Lucas 6

Molima New Testament (MOX_FNS) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Sabate taha ʼinaya Ieisu ana toʼabibodayavo maega vaoqa gamonega itautauya. ʼInega ana toʼabibodayavo witi walona iʼegigoluya ta nimadiega iluqosodi ta iʼainidi.
1 E aconteceu que, num sábado, passou pelas searas, e os seus discípulos iam arrancando espigas e, esfregando-as com as mãos, as comiam.
2 Ta vaina Falisi iʼitedi ʼinega ivonedia, “Tolaʼai weaqina Sabate ana luvine ge oda ʼamayabei ta ʼesi oqeuqeuni?”
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito fazer nos sábados?
3 ʼInega Ieisu Falisiavo edi vona veʼiea vonaya, “Nage ge oda avoi Buki Nugwenugweina ʼinaya Deibida weaqina tutana ma enavo ibotana?
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nunca lestes o que fez Davi quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
4 ʼInega Yaubada ena vanue ʼinaya lugu ta beledi gwalagwalana ʼewei ta ʼainia. Beledi nana ma ana luvine vonigo toveguba dimo luaqiaqiedi be ida ʼainia. Ta Deibida enavo wese ibotana ʼinega neidi maega iʼainia.”
4 Como entrou na Casa de Deus, e tomou os pães da proposição, e os comeu, e deu também aos que estavam com ele, os quais não lhes era lícito comer, senão só aos sacerdotes?
5 ʼInega Ieisu wese vonedi vonaya, “Yaʼa Tomotau Natuna Sabate ana Kaiwabu!”
5 E dizia-lhes: O Filho do Homem é senhor até do sábado.
6 Wese taha Sabate ʼinaya Ieisu lugu vanue tafwalolo ʼinaya veveʼita. Ta vanue nana ʼinaya ʼoloto taha toatoa nimana ana ʼataqi belubeluna.
6 E aconteceu também, em outro sábado, que entrou na sinagoga e estava ensinando; e havia ali um homem que tinha a mão direita mirrada.
7 Ta vaina luvine ana toveʼitayavo be wese Falisiavo Ieisu ivekova makimakia ʼeguma ʼoloto nana nagiveaqiaqiea Sabate ʼinaya. Nuanuadi vonigo taha ʼiuna ina lobei be ina veʼewea.
7 E os escribas e fariseus atentavam nele, se o curaria no sábado, para acharem de que o acusar.
8 Ta edi nuanua Ieisu niʼau alamania ʼinega ʼoloto nana voneaya, “Uyaʼitoto umai ta utovolo tomotau ʼiawadia!” ʼInega Ieisu ena vona ʼabibodea.
8 Mas ele, conhecendo bem os seus pensamentos, disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te e fica em pé no meio. E, levantando-se ele, ficou em pé.
9 ʼInega Ieisu Falisi ma ediavo vonedi vonaya, “Baʼe egu vetalaʼai ʼimia, tolaʼai luaqiaqieda Sabate ʼinaya kana viaqi, nage yani aqiaqina kana viaqi, nage yani luveifana, nage tomotau kana ʼetoyavuidi nage kana giveluveifedi?”
9 Então, Jesus lhes disse: Uma
10 ʼInega Ieisu tomotau qabudi ʼita makimakidi ta ʼoloto nana voneaya, “Nimau usiʼotoi!” ʼInega nimana siʼotoia ta veaqiaqi.
10 E, olhando para todos ao redor, disse ao homem: Estende a mão. E ele assim o fez, e a mão lhe foi restituída sã como a outra.
11 Omoʼe ʼinega Falisi ma ediavo igamosoala aqiaqi, ʼinega taudiega iveqae tolaʼai ina viaqi Ieisu ʼinaya be ina giveluaʼui.
11 E ficaram cheios de furor, e uns com os outros conferenciavam sobre o que fariam a Jesus.
12 Tuta omoʼe ʼinaya Ieisu ʼwatovu taha bwanaga ʼinaya. ʼInega velovelovana gamonaya vevenoqi Yaubada ʼinaya.
12 E aconteceu que, naqueles dias, subiu ao monte a orar e passou a noite em oração a Deus.
13 Ta mahala ahalia ʼinega ana toʼabibodayavo qabudi gabedi imai. Ta gamodiega adi yau tuwelo dimo venuaʼivinedi be ina vetovaletuyana ʼinaya, ta adi wawayavo baʼe:
13 E, quando já era dia, chamou a si os seus discípulos, e escolheu doze deles, a quem também deu o nome de apóstolos:
14 Saimoni (tauna wese Ieisu gabea Fita), ta taina Anidulu. Ta wese Iemesa be, Ioni be, Filifi be, Batolomio be,
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 Madiu be, Tomasi be, mali Iemesa tauna Alifio natuna, ta wese mali Saimoni tauna wese igabea Seloti,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 ta wese Iudasa (tauna mali Iemesa natuna), ta ʼebeluʼovoa Iudasa Isakaliota, tauna nawale Ieisu nasuluvea.
16 Judas, filho de Tiago, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 ʼInega Ieisu ena tovaletuyanayavo maega bwanagega iwebui ta dumiʼaya itovotovolo. Ta dumiʼa nana ʼinaya ana toʼabibodayavo qabudi ta wese yoʼo qiduadi itoatoa. Taudi imai Ielusalema ʼinega, ta wese diʼwe Iudia ʼabaganavo ʼidiega. Ta wese mwadeʼwa ana totoayavo Taia ta Saidoni ʼabaganavo ʼidiega ivaʼauta.
17 E, descendo com eles, parou num lugar plano, e também um grande número de seus discípulos, e grande multidão do povo de toda a Judeia, e de Jerusalém, e da costa marítima de Tiro e de Sidom;
18 Taudi imai Ieisu ena vona sabi noqolina, ta wese adi vihiqayavo nuanuadi nagiveaqiaqiedi. Ta wese tomotau taudi niboana luveifadi niʼa ʼwahalidi maega imai.
18 os quais tinham vindo para o ouvir e serem curados das suas enfermidades, como também os atormentados dos espíritos imundos. E eram curados.
19 Ta qabu dina nuanuadi Ieisu ina gitonovi ʼinega adi vihiqa nahawala ta wese niboana luveifadi ina ʼifoqe ʼidiega, mana tuta qabuna Ieisu ʼinega waiwai ʼifoʼifoqe, e ʼinega ana fata tomotau qabudi nagiveaqiaqiedi.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe, porque saía dele virtude que curava todos.
20 ʼAbibodanaya Ieisu ana toʼabibodayavo ʼita makimakidi ta vonedi vonaya,
20 E, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia:
21 — ausente —
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos.
22 — ausente —
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos aborrecerem, e quando vos separarem, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como mau, por causa do Filho do Homem.
23 “Ta tuta nana vita diavona ina ʼifoqe weaqidi ona qaiawa be ona ou ta ona lavua, mana ami veʼia ʼenaʼina mahalaya ʼenoʼenova. Ta ona nuaveʼavinia toveilivu luveifa diavona tubudiavo lova tovesimasimana iveilivu luveifedi, e ʼedewanina omiʼa tuta omoʼe ʼinaya wese tomotau ina veilivu veifemi.
23 Folgai nesse dia, exultai, porque é grande o vosso galardão no céu, pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 — ausente —
24 Mas ai de vós, ricos! Porque
25 — ausente —
25 Ai de vós, os que estais fartos, porque tereis fome!
26 — ausente —
26 Ai de vós quando todos os homens falarem bem de vós, porque assim faziam seus pais aos falsos profetas!
27 “Egu veʼita baʼe ona noqolia: Voalamiavo ona veyolubedi, ta wese tomeqabu inogenogemi ona veilivu aqiaqiedi.
27 Mas a vós, que ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos aborrecem,
28 Ta wese tomeqabu ivona veʼalatemi ona vona veyolubedi, ta taudi iveilivu veifemi weaqidi ona venoqi Yaubada ʼinaya.
28 bendizei os que vos maldizem e orai pelos que vos caluniam.
29 Ta ʼeguma taha tomotau ʼaeʼaeuya navunuqa ʼinega nimana ge una veʼiei, ta ʼesi una tunugivila una awafelei wese diʼwenaya navunuqa. Ta wese ʼeguma taha toga au kaleko naʼewea, ʼinega ge una awatayei ta ʼesi au kwakwalufai wese una neia.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, nem a túnica recuses.
30 Ta wese ʼeguma taha tomotau ʼiuya nanoqi yani taha weaqina, e ʼinega yani nana una neia. Ta ʼeguma taha toga eu kulufa naʼewea ta ʼinaya ʼenoʼenova, e ʼinega kulufa nana weaqina ge una noqi ʼeviviei.
30 E dá a qualquer que te pedir; e ao que tomar o
31 Ta tolaʼai nuanuami tomotau ina viaqia ʼimia, e wese omiʼa ʼidewana ona viaqa ʼaiqa ʼidia.
31 E como vós quereis que os homens vos façam, da mesma maneira fazei-lhes vós também.
32 “Ta ʼeguma vaina tomotau iveyolubemi ta taudimo oveyoluba ʼeviviedi ʼinega ge taha wese ana aqiaqi ʼimia, mana toluveifadi wese ediavo iveyolubedi, ʼinega taudi ta omiʼa emi ilivu ʼaidegana.
32 E, se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? Também os pecadores amam aos que os amam.
33 Ta wese ʼedewani ʼeguma vaina tomotau ihiulemi ta wese taudimo oiuledi, ʼinega ge taha wese ana aqiaqi ʼimia, mana toluveifadi wese ediavo ihiuledi. ʼInega taudi ta omiʼa emi ilivu ʼaidegana.
33 E, se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que recompensa tereis? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Ta maʼoda ana aqiaqi ʼeguma tomotau emi veyoluba niʼa oneidi ta nuanuami ina nei ʼeviviemi? Ge wese aqiaqina, mana ʼidewani toluveifadi iviaqia ediavo ʼidia ta inuaia veʼia ina loba ʼeviviea.
34 E, se emprestardes
35 “Ta omiʼa luaqiaqiemi be voalamiavo ona veyolubedi ta ona veilivu aqiaqiedi. Ta wese ʼeguma taha yani ona neidi ta ʼidia ʼenoʼeno, e ʼinega gebu yani nana weaqina ona baʼebaʼe be ina nei ʼeviviemi. ʼEguma ʼidewani ona viaqia e ʼinega nawale ami veʼia qiduana ona lobea, be ʼinega omiʼa Toatoa Vanena natunavo. Mana Yaubada tomotau aqiaqidi ta toluveifadi be wese taudi ge nuanuadi ina lukaiwa ʼinaya nuakolokoloyedi.
35 Amai, pois, a vossos inimigos, e fazei o bem, e emprestai, sem nada esperardes, e será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno
36 “ʼInega omiʼa wese tomotau ona nuakolokoloyedi ʼidewani Tamami nuakolokoloyemi.
36 Sede, pois, misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 “Tomotau ge ona ʼawaluveifedi, ʼinega nawale Yaubada ge wese naʼawaluveifemi. Ta wese tomotau gebu ona veʼewedi, be ʼinega omiʼa wese ge veʼewa ona lobei. Ta ʼesi tomotau ona nuataqodi be ʼinega omiʼa wese Yaubada nanuataqomi.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; soltai, e soltar-vos-ão.
38 Ta omiʼa tomotau emi veyoluba ona nei kavovodi, ʼinega wese Yaubada nanei kavovomi ta ena veyoluba qidua vaʼinena ʼimia naguiwaqia, mana tolaʼai ona viaqia tomotau ʼidia, e wese ʼedewani Yaubada naviaqa ʼaiqa ʼimia.”
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando vos darão; porque com a mesma medida com que medirdes também vos medirão de novo.
39 ʼInega Ieisu vona sesebai baʼe neidi vonaya, “Nage ana fata taha matakwaya iana wese matana kwayakwayana navanugwetea? Gebu! Mana ʼeguma ʼedewanina, nawale magilafudina guli gamonaya ina beʼu.
39 E disse-lhes uma parábola: Pode, porventura, um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Ta wese ʼedewani tosikulu taha gebu ana fata be ena toveʼita ena alamani naveqidua vaʼinei. Ta ʼeguma tosikulu nana ena alamani naveqidua ʼinega magilafudi edi alamani naveʼaidega.
40 O discípulo não é superior a seu mestre, mas todo o que for perfeito será como o seu mestre.
41 “Ge daluaqiaqieu be taiu una voneaya, ‘Oʼa matauya ʼaiwe kisemanina ʼenoʼeno’, mana oʼa wese matauya kigabugabu ʼenoʼenova ta ge uda ʼitei?
41 E por que atentas tu no argueiro que está no olho do teu irmão e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 ʼInega taiu ge una voneaya, ‘Taigu, ʼaiwe kisemanina matauyega ena ʼewa yavulea’, mana oʼa wese kigabugabu qiduana matauya ʼenoʼenova ta ge uda ʼitei. Vonahaqiaqi, oʼa touʼava! Ta ʼesi luaqiaqieu be oʼa kigabugabu matauyega una maduʼewa yavulei be yaqisa una ʼita aqiaqi, ta ʼabiboda taiu matanega ʼaiwe kisemanina una ʼewa yavulea.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não atentando tu mesmo na trave que está no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e, então, verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 “ʼAiwe aqiaqina gebu ana fata navuaqa veifa. Ta wese ʼedewana ʼaiwe luveifana gebu ana fata navuaqa aqiaqi.
43 Porque não há boa árvore que dê mau fruto, nem má árvore que dê bom fruto.
44 ʼInega ʼaiwe ʼaidega ʼaidega vuaqidi ʼidiega kana alamanidi toʼaiwe aqiaqina ta toʼaiwe luveifana. Vonahaqiaqi, gebu ana fata ʼue ʼinega ʼalaʼai vuaqina kana lobei, ta wese talitali ʼinega ge ana fata mwakikoi vuaqina kana lobei.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois não se colhem figos dos espinheiros, nem se vindimam uvas dos abrolhos.
45 Ta tomotau edi ilivu wese ʼedewani. ʼEguma taha ʼoloto ena nuanua aqiaqina, e ʼinega wese ena ilivu qabuna aqiaqina. Ta ʼeguma taha ʼoloto ena nuanua luveifana, e ʼinega wese ena ilivu qabuna luveifana. Mana ʼeguma nuanua luveifadi giwalimia iʼenoʼeno ʼinega wese tuta qabuna ʼawamiega vona luveluveifadi iʼifoʼifoqe.
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração, tira o bem, e o homem mau, do mau tesouro do seu coração, tira o mal, porque da abundância do seu coração fala a boca.
46 “Ta tolaʼai weaqina oʼawa-Kaiwabuyegu, ta egu vona gebu oda matayagedi?” Ta wese Ieisu vonedi vonaya, “Vona diavona yaveveqaeyedi ʼeguma aiqabu ina noqolidi ta ina viaqidi, e ʼinega taudi ʼidewana taha toʼeyoqona ena vanue nayoqonia ena alamani aqiaqi ʼinega. Nugweta ena avutugu aqiaqina navenuaʼivinia ta wese ena ʼoqola falafaladi ʼidewana agumo naludaʼedi. Ta ʼinega bwaʼobwaʼo aqiaqinaya navetovolodi ta vanue nana nayoqonia.
46 E por que me chamais Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu digo?
47 Ta ʼeguma taha toga namai ʼiguya ta egu vona nanoqolidi ta naviaqidi, ʼinega tauna ʼedewani taha toʼeyoqona ena vanue nayoqonia ena alamani aqiaqi ʼinega. E tauna weaqina ena veʼitemi.
47 Qualquer que vem a mim, e ouve as minhas palavras, e as observa, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Tauna ena avutugu aqiaqina nugweta navenuaʼivinia, ʼinega ena ʼoqola ʼidewani agumo miedi ta vetovolodi, ta ʼinega ena vanue yoqonia. Ta tuta nana ʼwei qiduana webui ta seuseu inoqa be yaqina vunuqa ʼinega ge ana fata daqeu yavulei, mana ena vanue yoqonia bwaʼobwaʼo aqiaqina ʼinaya ta wese ʼoqola falafaladi ʼinega.
48 É semelhante ao homem que edificou uma casa, e cavou, e abriu bem fundo, e pôs os alicerces sobre rocha; e, vindo a enchente, bateu com ímpeto a corrente naquela casa e não a pôde abalar, porque estava fundada sobre rocha.
49 “Ta ʼeguma taha toga egu vona nanoqolia ta ge naviaqidi, e tauna ʼedewani toʼeyoqona vanue gelasa ʼinaya ena vanue yoqonia ta ʼoqola kavokavovo vetovolodi gelasaya. Ta tutana ʼwei qiduana webui ta seuseu inoqa, ʼinega vanue nana buini ta qeu yavulea ge taha daʼeno.”
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante ao homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a corrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.