João 1

Molima New Testament (MOX_FNS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tuta ana ʼebeveʼale ʼinaya Vona niʼa toatoa, ta Vona nana Yaubada maega, ta Vona nana tauna Yaubada.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Ta tauna tuta ana ʼebeveʼale ʼinaya Yaubada maega itoatoa.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Kuyavata qabudi iʼifoqe tauna ʼinega. Ge taha yani daʼifoqe kavovo, ta ʼesi tauna ʼinega yani qabuna iʼifoqe.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Tauna ʼinega yani qabuna mayawaidi iʼifoqe, ta yawai nana tomotau qabudi bwaʼobwaʼoya edi simatala.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Baʼe simatala nana guguvesimatala velovana gamonega, ta velovana nana ge ana fata be simatala nana nagiveʼweuni.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Taha ʼoloto ʼifoqe ana wawa Ioni, tauna Yaubada vetunei mai
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 tomotau ʼidia sabi simana simatala nana weaqina be yaqisa simatala nana valena ina noqoli ta ina vetumaqanea.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Ta baʼe Ioni nana tauna gebu simatala nana, ta ʼesi tauna simatala nana ana tovesimasimana.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Ta baʼe simatala nana aqiaqi otaqina mai bwaʼobwaʼoya, ta tauna totoa bwaʼobwaʼo qabudi edi simatala.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Ta Vona nana niʼau mai bwaʼobwaʼoya toatoa, ta tauna bwaʼobwaʼo ana Toviaqa, ta totoa bwaʼobwaʼo qabudi ge ida ʼita ʼinanei.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Ta tuta nana mai ena ʼabaga otaqaya, ʼinega ʼabaga nana ana totoayavo ge ida ʼawahaqiaqiea, ta wese tauna ena tomotauyavo inogea.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Ta tomeqabu ivetumaqanea ta iʼawahaqiaqiea, e taudina awafeledi adi luaqiaqi be taudiega Yaubada ina ʼawa-Tamanea.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 ʼInega baʼe tomotau diavona kavona ida viʼoi ʼevivi. Ta baʼe viʼoi nana gebu vivine edi uweta ʼidewani, nage ʼoloto ma moqanena edi nuanua ʼinega, ta ʼesi viʼoi nana Yaubada ʼinega.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Ta Vona nana vetomotau ta toatoa nuanidaya bwaʼobawaʼo baʼe debanaya. Ta tauna veyoluba be wese vonahaqiaqi ʼavana, ta wese ena aqiaqi otaqa niʼa aʼitea, ta baʼe aqiaqi nana ʼewea Tamana Yaubada ʼinega, mana tauna ana ʼaidega otaqa Yaubada Natuna.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Ta Ioni Togivebabitaiso tomotau ʼidia Yaubada Natuna weaqina bonana qiduanega vonedia, “Baʼe ʼoloto nana weaqina lova yavonemi yavonaya, ‘Tauna ʼabibodaguyega maimai veqidua vaʼinegu, mana ʼabiboda be ena viʼoi, ta tauna niʼa toatoa.’”
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Tauna luluveagatunaʼina veyoluba ʼinega, e ʼinega ena veyoluba qiduana weaqida ge taha tuta kada ʼita ʼavea.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Yaubada ena luvine neida Mosese ʼinega, ta Ieisu Keliso ʼinega ena veyoluba be wese ilivu tunutunuqina ana ʼeda neida.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Ge taha toga Yaubada daʼitei, ta ʼesi Natu Otaqina Keliso tauna wese Yaubada, ta diʼwenaya toatoa, ʼinega Keliso nana taunega Tamana niʼa veʼitayea ʼidaya.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Me Diu edi tovanugwetayavo itoatoa Ielusalema ʼinaya vaidi tovegubayavo be wese vaidi Libai ena gadeyega ivetunedi itauya Ioni ʼinaya sabi vetalaʼaina ʼeguma tauna Toʼetoyavua.
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 ʼInega Ioni me ena giwalifatu simana ʼifoqe vonedia, “Yaʼa gebu Toʼetoyavua.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 ʼInega wese ivetalaʼaiea ivonaya, “Isana oʼa togama? Nage oʼa Ilaitia?” Ta vona veʼiedi vonaya, “Gebu!” ʼInega wese ivoneaya, “Nage oʼa tovesimasimana nana?” Ta wese vegeqedi vonaya, “Gebu!”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 “Isana oʼa toga? Veʼia una neima be yaqisa ama fata ama tovetune ana vonedi weaqiu. ʼInega tauʼuyega una vonema oʼa togama!”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Ta Ioni edi vetalaʼai veʼiea Aisea ena vona ʼinega vonaya,
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Ta wese vaidi Falisiavo vetuvetunedi imai Ioni ʼinaya ta taudi wese ivetalaʼaiea, ivonaya, “ʼEguma oʼa ge Toʼetoyavua nana nage ge Ilaitia nana nage ge Tovesimasimana nana, ʼinega tolaʼai weaqina ugigivebabitaiso?”
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 — ausente —
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 ʼInega Ioni vonedi vonaya, “Yaʼa goʼilega tomotau yagigivebabitaisodi, ta taha ʼoloto ge oda alamania nuanimia tovotovolo.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Omoʼe ʼoloto nana ʼabibodaguyega maimai, ta yaʼa ge daluaqiaqiegu be ana ʼaqeyafayafa ana wayo ena giyavui.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Baʼe yani diavona ʼifoqe ʼabaga Bedani ʼinaya, ta Bedani nana kana lobea goʼila Iolidani mali diʼwea. Ta omoʼe ʼinaya Ioni tomotau gigivebabitaisodi.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Mahala vulihia ʼinega Ioni Ieisu ʼitea ʼiawanega maimai ʼinaya, ta ʼinega Ioni tomotau vonedi vonaya, “Oʼitei, omoʼe ʼoloto nana tauna Yaubada ena Lami, ta tauna totoa bwaʼobwaʼo edi luveifana ʼewaʼewa yavulea ʼidiega.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Baʼe ʼoloto nana weaqina niʼa yamaduvonemi yavonaya, ‘Taha ʼoloto ʼabibodaguyega namai tauna veqidua vaʼinegu, mana ʼabiboda be ena viʼoi, ta tauna niʼa toatoa.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Lova tauna ge eda alamania, ta tua yaʼa yamai ta goʼilega tomotau yagivebabitaisodi sabi veʼita ʼifoqena omiʼa me Isileli ʼimia be yaqisa ona alamani aqiaqiea.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 ʼInega Ioni Ieisu weaqina simana ʼifoqe vonaya, “Niboana Gwalagwalana yaʼitea ana ʼita ʼidewani malasi mahalega webui mai ta Ieisu ʼinaya toabui.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Lova ge eda alamania vonigo tauna Keliso. Ta tuta nana Yaubada vetunegu yamai goʼilega sabi givebabitaiso, ʼinega taunega ʼiguya simanayea vonaya, ‘Nawale Niboanigu una ʼitea nawebui mai taha ʼoloto ʼinaya natoabui, ta baʼe ʼoloto nana Niboana Gwalagwalana ʼinega tomotau nagivebabitaisodi.’”
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Ta Ioni wese vonedia, “Baʼe yani diavona mata otaqiguyega yaʼitedi, ʼinega yasimasimana aqiaqi ʼimia tauna vonahaqiaqi Yaubada Natuna.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Mahala vulihia ʼinega Ioni Togivebabitaiso ma ana toʼabiboda magilafudi niʼa iʼevivi ta omoʼe ʼinaya itovotovolo.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 ʼInega Ieisu mai tautauya, ta tutana Ioni ʼitea ʼinega vonedia, “Oʼitei, omoʼe taunana Yaubada ena Lami.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Ta tuta nana magilafudina Ioni ena vona inoqolia ʼinega Ieisu iʼabibodea.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 ʼInega Ieisu tunugivila ta ʼitedi italatalaʼobea, ʼabo vetalaʼaiedi vonaya, “Tolaʼai nuanuami?” Ta taudi iveʼiea ivonaya, “Labai, maʼinaya utoatoa?” (Labai ana alamani Toveʼita).
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Ta Ieisu vonedi vonaya, “Omai, ta ena veʼitemi.” ʼInega lavilavi ʼidewani 4 koloki itutuvila itauya ena ʼebetoa sabi ʼitana. Ta Ieisu maega itoatoa ana laba velovanea.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Magilafudina ʼidiega taha ana wawa Anidulu, tauna tawadega Ioni ena vona noqolia Ieisu weaqina ta ʼabibodea. Ta baʼe Anidulu nana tauna Saimoni Fita taina.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Ta baʼe Anidulu nana ge taha yani daviaqa nugwetei, ta ʼesi lukwayavonega tauya tuana Saimoni sabi salina, ta tuta nana lobea ʼinega voneaya, “Tuagu, imaʼa Mesaia niʼa alobea.” (Mesaia ana alamani Keliso).
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 ʼInega wese ʼebeʼewei ta miea Ieisu ʼinaya, ta omoʼe ʼinaya Ieisu Saimoni ʼitea, ʼinega voneaya, “Oʼa Ioni natuna Saimoni, ta au wawa vauvauna ena gabeu Fita.” (Fita ana givila Dabo.)
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Mahala vulihia ʼinega Ieisu nuanuana natauya Galili ʼinaya. Ta tauya nana ʼinaya Filifi maega iveloba, ta Ieisu vonea vonaya, “Uʼabibodegu!”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Ta Filifi ena ʼabaga Bedesaida, ta ʼabaga nana wese Anidulu be Fita adi tuvada.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 ʼInega Filifi tauya Nataniela sabi salina ta lobea, ʼinega voneaya, “Niʼa ualamania Mosese ena luvineavo gamodia taha ʼoloto weaqina vonavona, ta wese tovesimasimana ʼoloto nana weaqina isimasimana. Ta imaʼa baʼe ʼoloto nana niʼa alobea, tauna Nasaleta ʼolotona, ta ana wawa Ieisu, tauna Iosefa natuna.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 ʼInega Nataniela Filifi veʼiea vonaya, “Nage taha yani aqiaqina ana fata Nasaleta ʼinega naʼifoqe?” ʼInega Filifi voneaya, “Umai, ta tauʼuyega ʼoloto nana una ʼitea.”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Nawale imaimai, ta tuta nana Ieisu Nataniela ʼitea ʼinega weaqina vonaya, “ʼOloto nana maimai tauna Isileli aqiaqi ʼolotona, ta ge taha uʼava ʼinaya daʼenoʼeno.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 ʼInega Nataniela Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Maʼoda ualamani ʼaiqegu?” ʼInega Ieisu veʼiea vonaya, “ʼAbiboda be Filifi nagabeu, ta yaʼa yamaduʼiteu tuta nana ʼalaʼai ʼayanaya utoatoa.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 ʼInega Nataniela Ieisu ʼinaya vona ʼifoqe, vonaya, “Toveʼita, oʼa vonahaqiaqi Yaubada Natuna, ta wese me Isileli ema Kini.”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Ta Ieisu vetalaʼaiea vonaya, “Nage uvetumaqanegu mana yavoneu niʼa yaʼiteu ʼalaʼai ʼayanaya utoatoa, waisa? Ta yavona aqiaqieu, nawale yani ʼebenuavoqana ʼenaʼenaʼidi una ʼitedi, ta ʼabiboda baʼe yani nana.”
50 Jesus respondeu:
51 Ta Ieisu wese vonaya, “Yavona aqiaqi ʼimia, nawale mahala ʼegegena ona ʼitea, ta wese Yaubada ena tovaleʼewayavo ona ʼitedi iʼwatoʼwatovu be iwebuwebui mai yaʼa Tomotau Natuna ʼiguya.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.