Rute 4

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Aigule tamen tana na, Boas ila ipet kar, to ila sua urpeŋana muriini ta siiri kwoono na, mi mbuleene isu ma imbotmbot. Molo som na, ire tomtom ta ni isotaara Rut pini na, ipa ma imar. Tomtom tana, ni le uraata be iuulu Rut ziru Naomi. Boas ire i, to iboobo la pini ma iso: “Atoŋ o, mar ma mbulem su muŋgu. Pa nio leŋ sua pu.” Tana ni ila ma mbuleene isu.
1 Foi Booz à porta da cidade e sentou-se ali. Vendo passar o homem que tinha o direito de resgate, do qual falara, chamou-o e disse-lhe: Vem cá um pouco; senta-te aqui. O homem veio sentou-se.
2 To Boas ikam kolman laamuru ki kar Betelem ma timar, mi iso pizin be mbulen su tomini. Zin mbulen su makiŋ,
2 Escolhendo então Booz dez homens dentre os anciãos da cidade, disse-lhes: Sentai-vos aqui.
3 mi Boas iso pa toono ta le uraata be iuulu Naomi ziru Rut na ta kembei: “Leŋ. Naomi ta izem lele kizin Moap mi imiili ma imar na, isombe wal kini tasa iuuli mi iŋgiimi toono ki kusiini Elimelek.
3 Estando eles sentados, Booz dirigiu-se ao parente próximo, falando-lhe neste termos. Noêmi, que voltou da terra de Moab, está para vender a parte no campo que pertencia ao nosso parente Elimelec.
4 Tana iŋgi aŋsotaaru pa. Mi sombe lelem pa sua taiŋgi, na irao ŋgiimi toono tana ila zin kolman mi wal pakan ta itiŋan tombotmbot ti matan. Nu kolmanŋom. Tana nu irao be uulu Naomi mi ŋgiimi toono kini. Mi sombe lelem pa sua ti som, na so kat ma aŋleŋ. Tona nio ko aŋgiimi.” Mi tomtom tana iso, “Ambai, nio ko aŋuuli mi aŋgiimi toono kini.”
4 Eu quis informar-te disto e propor-te que a compres diante dos anciãos do meu povo aqui presentes. Se queres usar do teu direito de resgate, faze-o; do contrário, dize-mo, para que eu saiba o que devo fazer, porque vens em primeiro lugar, mas depois de ti é a mim que cabe esse direito. Eu quero usar do meu direito, respondeu o homem.
5 To Boas iso: “Ambai. Mi nu sombe ŋgiimi toono tana, na kozo kam Rut ta Moap nan na, tomini ma iwe kusim. Naso Elimelek ta imeete kek na, zaana imbotmbot pa toono kini, mi iseeŋge iseeŋge ma ila.”
5 Comprando essa terra da mão de Noêmi, continuou Booz, adquires ao mesmo tempo Rute, a moabita, mulher do defunto para conservar o nome do defunto, em sua herança.
6 Tomtom tana ileŋ sua tana to iso: “Ŋonoono, nio leŋ uraata be aŋuulu Naomi mi aŋgiimi toono kini. Tamen ko irao aŋrai koroŋ tio ta boozomen ila ki lutuŋ bizin ŋonoono mi tomtom toro lutuunu bizin na som. Ambai. Kenako nu ŋgiimi.”
6 Nesse caso, respondeu aquele homem, não a posso resgatar por minha própria conta, porque isto viria prejudicar o meu patrimônio. Usa tu do meu privilégio, porque não o posso fazer.
7 Muŋgu zin Israel tikamam mbulu ta kembei: Sombe tiŋgiimi koroŋ sa, som tiparpekel koroŋ pakan, na tomtom ta ikinke kumbu keteene kini, mi ikam la ki waene toro ta ziru tiparpekel koroŋ na. Naso sua kizin mbukŋana imbol.
7 Era outrora costume em Israel, nos casos de resgate ou de sub-rogação, que o homem tirasse o calçado e o desse ao outro para validade da transação; isso servia de ratificação.
8 Tana Boas toono ta le uraata be iuulu Naomi na, iso pini ta kembei: “Nu itum ŋgiimi toono tana.” Mi ikinke kumbu keteene kini, mi ikam la ki Boas.
8 O parente próximo disse, pois, a Booz: Compra-a para ti, e tirou o calçado.
9 To Boas iso pa zin kolman mi wal pakan ta timbotmbot na ta kembei: “Koozi niom kere kat. Elimelek ziŋan lutuunu bizin ru Kilion mi Makolon toono kizin ta Naomi ikiskis, ta iŋgi aŋgiimi ma iwe leŋ.
9 Booz disse aos anciãos e a todo o povo: Vós sois hoje testemunhas de que comprei da mão de Noêmi tudo o que pertencia a Elimelec, a Quelion e a Maalon.
10 Mi koroŋ toro tomini. Rut ta Moap nan mi nora ki Makolon na, nio ko aŋkami ma iwe kusiŋ. Naso Elimelek ta imeete kek na, zaana imbotmbot pa toono kini, mi iseeŋge iseeŋge ma ila. Mi wal kini mi kar kini ko matan iŋgalŋgali. Kokena zaana imbiriizi. Koozi niom kere kat pa motoyom mi kuute.”
10 Com isto adquiro ao mesmo tempo Rute, a moabita, por mulher, viúva de Maalon, para conservar o nome do defunto em sua herança, e para que esse nome não se apague de entre os seus parentes e no povo da cidade. Disso sois hoje testemunhas.
11 Tona zin kolman mi wal pakan ta timbotmbot lupŋana muriini tana na, tiso: “E! Niam amre kat mi amute kek. Kusim popoŋana tabe ima ruumu ku i, na Yooba ko ikampe i kembei ta muŋgu ikam pa tumbundu bizin Rael mi Lea, ta tipeebe iti Israel undu bizin na. Mi nu urum ko iwe biibi pa Eparata, mi zom iwe biibi pa kar Betelem.
11 Então todo o povo que estava na porta e todos os anciãos responderam: Somos testemunhas! O Senhor torne essa mulher que entra na tua casa semelhante a Raquel e a Lia, que fundaram a casa de Israel! Sê feliz em Efrata, adquire um nome em Belém!
12 Yooba ko ikam kusim popoŋana ma ipeebe lem pikin boozo. Naso wal ku tipet ma tiwe boozo kembei ta Yuda ma Tamar lutun Peres na.”
12 Que a tua casa se torne como a casa de Farés, que Tamar deu à luz a Judá, pela posteridade que te der o Senhor por esta jovem.
13 Tana Boas ikam Rut ma ila ruumu kini, mi Rut iwe kusiini. Mi Yooba iuulu Rut ma kopoono, mi ipeebe pikin tomooto ta.
13 Booz tomou, pois, Rute, que se tornou sua mulher. Aproximou-se dela, e o Senhor concedeu-lhe a graça de conceber e dar à luz um filho.
14 Tabe zin moori kar kan tiso pa Naomi ta kembei: “Tapakur Yooba! Pa koozi, ni ikam lem tumbum ri ti, be iuulu u mi mataana pu. Tori taiŋgi ko iwe tomtom zaanaŋana ki Israel.
14 As mulheres diziam a Noêmi: Bendito seja Deus, que não te recusou um libertador neste dia. Que o teu nome seja um dia célebre em Israel!
15 Rwom moori Rut, ni iur leleene pu, mi iuulu u biibi kat. Ŋonoono, nu lem pikin tomooto sa som. Mi sombe nu lem pikin tomooto lamata mi ru sa, so zin irao tiuulu u kembei rwom moori tana na som. Re. Koozi, ni ikam lem tumbum ri ti. Kaimer, sombe we kolmannan, na tumbum ti ko iuulu u ma mbot ambai, mi nu ko mbotmbot se kini.”
15 Ele te dará a vida e será o sustentáculo de tua velhice, porque tua nora, aquela que o gerou é que te ama e é para ti mais preciosa que sete filhos!
16 To Naomi ikam pikin ma imbaraari, mi ikam peŋ pini mi mataana pini.
16 Noêmi, tomando o menino, pô-lo no seu regaço, e fazia-lhe as vezes de ama.
17 Mi zin moori kar kan tiso: “Aa buri! Naomi ikam le pikin tomooto ta kek.” Mi tipaata pikin zaana be Obet.
17 Suas vizinhas deram-lhe nome, dizendo: Nasceu um filho a Noêmi. E chamaram ao menino Obed. Este foi pai de Isaí e avô de Davi.
18 — ausente —
18 Esta é a posteridade de Farés: Farés gerou Esron;
19 — ausente —
19 Esron gerou Rão; Rão gerou Aminadab;
20 — ausente —
20 Aminadab gerou Naasson; Naasson gerou Salmon;
21 — ausente —
21 Salmon gerou Booz; Booz gerou Obed;
22 — ausente —
22 Obed gerou Isaí; Isaí gerou Davi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.