Lucas 23
Molima New Testament (MOX_FNS) vs BKJ
1 ʼInega totoa vaʼauta qabudi iyaʼitoto ʼabo Ieisu itauyea me Loma edi gavana ana wawa Failato ʼiawanaya.
1 E, levantando-se toda a multidão deles, levaram-no a Pilatos.
2 ʼInega Ieisu iveʼale iveʼewei ta ivonaya, “ʼOloto baʼe aʼitea imaʼa me Diu qabuma veʼita veifema ta awatayema vonigo toluvine qiduana Sisa weaqina takesi ge ana aʼui, ta wese vonaya vonigo tauna Kini be Toʼetoyavua.”
2 E eles começaram a acusá-lo, dizendo: Encontramos este indivíduo pervertendo a nação, proibindo dar o tributo a César, e dizendo ser ele mesmo Cristo, um rei.
3 ʼInega Failato Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Oʼa vonahaqiaqi me Diu edi Kini, waisa?” ʼInega Ieisu vona ʼeviviea vonaya, “Benaʼe niʼau uvona aqiaqi.”
3 E Pilatos perguntou-lhe, dizendo: És tu o REI DOS JUDEUS? E ele, respondendo, disse-lhe: Tu o dizes.
4 Ta ʼabiboda Failato toveguba qiduqiduadi be tomotau qabudi vonedi vonaya, “ʼOloto baʼe ge taha ena luveifana eda lobei.”
4 Então, disse Pilatos aos principais sacerdotes e à multidão: Eu não acho culpa alguma neste homem.
5 Ta taudi edi waiwaiega ivonaya, “Tauna ena veʼita ʼinega itaʼa me Diu uʼauʼaveda be eda diʼwe nidonidoea ʼinituna. Mana Galili ʼinega ena uʼava veʼalea ta niʼa ʼifoqe mai ʼabaga baʼe Ielusalema ʼinaya.”
5 E eles, ainda mais violentos, disseram: Ele agita o povo ensinando por toda a Judeia, começando pela Galileia até este lugar.
6 Tutana edi vona baʼe Failato noqolia ʼinega vetalaʼaiedi vonaya, “Oo, nage tauna Galili ʼolotona?”
6 Quando Pilatos ouviu falar da Galileia, ele perguntou se aquele homem era um galileu.
7 Ta ivonaya, “ʼAo, ʼedewana.” ʼInega Failato vonedi vonaya, “Galili benaʼena Elodi Anitifasi ena ʼebeluvine. ʼInega Ieisu ona tauyei ʼinaya be taunega naluvinea, mana baʼitagana Elodi wese Ielusalema ʼinaya toatoa.”
7 E, assim que soube que ele pertencia a jurisdição de Herodes, ele enviou-o a Herodes, que também estava em Jerusalém naqueles dias.
8 ʼInega itauyea Elodi ʼinaya ʼabo tuta nana Ieisu ʼitea qaiawa qiduana, mana tuta kuena nuanuana be Ieisu naʼitea, mana valenamo noqonoqolia. Ta ena nuanua ʼiuna vonigo Ieisu taha ʼebeʼita naviaqi naʼitea.
8 E Herodes, quando viu a Jesus, alegrou-se muito; porque ele desejava vê-lo há muito tempo, por ter ouvido muitas coisas dele; e esperava ver algum milagre feito por ele.
9 ʼInega Elodi Ieisu vetalaʼai ʼeala neia, ta ge taha wese daveʼiea.
9 Então, o interrogava com muitas palavras, mas ele nada lhe respondia.
10 Toveguba qiduqiduadi be luvine ana toveʼitayavo Elodi maega itoatoa Ieisu ialaʼiʼihia.
10 E os principais sacerdotes e os escribas estavam ali, e o acusavam com veemência.
11 Ta Elodi me ena toluaviayavo Ieisu iawawebuiei ta igivenuʼwea. Ta ʼabiboda taha kaleko aqiaqi otaqina ʼinega ivekalekoya, ʼidewana kini adi kaleko, ʼabo ivetune ʼeviviei tauya Failato ʼinaya.
11 E Herodes, com os seus homens de guerra, desprezou-o, e, escarnecendo dele, vestiu-o de uma roupa deslumbrante, e enviou-o novamente a Pilatos.
12 Lova tuta kuena ʼinaya Elodi be Failato ivevoalana, ta omoʼe ʼaubena nana ʼinaya iveiana ʼevivi.
12 E, no mesmo dia, Pilatos e Herodes se tornaram amigos; porque antes tinham uma inimizade entre eles.
13 ʼInega Failato toveguba qiduqiduadi be tafwalolo ana tovanugwetayavo ta wese tomotau qabudi gaba vaʼauqidi imai,
13 E Pilatos chamando os principais sacerdotes e governantes do povo,
14 ta vonedia, “ʼOloto baʼe ʼiguya niʼa omiea ta osimana vonigo tauna tomotau veʼita veifedi be givenidonidoedi. Ta matamia yaʼa niʼa yavetalaʼaiea be ge taha ena luveifana eda lobei emi veʼewa weaqina.
14 disse-lhes: Trouxeram-me este homem como pervertedor do povo; e eis que, examinando-o perante vós, não achei neste homem nenhuma culpa daquilo que o acusam,
15 Elodi wese ge taha luveifana ʼinaya dalobei, ʼinega ʼidaya vetune ʼeviviea. ʼInega ge wese luveʼaliga daluaqiaqiei.
15 mas nem Herodes; pois eu lho enviei novamente, por causa de vós, e nada digno de morte foi cometido por ele.
16 E ʼinega ena luvematasabuyamo ta ʼabiboda ena yavui natauya.”
16 Portanto, castigá-lo-ei e o soltarei.
17 — ausente —
17 (Porque era-lhe necessário soltar-lhes um por ocasião da festa).
18 ʼInega qabu dina bonadi qiduanega ikolua ivonaya, “Ieisu naʼaliga, ta ʼesi Balabasi una ʼetoyavuia weaqima!”
18 E gritavam todos juntos, dizendo: Fora daqui com este homem, e solta-nos Barrabás;
19 Ta Balabasi nana vanue ʼebeyoqona ʼinaya niʼa toatoa, mana lova ʼabaga nana ʼinaya ma enavo me Loma maega ivedavi ʼabo vaina tomotau iluveʼaligidi.
19 (que fora lançado na prisão por causa de uma rebelião feita na cidade, e de um assassinato).
20 Ta Failato nuanuana be Ieisu naʼetoyavuia ʼinega yoʼo wese vetalaʼaiedi.
20 Novamente, pois, Pilatos falou, querendo soltar a Jesus.
21 Ta taudi wese bonadi qiduanega ivonaya, “ʼEtoluai ʼinaya una tutuveʼewea, ʼetoluai ʼinaya una tutuveʼewea!”
21 Mas eles gritavam, dizendo: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 ʼInega Failato tuta vetoina vonedi vonaya, “Tolaʼai isana ena luveifana ʼinega luaqiaqiea be naʼaliga? Ge taha wese luveifana ʼinaya eda lobei. ʼInegana ena luvematasabuyamo be ʼabiboda ena ʼetoyavuia.”
22 E ele lhes disse pela terceira vez: Por que, que mal ele fez? Não achei nele culpa de morte. Portanto, castigá-lo-ei e o soltarei.
23 Ta qabu dina nawale ikolukolua qiduana ivonaya, “ʼEtoluai ʼinaya una tutuveʼewea!” ʼAbo qabu dina edi vona vewaiwai,
23 E eles insistiam em alta voz, requerendo para que ele pudesse ser crucificado. E as suas vozes e as dos principais sacerdotes prevaleceram.
24 ʼinega edi nuanua weaqina Failato awafela ʼidia, ʼinega ena toluaviayavo luvinedi be Ieisu ina tutuveʼewei ʼetoluai ʼinaya.
24 E Pilatos deu sentença, que deveria ser como eles exigiam.
25 Ta ʼoloto nana nuanuadi Failato naʼetoyavui weaqidi e ʼetoyavuia, tauna toluveʼaliga nana vanue ʼebeyoqona ʼinaya lova iaʼuya tutana me Loma edi gabemaniavo luavia ʼidia. ʼInega Failato yoʼo nimadia Ieisu aʼuya, ta baʼe ʼinega tomotau edi nuanua viaqia.
25 E soltou-lhes o que fora lançado na prisão por uma rebelião e assassinato, que era o que eles desejavam; mas entregou Jesus à vontade deles.
26 Tutana Ieisu iʼebeʼewea itauyea sabi tutuveʼewana, ʼinega ʼedaya taha ʼoloto ana wawa Saimoni ilobea, tauna Sailini ʼolotona mutaʼwega ʼifoqe mai ʼabo tautauya ʼabagaya. Ta toluavia Saimoni ivedidigea ʼinega Ieisu ana ʼetoluai ʼavalea ta ʼabibodanega tauya.
26 E, enquanto o conduziam, eles pegaram um certo Simão, cireneu, que vinha do campo, e colocaram nele a cruz, para que ele pudesse carregá-la após Jesus.
27 Ta wese qabu qiduadi Ieisu iʼabibodea, ta qabu dina ʼidiega wese vivine qabudi itautauya ta idoudou me edi nuavita Ieisu weaqina.
27 E seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que também pranteavam e lamentavam por ele.
28 Ta Ieisu tunugivila ʼabo vivine dina vonedia, “Omiʼa Ielusalema vivinemi ge weaqigu ona dou, ta omiʼa taumi weaqimi be natumiavo weaqidi ona dou.
28 Mas Jesus, voltando-se para elas, disse: Filhas de Jerusalém, não choreis por mim; mas chorai por vós mesmas e por vossos filhos.
29 Mana tuta maimai ʼinaya vita naʼifoqe, ta taudi gagalidi be ge ida venatuna ta wese taudi lova ge ida vesusu nawale aqiaqina ina lobea.
29 Porque eis que virão dias em que dirão: Abençoadas são as estéreis, e os ventres que nunca geraram, e os peitos que nunca amamentaram.
30 Ta tuta omoʼe ʼinaya nawale tomotau bwanaga ʼidia ina vona,
30 Então, eles começarão dizer para os montes: Caiam sobre nós; e aos outeiros: Cubram-nos.
31 Vonahaqiaqi, yaʼa nawale ena veilaqe, ta omiʼa nawale ona veilaqe veiveifa. Mana tolaʼai nawale tomotau ina viaqi ʼiguya kavona ʼaiwe mamaʼina ina gabui ta naʼalata ʼweuʼweu. Ta ʼesi omiʼa emi veilaqe qiduana, mana omiʼa kavona ʼaiwe kwavuqina naʼalata ukamana be naveqidua.”
31 Pois se eles fazem estas coisas em uma árvore verde, o que se fará na seca?
32 Ta toluveifadi magilafudi wese itauyedi, be Ieisu maega ina luveʼaligidi.
32 E havia também outros dois, que eram malfeitores, sendo conduzidos com ele para serem mortos.
33 ʼInega taha diʼwe ʼinaya iʼifoqe ana wawa igabea ʼUnuʼunu, ta diʼwe nana ʼinaya Ieisu itutuveʼewea ana ʼetoluai ʼinaya. Ta toluveifa diavona magilafudi wese adi ʼetoluai ʼidia itutuveʼewedi, taha Ieisu ana ʼataqiega ta taha ana keliega.
33 E, quando eles chegaram ao lugar que é chamado Calvário, ali o crucificaram, e aos malfeitores, um à direita, e outro à esquerda.
34 ʼInega Ieisu vonaya, “Tamagu ye, una nuataqodi, mana ge ida alamania tolaʼai iviaviaqia.” Ta toluavia diavona Ieisu ana kaleko iʼewea, ʼinega taha laha ilahayea ʼabo togama nanugweta e ʼinega kaleko dina naʼewedi.
34 Então, disse Jesus: Pai, perdoa-lhes, porque eles não sabem o que fazem. E, repartindo as suas vestes, lançaram a sorte.
35 Omoʼe ʼinaya tomotau itovotovolo ta ivevekova, ta me Diu adi tovanugwetayavo Ieisu igivenuʼwea ivonaya, “Mali tomotau ʼetoyavuidi, ta baʼitagana taunega naʼetoyavuia ʼeguma vonahaqiaqi tauna Toʼetoyavua Keliso Yaubada ena venuaʼivina.”
35 E o povo ficou parado e olhando, e também os governantes o ridicularizavam, dizendo: Ele salvou aos outros; salve-se a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus.
36 Toluaviayavo wese Ieisu igivenuʼwea ʼabo ʼoine yuyuna imiea iveʼetovaneyea,
36 E também os soldados zombavam dele, chegando-se a ele, e oferecendo-lhe vinagre,
37 ta ivoneaya, “ʼEguma oʼa me Diu edi Kini tauʼu una ʼetoyavuiu.”
37 e dizendo: Se tu és o REI DOS JUDEUS, salva-te a ti mesmo.
38 Ta wese ana ʼetoluai debanaya iʼwayavia vonaya, “ʼOloto baʼena me Diu edi Kini”.
38 E também havia uma inscrição, escrita acima dele em letras de grego, e latim, e hebraico: Este é o REI DOS JUDEUS.
39 Ta toluveifana magilafudi taha ʼidiega Ieisu givenuʼwea voneaya, “Nage oʼa Toʼetoyavua, waisa? ʼInega una ʼetoyavuida!”
39 E um dos malfeitores que estavam pendurados, enfurecido, dizia: Se tu és o Cristo, salva-te a ti mesmo e a nós.
40 Ta toluveifana iana lugwaeyea vonaya, “Maʼoda oʼa, nage Yaubada ge uda mwaninivei? Mana toidana ada luvine ʼaidegana ineida,
40 Mas o outro, respondendo, repreendia-o, dizendo: Tu nem mesmo temes a Deus, estando na mesma condenação?
41 ta luvine nana oʼa be yaʼa luaqiaqieda mana itaʼa luveluveifada, ta ʼoloto baʼena ge taha wese ena luveifamo.”
41 Porque nós, em verdade, padecemos justamente, pois nós recebemos a devida recompensa dos nossos atos; mas este homem nada fez de errado.
42 ʼInega ʼoloto nana Ieisu voneaya, “Ieisu, tuta nana una ʼevivi mai be una ve-Kini, e ʼinega ge una nuafanigu.”
42 E ele disse a Jesus: Senhor, lembra-te de mim, quando tu vieres em teu reino.
43 Ta Ieisu voneaya, “Yavona aqiaqieu, oʼa be yaʼa baʼitaga Faladaisi ʼinaya kana toatoa.”
43 E disse-lhe Jesus: Verdadeiramente eu te digo: Hoje tu estarás comigo no paraíso.
44 Ta babaʼau niʼa vane 12 koloki ʼidewana, ʼinega babaʼau ena simatala ʼweu, ta velovelovana qiduana bwaʼobwaʼoya ʼifoqe tauya ana laba lavilavi ʼedewani 3 koloki ʼinaya.
44 E era já quase à hora sexta, e houve trevas sobre toda a terra até a hora nona.
45 Ta Vanue Gwalagwalana gamonaya Sifaufa Gwalagwala Otaqina ana bagina kaleko eabu magilafuyea.
45 E o sol se escureceu, e o véu do templo rasgou-se ao meio.
46 ʼInega Ieisu bonana qiduanega gaba vonaya, “Tamagu ye, niboanigu nimauya yahaʼuaʼuya.” Ena vona baʼe ʼinanea ʼinega yawaina gumwala.
46 E Jesus gritando em alta voz, disse: Pai, nas tuas mãos eu entrego o meu espírito. E, tendo dito isso, ele rendeu o espírito.
47 Ta toluaviayavo edi tovamatana yani qabuna niʼa ʼitea, ʼinega Yaubada awatuboya vonaya, “Vonahaqiaqi, ʼoloto baʼe tunutunuqina.”
47 Ora, quando o centurião viu o que estava feito, ele glorificou a Deus, dizendo: Certamente este era um homem justo.
48 Ta tomotau qabudi diʼwe nana ʼinaya niʼa ivaʼauta sabi vekova, taudi wese Ieisu iʼitea yawaina niʼa gumwala, ʼinega me edi nuavita qiduana nimadiega lumalumadi itutudi ta iʼevivi edi ʼabagaya.
48 E toda a multidão que se ajuntara para observar, vendo as coisas que estavam feitas, retornavam batendo no peito.
49 Ta Ieisu enavo be wese vivine dina lova Galiliega iʼabibodea, taudi luluvaia itovotovolo ta yani qabuna ʼifoʼifoqe iʼitea.
49 E todos os seus conhecidos, e as mulheres que o haviam seguido desde a Galileia, estavam de longe vendo estas coisas.
50 Taha ʼoloto ana wawa Iosefa toatoa, tauna Iudia ʼolotona ta ena ʼabaga goyona Alimatia. Tauna ʼoloto aqiaqina ta Yaubada matanaya tunutunuqina. Baʼe Iosefa nana me Diu edi kaniselayavo ʼidiega, ta baʼebaʼe Yaubada ena ʼEbeluvine weaqina. Lova tutana me Diu edi tovanugwetayavo nuanuadi vonigo Ieisu ida luveʼaligia, ta Iosefa nana edi nuanua ge daʼawahaqiaqiea.
50 E eis que havia um homem de nome José, um conselheiro, e ele era homem bom e justo;
51 — ausente —
51 (que não tinha consentido no conselho e nos atos deles), ele era de Arimateia, cidade dos judeus; e ele também esperava o reino de Deus.
52 Ta Iosefa tauya Failato ʼinaya ʼabo Ieisu ʼwafina weaqina venoqi nuanuana naʼewea.
52 Este homem foi a Pilatos, e implorou pelo corpo de Jesus.
53 ʼInega Failato awafela ʼabo Iosefa Ieisu ʼwafina ʼetoluai ʼinega ʼewa webuiea ʼabo umea kaleko wadawadaeana ʼinega, ta ʼabiboda aʼuya debaʼunu vauvauna ʼinaya. Ta debaʼunu nana ana ʼita kavona vatuʼubu niʼa ialea dabo qiduana gamonaya.
53 E, havendo-o tirado, envolveu-o em um pano de linho, e o deitou em um sepulcro lavrado na rocha, onde nenhum homem ainda havia sido posto.
54 Baʼe yani diavona ʼifoqe ʼaubena ʼebeʼivaʼavaʼata ʼinaya, ta tuta goyona Sabate naveʼale.
54 E era o dia da preparação, e ia começar o shabat.
55 Ta vivine dina lova Galiliega Ieisu maega imai Ielusalema ʼinaya, e taudi Iosefa italaʼobea ʼabo Ieisu ana debaʼunu ta wese ʼwafina maʼoda iaʼu ʼaiqea iʼitea.
55 E as mulheres que tinham vindo com ele da Galileia o seguiram também, e viram o sepulcro, e como foi posto o seu corpo.
56 ʼInega iʼevivi ʼabagaya, ʼabo dedeʼwa meilana aqiaqina iʼivaʼavaʼaia Ieisu ʼwafina weaqina. ʼInega mahala vulihia Sabate ʼifoqe ta iveyawai mana ʼaubena nana ana luvine nuanuadi ina ʼabibodea.
56 E elas retornando, prepararam especiarias e unguentos; e no dia do shabat repousaram, conforme o mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.