Marcos 10

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ʼInega Ieisu Kafaneumi nogei tauya diʼwe Iudia ʼinaya ta ʼifoqe goʼila Iolidani diʼwenaya. ʼInega wese qabu qiduadi ivaʼauta imai ʼinaya. ʼInega veʼale veʼitedi ʼidewana tuta qabuna veveʼita tomotau ʼidia.
1 Jesus saiu daquele lugar e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão. Uma grande multidão se ajuntou outra vez em volta dele, e ele ensinava todos, como era o seu costume.
2 Ta Falisiavo vaina imai Ieisu ʼinaya sabi sitonovina. ʼInega ivetalaʼaiea ivonaya, “ʼEguma taha ʼoloto moqanena navesaʼilidi nage luvine nabwegei nage gebu?”
2 Alguns fariseus , querendo conseguir uma prova contra ele, perguntaram: — De acordo com a nossa
3 ʼInega Ieisu vona ʼeviviedi vonaya, “Maʼoda Mosese ena luvine ʼinaya vona ʼaiqa saʼila weaqina?”
3 Jesus respondeu com esta pergunta:
4 ʼInega Falisiavo ivonaya, “Mosese awafela ʼeguma ʼoloto taha nuanuana moqanena navesaʼilidi, ʼinega luaqiaqiea be nugweta leta naʼwayavia ena noga weaqina, ta ʼabiboda ana fata nanogedi.”
4 Eles responderam: — Moisés permitiu ao homem dar à sua esposa um documento de divórcio e mandá-la embora.
5 Ta Ieisu vonedia, “ʼIdewani. Ta yavona aqiaqiemi, Mosese baʼe luvine nana ʼwayavia omiʼa emi vedeba ʼiʼwana weaqina.
5 Então Jesus disse:
6 “Ta ona nuaia tuta ʼebeveʼale ʼinaya Yaubada tomotau magilafudi viaqidi meʼolotona be wese mevavinena.
6 Mas no começo, quando foram criadas todas as coisas, foi dito: “Deus os fez homem e mulher.
7 ʼInegana ʼoloto tamana be inana nanogedi ta moqanena maega ina veʼaidega.
7 Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher,
8 Ta magilafudi ʼwafidi naveʼaidega, mana lova magilafudi itoa dumaduma, ta ʼitagana niʼa iveʼaidega.
8 e os dois se tornam uma só pessoa.” Assim, já não são duas pessoas, mas uma só.
9 ʼInegana tolaʼai Yaubada niʼa luvetubedi ge taha toga navetoasiʼiedi!”
9 Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
10 ʼAbiboda Ieisu ana toʼabibodayavo maega iʼevivi imai vanuea. Ta ʼinega wese Ieisu ivetalaʼaiea saʼila weaqina.
10 Quando já estavam em casa, os discípulos tornaram a fazer perguntas sobre esse assunto.
11 ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “ʼEguma taha ʼoloto moqanena navesaʼilidi ta navaqi ukamana mali vavine ʼidia, e ʼinega ʼoloto nana ena ilivu ʼinega luabu ilivuna niʼa viaqia moqanena nugwenugweidi ʼidia, mana edi vaqi bwegea.
11 E Jesus respondeu:
12 Ta wese ʼidewana ʼeguma vavine taha moqanedi ina saʼilea ta ina vaqi ukamana taha ʼoloto ʼinaya, e ʼinega taudi wese luabu ilivuna tawa iviaqia.”
12 E, se a mulher mandar o seu marido embora e casar com outro homem, ela também estará cometendo adultério.
13 Tomotau gogama goyogoyodi imiedi Ieisu ʼinaya nuanuadi nagitonovidi. Ta ana toʼabibodayavo tomotau diavona iawatayedi.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos repreenderam aquelas pessoas.
14 Tutana Ieisu awataya nana noqolia, ʼinega nuana luveifa ta lugwaeyedi vonaya, “Gogama ge ona awatayedi ta ʼesi ona awafeledi ina mai ʼiguya, mana Yaubada ena ʼEbeluvine taudi weaqidi.
14 Quando viu isso, Jesus não gostou e disse:
15 Yavona aqiaqiemi, ʼeguma taha toga Yaubada ena ʼEbeluvine ge naʼawahaqiaqiei kavona gogama ʼebeluvine nana iʼawahaqiaqiea, e ʼinega tomotau nana ge wese ana fata be nalugu ʼinaya.”
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
16 ʼInega Ieisu gogama ʼesilagaidi ta nimanega gitonovidi be vona veyolubedi.
16 Então Jesus abraçou as crianças e as abençoou, pondo as mãos sobre elas.
17 ʼInega Ieisu tutuvila tauya, ta tauya nana ʼinaya taha ʼoloto vihila mai ʼinaya tuqatuqanega sobadi ta voneaya, “Toveʼita aqiaqiu, tolaʼai ena viaqi be ʼinega yawaigu vataya ena lobei?”
17 Quando Jesus estava saindo de viagem, um homem veio correndo, ajoelhou-se na frente dele e perguntou: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
18 Ta Ieisu voneaya, “Maʼoda ʼinega uʼawahaqiaqiegu, mana ge taha toga aqiaqina ta ʼesi Yaubada ana ʼaidegamo.
18 Jesus respondeu:
19 Ta oʼa Yaubada ena luvineavo niʼa ualamanidi,
19 Você conhece os mandamentos: “Não mate, não cometa adultério, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, não tire nada dos outros, respeite o seu pai e a sua mãe.”
20 ʼInega ʼolotona vonaya, “Toveʼita, egu tuta gwamaʼunu ʼinega baʼe luvine diavona qabudi yaʼabiboda aqiaqiedi.”
20 — Mestre, desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o homem.
21 ʼInega Ieisu ʼoloto nana ʼita makimakia ta voneaya, “Iagu yaveyolubeu, ta yani ʼaideganamo ʼinega uvaʼwaqi. ʼInega una ʼevivi eu ʼabagaya ta eu kulufa qabudi una vegimwaneyedi be adi veʼia una ʼewei una vewilaʼayedi lukwalukwa ʼidia, ta ʼinega una mai una ʼabibodegu. ʼInega eu kaikaiwabu mahalaya una lobea.”
21 Jesus olhou para ele com amor e disse:
22 Ieisu ena vona baʼe ʼoloto nana noqolia, ʼinega me ena nuavita ʼevivi tauya, mana ena kaikaiwabu vegagalea.
22 Quando o homem ouviu isso, fechou a cara; e, porque era muito rico, foi embora triste.
23 ʼInega Ieisu ʼitagivila ta ana toʼabibodayavo vonedi vonaya, “Tomeqabu me edi kaikaiwabu edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vitana.”
23 Jesus então olhou para os seus discípulos, que estavam em volta dele, e disse:
24 Ta Ieisu ena vona baʼe weaqina ana toʼabibodayavo nuadi voqana. ʼInega Ieisu wese vonaya, “Natugwavo, Yaubada ena ʼEbeluvine ana lugu vitana.
24 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantados, mas Jesus continuou:
25 ʼInega ʼebevetalatutula baʼe ona noqolia: Yubai kameli ena lugu saima vetoana ʼinega vitana, ta taudi kaikaiwabudi edi lugu Yaubada ena ʼEbeluvine ʼinaya vita otaqina.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 ʼInega wese toʼabiboda dina nuadi voqana qiduana Ieisu ena vona weaqina ta ivonaya, “ʼInega togama ana fata ʼetoyavua vataya nalobei?”
26 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram espantadíssimos e perguntavam uns aos outros: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Ta Ieisu ʼitedi vonedia, “Tomotau taudiega ge adi fata. Ta Yaubada ʼinaya yani qabuna ana fata.”
27 Jesus olhou para eles e disse:
28 ʼInega Fita voneaya, “Kaiwabu, imaʼa maʼoda, mana ema kulufayavo qabudi niʼa anogedi ta aʼabiʼabibodeu?”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor.
29 Ta Ieisu vonedia, “Yavona aqiaqiemi, ʼeguma tomeqabu edi vanueavo nage taidiavo be, novudiavo be, inadiavo be, tamadiavo be, natudiavo, ta wese edi vaoqayavo niʼa inogedi Valegu aqiaqina ana simana weaqina,
29 Jesus respondeu:
30 e ʼinega adi veʼia ma ana luvetomana ʼidewani edi vanueavo be, taidiavo be, novudiavo be, inadiavo be, natudiavo be wese edi vaoqayavo 100 ʼidewani ina lobea. Ta baʼe yani diavona ina lobedi vaina vita maega, ʼinega tuta maimai ʼinaya yawai vataya ina ʼewea.
30 receberá muito mais, ainda nesta vida. Receberá cem vezes mais casas, irmãos, irmãs, mães, filhos, terras e também perseguições. E no futuro receberá a vida eterna.
31 Ta tomeqabu baʼitaga inugwenugweta nawale ina ʼabiboda, ta tomeqabu baʼitaga iʼabiʼabiboda nawale ina nugweta.”
31 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
32 Nawale ʼedaya itautauya sabi ʼwatovu Ielusalema ʼinaya, ta Ieisu ana toʼabibodayavo ʼabibodanega itautauya me edi nuavoqana, mana lova Ieisu ena vona ʼidia weaqina inuanua. Ta wese vaina tomotau me edi mwaniniva ʼedaya iʼabiʼabibodedi. ʼInega Ieisu Tuwelo dina gaba vaʼauqidi imai ta ʼewedi ivanaqo ʼeda tufinaya sabi vematamagilafuyedi tolaʼai nawale naʼifoqe ʼinaya.
32 Jesus e os discípulos iam pela estrada, subindo para Jerusalém. Ele caminhava na frente, e os discípulos, espantados, iam atrás dele; as outras pessoas que iam com eles estavam com medo. Então Jesus chamou outra vez os discípulos para um lado e começou a falar sobre o que ia acontecer com ele. Jesus disse:
33 ʼInega vonedi vonaya, “Kaʼwatoʼwatovu Ielusalema ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya yaʼa Tomotau Natuna agu tosuluva nasuluvegu toveguba qiduqiduadi be luvine ana toveʼitayavo ʼidia. Ta taudimo ina dima govaqa egu ʼaliga weaqina, be ʼabiboda ina veʼineiegu taudi ge me Diu ʼidia.
33 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
34 Ta ina givenuʼwegu be ina gidaʼwegu ta wese wayo metametanega ina vunuqa dadanegu, ʼinega ina luveʼaligigu. Ta ʼaubena toi ʼabibodanaya ena yaʼitoto ʼevivi.”
34 Estes vão zombar dele, cuspir nele, bater nele e matá-lo; mas três dias depois ele ressuscitará.
35 ʼInega Iemesa be Ioni, taudi Sebedi natunavo, imai Ieisu ʼinaya ivoneaya, “Toveʼita, anoqinoqieu taha yani una viaqia weaqima.”
35 Depois Tiago e João, filhos de Zebedeu, chegaram perto de Jesus e disseram: — Mestre, queremos lhe pedir um favor.
36 Ta Ieisu vonedi vonaya, “Tolaʼai nuanuami ena viaqi ʼimia?”
36 — O que vocês querem que eu faça para vocês? — perguntou Jesus.
37 Ta ivoneaya, “Oʼa tuta nana una toatoa eu ʼEbeluvine aqiaqi otaqina gamonaya ʼinega nuanuama imaʼa una awafelema be diʼweuya ana toabui, taha au ʼataqia ta taha au kelia.”
37 Eles responderam: — Quando o senhor sentar-se no trono do seu
38 ʼInega Ieisu vona ʼeviviedi vonaya, “Omiʼa emi noqi baʼe ana alamani ge oda alamania. Nawale visiqa vedina ʼinega ena numa, nage omiʼa wese ami fata vedi nana ʼinega ona numa? Ta wese visiqa ana babitaiso ʼinega ena babitaiso, nage omiʼa wese ami fata ʼidewani ona babitaiso ʼaiqa?”
38 Jesus respondeu:
39 Ta ivonaya, “Ama fata!” ʼInega Ieisu vonedi vonaya, “Vonahaqiaqi, vedi nana ʼinega ena numa omiʼa wese ʼinega ona numa. Ta wese babitaiso nana ʼinega ena babitaiso omiʼa wese ona babitaiso.
39 Eles disseram: — Podemos. Então Jesus disse:
40 Ta ge agu fata baʼitaga ena venuaʼivina tomeqabu nawale agu ʼataqia be wese agu kelia ina toabui, gebuʼe! Mana lova Yaubada ena tomotauyavo niʼa venuaʼivinedi ʼinega edi ʼebetoa niʼa ʼivaʼavaʼaia.”
40 Mas eu não tenho o direito de escolher quem vai sentar à minha direita e à minha esquerda. Pois foi Deus quem preparou esses lugares e ele os dará a quem quiser.
41 ʼInega toʼabibodayavo teni Iemesa be Ioni edi noqi inoqolia ta diadi vilea ʼidia.
41 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, começaram a ficar zangados com Tiago e João.
42 ʼInega Ieisu toʼabiboda dina gaba vaʼauqidi imai vonedi vonaya, “Niʼa oalamania bwaʼobwaʼo ana toluvineavo taudiega adi wawa igivaneyea, ta luvine falafalana edi tomotauyavo ineineidi.
42 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
43 Ta omiʼa ge wese ʼidewana ona viaqa ʼaiqa. Ta ʼesi ʼeguma taha toga ʼimiega nuanuau una veqidua eu qabu gamonaya, e luaqiaqieu be nugweta emwavo qabudi una vetofewa weaqidi.
43 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
44 Ta wese ʼeguma togama ʼimiega nuanuau una vetovanugweta e luaqiaqieu tomotau qabudi weaqidi una vetofewa.
44 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de todos.
45 Mana yaʼa Tomotau Natuna wese ʼidewana yamai bwaʼobwaʼoya gebu tomotau weaqigu ina vetofewa, ta ʼesi yaʼa tomotau ena vetofewa ʼidia. Ta wese yawaigu yagubaufayea emi luveifana weaqina sabi ʼetoyavuimi.”
45 Porque até o
46 ʼInega Ieisu ma ana toʼabibodayavo imai ʼabaga Ieliko ʼinaya ilugu. Ta ʼabiboda ʼabaga nana inogea ta qabu qiduana maega itauya. ʼInega taha ʼoloto tomatakwaya ana wawa Batimio, tauna Timio natuna, ʼeda nanavinaya toatoa. Ta tauna tuta qabuna vevenoqi mane be wese kulufa weaqidi.
46 Jesus e os discípulos chegaram à cidade de Jericó. Quando ele estava saindo da cidade, com os discípulos e uma grande multidão, encontrou um cego chamado Bartimeu, filho de Timeu. O cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
47 Ta tuta nana noqolia Ieisu Nasaleta ʼolotona ʼifoqe maimai ʼinega gaba vonaya, “Ieisu ye, oʼa Deibida natuna, uda nuakolokoloyegu!”
47 Quando ouviu alguém dizer que era Jesus de Nazaré que estava passando, o cego começou a gritar: — Jesus,
48 Tomotau qabudi Batimio iawatayea ivoneaya, “ʼAia, uluaʼu!” Ta tua wese bonana qiduanega gaba vonaya, “Deibida natuna ye, uda nuakolokoloyegu!”
48 Muitas pessoas o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca, mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
49 ʼInega Ieisu veutovolo ta vonaya, “Ogabei mai!” ʼInega tomotau matakwaya nana igabea ivoneaya, “Me eu qaiawa una yaʼitoto mana Ieisu gabegabeu.”
49 Então Jesus parou e disse: Eles chamaram e lhe disseram: — Coragem! Levante-se porque ele está chamando você!
50 ʼInega ana kwakwalufai vataʼia yavulei, ta lukwayavonega yaʼitoto mai Ieisu ʼinaya.
50 Então Bartimeu jogou a sua capa para um lado, levantou-se depressa e foi até o lugar onde Jesus estava.
51 ʼInega Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Nage tolaʼai nuanuau ena viaqi ʼiuya?” ʼInega matakwaya nana vonaya, “Toveʼita, nuanuagu matagu una giveaqiaqiedi be yaqisa agu fata ena ʼita.”
51 — O que é que você quer que eu faça? — perguntou Jesus. — Mestre, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
52 ʼInega Ieisu vonea vonaya, “Una tauya, mana eu vetumaqana ʼinega matau niʼa veaqiaqi.” Ta omoʼe tutana ʼinaya ʼoloto matana ʼeaea ta ʼita aqiaqi, ʼinega ʼedaya Ieisu ʼabibodea.
52 — Vá; você está curado porque teve fé! — afirmou Jesus. No mesmo instante, Bartimeu começou a ver de novo e foi seguindo Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.