta toʼabiboda dina ma botanidi ʼinega witi vuaqina ma walona iʼegigoluya ta iʼaiʼai.
1 Atravessava Jesus os campos de trigo num dia de sábado. Seus discípulos, tendo fome, começaram a arrancar as espigas para comê-las.
2 Ta tuta nana Falisiavo iʼitedi ʼinega Ieisu ivoneaya, “Kaiwabu uʼitei, au toʼabibodayavo Sabate ana luvine ibaia baʼe viaqa nana ʼinega, waisa?”
2 Vendo isto, os fariseus disseram-lhe: Eis que teus discípulos fazem o que é proibido no dia de sábado.
3 Ta Ieisu edi vona veʼevivia vonaya, “Nage ge oda avoi Buki Nugwenugweina ʼinaya iʼwayavia, Deibida ma enavo taudi wese ʼedewani ibotana?
3 Jesus respondeu-lhes: Não lestes o que fez Davi num dia em que teve fome, ele e seus companheiros,
4 ʼInega Yaubada ena vanuea lugu ta beledi gwalagwalana ʼewei ʼinega iʼainia, ta beledi nana ma ana luvine vonigo toveguba dimo adi luaqiaqi be ina ʼainia. ʼInega ge ana fata Deibida ma enavo beledi nana ina ʼai, ta ibotana ʼinega tua iʼainia.
4 como entrou na casa de Deus e comeu os pães da proposição? Ora, nem a ele nem àqueles que o acompanhavam era permitido comer esses pães reservados só aos sacerdotes.
5 Nage wese ge oda avoi Mosese ena luvine gamonaya vonigo Vanue Gwalagwalana ana tovegubayavo Sabate ʼaidega ʼaidega Sabate ana luvine iqeuqeunia edi veyoveyoa ʼinega, ta ge taha adi veʼewamo?
5 Não lestes na lei que, nos dias de sábado, os sacerdotes transgridem no templo o descanso do sábado e não se tornam culpados?
6 Ta yavona aqiaqiemi, Vanue Gwalagwalana yani qiduana, ta taha tomotau niʼa mai toatoa, ta tauna vanue nana veqidua vaʼinea.
6 Ora, eu vos declaro que aqui está quem é maior que o templo.
7 Buki Nugwenugweina ena vona vonaya,“ʼEguma vona baʼe ana alamani oda alamania ʼinega gebu agu toʼabibodayavo oda veʼewedi, mana ge taha luveifana ida viaqi.
7 Se compreendêsseis o sentido destas palavras: Quero a misericórdia e não o sacrifício... não condenaríeis os inocentes.
8 Mana yaʼa Tomotau Natuna Sabate ana Kaiwabu.”
8 Porque o Filho do Homem é senhor também do sábado.
9 ʼInega Ieisu ʼabaga nana nogea ta tauya edi vanue tafwalolo ʼinaya lugu.
9 Partindo dali, Jesus entrou na sinagoga.
10 E omoʼe ʼinaya taha ʼoloto ʼitea nimana belubeluna toatoa. Ta Falisiavo nuanuadi taha luveifana ina lobea Ieisu ʼinaya, be yaqisa adi fata ina veʼewea ʼinega ivetalaʼaiea ivonaya, “Kaiwabu, nage ana fata Sabate ʼinaya tovevihiqa kana giveaqiaqiedi?” Ta ivonaya be Ieisu ena vona ʼevivi ʼinega ina tauyea toluvine ʼidia ta ina vekotuya.
10 Encontrava-se lá um homem que tinha a mão seca. Alguém perguntou a Jesus: É permitido curar no dia de sábado? Isto para poder acusá-lo.
11 ʼInega Ieisu vona ʼeviviedi vonaya, “Omiʼa ʼeguma taha toga ʼimiega ena sifi ʼaidegana Sabatea nabeʼu vetoaya ʼinega nuanuana nalihi vaneyea, waisa?
11 Jesus respondeu-lhe: Há alguém entre vós que, tendo uma única ovelha e se esta cair num poço no dia de sábado, não a irá procurar e retirar?
12 Vonahaqiaqi, sifi yani goyona, ta tomotau yani qiduana ʼinega ana fata Sabatea iula aqiaqina kana neidi kana viaqi.”
12 Não vale o homem muito mais que uma ovelha? É permitido, pois, fazer o bem no dia de sábado.
13 ʼInega Ieisu ʼoloto nana vonea vonaya, “Nimau usiʼotoi!” Tuata ʼoloto nana nimana siʼotoia ʼinega veaqiaqi ʼevivi ʼedewani nimana diʼwena.
13 Disse, então, àquele homem: Estende a mão. Ele a estendeu e ela tornou-se sã como a outra.
14 ʼInega Falisiavo vanuega iʼifoqe ta adi ʼaidega idima govaqa maʼoda Ieisu ina luveʼaliga ʼaiqei.
14 Os fariseus saíram dali e deliberaram sobre os meios de o matar.
15 Ta edi dima Ieisu niʼau alamania ʼinega ʼabaga omoʼe nogea tauya mali diʼwe ʼinaya. Ta tomotau ʼeala iʼabibodea, ta omoʼe ʼinaya tovevihiqa qabudi giveaqiaqiedi,
15 Jesus soube disso e afastou-se daquele lugar. Uma grande multidão o seguiu, e ele curou todos os seus doentes.
16 ta wese luvinedi ge ina vevonavonayei tomotau ʼidia.
16 Proibia-lhes formalmente falar disso,
17 Baʼe ʼinega tovesimasimana Aisea Yaubada ena vona ana aqiaqi veʼifoqeyea Ieisu weaqina, mana lova vonaya,
17 para que se cumprisse o anunciado pelo profeta Isaías:
18 — ausente —
18 Eis o meu servo a quem escolhi, meu bem-amado em quem minha alma pôs toda sua a afeição. Farei repousar sobre ele o meu Espírito e ele anunciará a justiça aos pagãos.
19 — ausente —
19 Ele não disputará, não elevará sua voz; ninguém ouvirá sua voz nas praças públicas.
20 — ausente —
20 Não quebrará o caniço rachado, nem apagará a mecha que ainda fumega, até que faça triunfar a justiça.
21 — ausente —
21 Em seu nome as nações pagãs porão sua esperança {Is 42,1-4}.
22 ʼInega taha ʼoloto lova niboana luveifadi edi fewega matana ikwayea ta wese meana igivilea ʼinega ge ana fata naveqae imiea Ieisu ʼinaya ta giveaqiaqiea. ʼInega ʼabiboda ʼoloto nana ana fata naveqae ta wese naʼita.
22 Apresentaram-lhe, depois, um possesso cego e mudo. Jesus o curou de tal modo, que este falava e via.
23 ʼInega tomotau qabudi nuadi voqana Ieisu ena viaqa weaqina ivonaya, “Nage baʼe ʼoloto nana Deibida tubuna?”
23 A multidão, admirada, dizia: Não será este o filho de Davi?
24 Ta Falisiavo Ieisu ena viaqa baʼe valena inoqolia ivonaya, “Baʼe yani nana ana fata, mana niboana luveifadi edi kaiwabu ana wawa Belisibubi ena waiwaiega niboana luveifadi ʼwaviʼwavi ʼifoqeyedi.”
24 Mas, ouvindo isto, os fariseus responderam: É por Beelzebul, chefe dos demônios, que ele os expulsa.
25 Ta Ieisu edi nuanua niʼau alamania ʼinega vonedi vonaya, “Belisibubi tauna enavo ge nuanuana naʼwavi ʼifoqeyedi.” Ta wese vonaya, “ʼEguma taha ʼebeluvine ʼinaya tomotau nuanidia veʼetoʼetoʼidi ʼifoqe ta taudiega ivevedavi, ʼinega nawale ʼebeluvine nana nadawalili ta naluveifa. Wese ʼeguma ʼabaga nage gade ʼidewana nuanidia ʼetoʼidi naʼifoqe nawale ina toasiʼi be edi toa naluveifa.
25 Jesus, porém, penetrando nos seus pensamentos, disse: Todo reino dividido contra si mesmo será destruído. Toda cidade, toda casa dividida contra si mesma não pode subsistir.
26 Seitani wese ʼidewana ʼeguma ma enavo taudiega ina vedavi ʼinega edi toa naluveifa ta wese ena ʼebeluvine naqeunia.
26 Se Satanás expele Satanás, está dividido contra si mesmo. Como, pois, subsistirá o seu reino?
27 Niʼa ovonaya vonigo yaʼa Belisibubi ena waiwaiega niboana luveifadi yaʼwavi ʼifoqeyedi, ta ami toʼabibodayavo togama isana ena waiwaiega iʼwaviʼwavi ʼifoqeyedi? Belisibubi ʼinega nage Yaubada ʼinega? Baʼe weaqina ona nuanua, ʼinega wese nuami naʼeqaʼuya vonigo emi veʼewa ʼiguya ge taha ana vonahaqiaqi!
27 E se eu expulso os demônios por Beelzebul, por quem é que vossos filhos os expulsam? Por isso, eles mesmos serão vossos juízes.
28 Ta yaʼa Yaubada Niboanina ena waiwaiega niboana luveifadi yaʼwaviʼwavi ʼifoqeyedi, ʼinega ona alamania vonigo Yaubada ena ʼEbeluvine niʼau ʼifoqe mai ʼimia.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que expulso os demônios, então chegou para vós o Reino de Deus.
29 “ʼEbevetalatutula baʼe ona noqolia: ʼOloto waiwaina ena vanuea ge taha toga ana fata nalugu be ena kulufa naʼewedi. Ta ʼesi ʼeguma tovanawala nugweta wayoyega tovewaiwai nana nimana be wese ʼaqena nayoqonia, e ʼinega ʼabiboda ana fata vanuea nalugu be ena kulufa naʼekilidi.
29 Como pode alguém penetrar na casa de um homem forte e roubar-lhe os bens, sem ter primeiro amarrado este homem forte? Só então pode roubar sua casa.
30 ʼEguma taha toga gebu agu toiula ʼinega tauna agu avia. Ta wese ʼeguma taha toga ge naiulegu ta tomotau ge navaʼauqidi namiedi ʼiguya, e tauna egu fewa ana togiveluveifa.
30 Quem não está comigo está contra mim; e quem não ajunta comigo, espalha.
31 “ʼInega baʼe yavona aqiaqiemi, tomotau edi luveifana ta wese edi vona veifa qabuna Yaubada nanuataqodi. Ta ʼeguma taha toga Niboana Gwalagwalana naʼawaluveifea ʼinega Yaubada ge ana fata tomotau nana nanuataqoi.
31 Por isso, eu vos digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados aos homens, mas a blasfêmia contra o Espírito não lhes será perdoada.
32 ʼEguma taha toga yaʼa Tomotau Natuna naʼawaluveifegu ʼinega Yaubada nawale tomotau nana nanuataqoya. Ta ʼeguma taha toga Niboana Gwalagwalana naʼawaluveifea ʼinega Yaubada ge ana fata nanuataqoi tuta baʼe ʼinaya ta wese tuta maimai ʼinaya.”
32 Todo o que tiver falado contra o Filho do Homem será perdoado. Se, porém, falar contra o Espírito Santo, não alcançará perdão nem neste século nem no século vindouro.
33 Ta Ieisu wese vonedi, “ʼEguma ʼaiwe aqiaqina ʼinega wese vuaqina aqiaqina, ta ʼeguma ʼaiwe luveifana wese vuaqina luveifana. ʼInega ʼaiwe taha taha kana alamanidi vuaqidi ʼidiega.
33 Ou dizeis que a árvore é boa e seu fruto bom, ou dizeis que é má e seu fruto, mau; porque é pelo fruto que se conhece a árvore.
34 Omiʼa mwata natunavo, ʼinega gebu ami fata vona aqiaqidi ona vonayedi mana omiʼa luveluveifami. Ta tolaʼai luveifana giwalimia ʼenoʼenova tuta qabuna ʼawamiega iʼifoʼifoqe.
34 Raça de víboras, maus como sois, como podeis dizer coisas boas? Porque a boca fala do que lhe transborda do coração.
35 Taha ʼoloto aqiaqina giwalinega nuanua aqiaqidi iʼifoʼifoqe, ta wese ʼidewani ʼoloto luveifana giwalinega yani veifadi iʼifoʼifoqe.
35 O homem de bem tira boas coisas de seu bom tesouro. O mau, porém, tira coisas más de seu mau tesouro.
36 ʼInega yavonemi vetalaʼai ana ʼaubena ʼinaya omiʼa emi vona kavokavovo weaqina Yaubada navetalaʼaiemi ʼinega ona vona ʼifoqeyedi.
36 Eu vos digo: no dia do juízo os homens prestarão contas de toda palavra vã que tiverem proferido.
37 Emi vonayavo ʼidiega Yaubada naʼawahaqiaqiemi nage naʼawaluveifemi.”
37 É por tuas palavras que serás justificado ou condenado.
38 ʼInega vaina Falisi ta wese luvine ana toveʼitayavo Ieisu ivonea ivonaya, “Toveʼita, nuanuama ʼebeʼita taha una viaqi ana ʼitea.”
38 Então alguns escribas e fariseus tomaram a palavra: Mestre, quiséramos ver-te fazer um milagre.
39 Ta Ieisu vonedi, “Omiʼa baʼe lagata luveifami, ta ge nuanuami Yaubada ena nuanua ona ʼabibodei. ʼInega niʼa ovonegu be ʼebeʼita taha ena viaqia, ta ge nuagu! Ta yavonemi tovesimasimana Iona ona nuaveʼavinia tauna ʼebeʼita ana ʼaidegamo ʼimia.
39 Respondeu-lhes Jesus: Esta geração adúltera e perversa pede um sinal, mas não lhe será dado outro sinal do que aquele do profeta Jonas:
40 Mana Iona nana ʼaubena toi be wese velovelovana toi ʼidia ʼiqana qiduana gamonaya toatoa, ta yaʼa Tomotau Natuna wese ʼidewani ʼaubena toi be velovelovana toi ʼidia bwaʼobwaʼo gamo otaqinaya ena toatoa.
40 do mesmo modo que Jonas esteve três dias e três noites no ventre do peixe, assim o Filho do Homem ficará três dias e três noites no seio da terra.
41 Nawale vetalaʼai ana ʼaubena ʼinaya me Ninibe ina tovolo be lagatamina baʼe ina veʼewemi, mana Iona ʼidia lugaihi ta edi ilivu luveifanega inuagivila, ta taha ʼoloto omiʼa nuanimia toatoa ena lugaihi aqiaqi otaqina ta ʼabiboda Iona, ta gebu oda nuagivila.
41 No dia do juízo, os ninivitas se levantarão com esta raça e a condenarão, porque fizeram penitência à voz de Jonas. Ora, aqui está quem é mais do que Jonas.
42 “Wese ʼidewani taha vavine kaikaiwabudi bolimana ana ʼawayaqiega imai Solomoni ena alamani sabi noqolina, ta vetalaʼai ana ʼaubena ʼinaya ina tovolo ta omiʼa lagatamina ina veʼewemi, mana taudi luluvai otaqega imai Solomoni ena alamani sabi vineneqina. Ta baʼe ʼitagana taha tomotau nuanimia toatoa ena alamani qidua vaʼinena, ta ʼabiboda Solomoni. Ta omiʼa ge nuami tomotau nana ena vona ona noqoli.
42 No dia do juízo, a rainha do Sul se levantará com esta raça e a condenará, porque veio das extremidades da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. Ora, aqui está quem é mais do que Salomão.
43 “ʼEguma niboana veifana ʼoloto taha ʼinega naʼifoqe, ʼinega ʼoloto nana naveaqiaqi ta niboana veifana nana nayabayaba kavokavovo goʼila geqanaya, ta ena ʼebeveyawai salisalia, ta ge ana fata nalobei.
43 Quando o espírito impuro sai de um homem, ei-lo errante por lugares áridos à procura de um repouso que não acha.
44 ʼInega niboana nana taunega ʼinaya vonaya, ‘Ana ʼita ena ʼevivi egu ʼebetoa nugwenugweina ʼinaya.’ ʼInega ʼevivi ta ʼebetoa nana lobea kawakawana ta vunavunaqina ta wese ʼiʼivaʼavaʼaina.
44 Diz ele, então: Voltarei para a casa donde saí. E, voltando, encontra-a vazia, limpa e enfeitada.
45 “ʼInega ʼifoqe tauya ta enavo niboana adi yau seveni luveifa otaqidi wese ʼebeʼewedi miedi, ʼinega qabudi ilugu ʼebetoa nana ʼinaya itoatoa. ʼInega ʼoloto nana ena toa igiveluveifa otaqia, lova ge ʼidewani. Omiʼa lagata baʼena wese ʼidewani luveifami, ta tuta ʼebeluʼovoa ʼinaya emi toa naluveifa otaqa.”
45 Vai, então, buscar sete outros espíritos piores que ele, e entram nessa casa e se estabelecem aí; e o último estado daquele homem torna-se pior que o primeiro. Tal será a sorte desta geração perversa.
46 Ieisu nawale yoʼo ʼidia vonavona ta inana be tainavo maega imai. ʼInega ʼatamanaya itovotovolo ta nuanuadi Ieisu maega ina veqae.
46 Jesus falava ainda à multidão, quando veio sua mãe e seus irmãos e esperavam do lado de fora a ocasião de lhe falar.
47 ʼInega ʼoloto taha valedi miea Ieisu ʼinaya vonaya, “Inau taimwavo maega itovotovolo ʼabagaya nuanuadi ina voneu.”
47 Disse-lhe alguém: Tua mãe e teus irmãos estão aí fora, e querem falar-te.
48 Ta Ieisu ʼoloto nana ena vona veʼevivia vonaya, “Togama inagu ta tomeqabu taigwavo?”
48 Jesus respondeu-lhe: Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?
49 ʼInega Ieisu nimana siʼotoi yoʼo dina ʼidia ta ʼoloto nana voneaya, “Baʼe tomotau diavona inagu be taigwavo.
49 E, apontando com a mão para os seus discípulos, acrescentou: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Mana tomeqabu Tamagu mahalaya ena nuanua iʼabiʼabibodea e taudi taigwavo be novugwavo ta wese inagwavo.”
50 Todo aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.