Romanos 7

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Niom toŋmatiziŋ tio, tutu ka mbulu na, niom kuute kek. Tutu, ina imborro zin wal matan yaryaaraŋan men. Mi zin wal ta timetmeete kek na, tutu le sua sa pizin mini som.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Kembei ta moori ulaŋana sa. Tutu iso ni bela imbot ki kusiini ma irao meeteŋana iyembut ziru. Mi sombe kusiini imeete, na tutu tana imboro moori tana mini som.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Tana sombe kusiini imbotmbot men, mi moori tana izemi mi ila ki tomooto toro, na imolo ula ka tutu. Mi sombe kusiini imeete, mi moori tana iwoolo tomooto toro, na imolo ula ka tutu som. Paso, meeteŋana ki kusiini iyembut ula kizin, tana tutu ula kana imboro i mini som.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Niom toŋmatiziŋ tio, ina raraate men piom. Pa niom kagaaba Krisi pa meeteŋana kini, mi sanaana tiom ka kadoono ta tutu iso pa na, Krisi ibaada kek. Tana koozi kamap pa zaala ki tutu, mi kewe tomtom toro lene kek. Ina ni ta burup ma imaŋga mini pa naala bekena ikam ti ma tipiyotyooto mbulu ambaimbaiŋan ta Anutu leleene pa i.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Muŋgu, indeeŋe ta lelende muŋguŋana men imborro iti, na tutu ipeyei mbulu ki lelende muŋguŋana. Tana nindi izze pa mbulu sananŋan bozboozo tabe ikam ti ma temetmeete ma tala lende i.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Mi koozi na, iti tagaaba Krisi pa meeteŋana kini kek. Tana zaala ki tutu ta muŋgu imborro iti na, imborro iti mini som. Iŋgi tamap pa zaala muŋguŋana ki tutu ta tibeede se ro na, mi tototo zaala popoŋana ta ki Bubuŋana i, mi tembesmbeeze pa Anutu.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Tana iŋgi ko toso parei? Tutu, ina koroŋ sananŋana? Som kat! Sombe tutu imbot som, so aŋkilaala kat sanaana tio som. Kembei ta mbulu ki matanda berber. Nio aŋkilaala sanaana tana paso, tutu iso ta kembei: “Motom berber pepe.” Mi be tutu tana imbot som, so nio irao aŋkilaala sanaana tio som.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Tamen tutu tana imbot, tabe ipiyooto sanaana ta imbot la leleŋ i ma ipet mat. Pa ikam ma motoŋ berber pa koroŋ matakiŋa ta boozomen! Mi be tutu imbot som, so sanaana le mburaana som ma kembei imeete kek.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Tana indeeŋe tau aŋute tutu zen na, aŋbot ambai. Mi kaimer, indeeŋe ta tutu imar na, ikam ma sanaana imaŋga raama mburaana biibi. Tabe ikam yo ma aŋmeete.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Kere. Tutu ta Anutu iur bekena takam mbotŋana kini, ta ikam yo ma aŋmeete!
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Paso, tutu iwe zaala pa sanaana ma ipet, tabe ipakaam yo, mi ipun yo ma aŋmeete.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Kena ko toso parei pa tutu? Tutu, ina koroŋ sananŋana? Som kat! Ina koroŋ ambaiŋana mi potomŋana. Mi mbulu ta tutu iso pa na tomini, ina potomŋana, mi ndeeŋeŋana, mi ambaiŋana.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Lak, koroŋ ambaiŋana tana, ta ipun yo ma aŋmeete? Som. Sanaana ta imbot la leleŋ i, ta ikam yo ma aŋmeete. Tana kere. Sanaana itooro tutu ta koroŋ ambaiŋana na, ma iwe koroŋ sananŋana pio. Pa sanaana ikam yo ma aŋmololo tutu, tabe iwe uunu pio be Anutu iur kadoono pio ma aŋmeete. Mbulu tana iswe kat kembei sanaana, ina koroŋ ambai som kat.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Iti tuute: Tutu, ina koroŋ ki Bubuŋana. Mi nio na, leleŋ muŋguŋana ta imbotmbot raama yo men i. Nio iŋgi kembei ta sanaana iŋgiimi yo ma aŋwe lene kek be aŋbesmbeeze pini.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Nio aŋkankaana pa mbulu ta aŋkamam i. Pa mbulu ta leleŋ pa, na aŋkamam som. Mi mbulu ta leleŋ pa som kat, ta iŋgi aŋkamam i.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Mi sombe leleŋ pa mbulu sananŋana ta aŋkamam i som, ina iswe kembei leleŋ ŋonoono na, aŋyok pa tutu, mi aŋre tutu kembei koroŋ ambaiŋana.
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Tana mbulu tio sananŋan, nio ituŋ leleŋ mi aŋkamam som. Iŋgi imar pa sanaana ta imbot la leleŋ i.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Nio aŋute kat ta kembei: Koroŋ ambaiŋana sa imbot la leleŋ som. Iŋgi aŋso pa leleŋ ta muŋguŋana i. Pa nio leleŋ be aŋkam mbulu ambaiŋana men. Tamen aŋrao som.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Tana mbulu ambaiŋana ta leleŋ pa be aŋkam na, aŋkamam som. Mi mbulu sananŋana ta leleŋ pa som kat, ta iŋgi aŋkamam i.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Mi sombe leleŋ pa mbulu sananŋan ta aŋkamam i som, ina iswe kembei nio ituŋ leleŋ mi aŋkamam som. Ina imar pa sanaana ta imbotmbot la leleŋ i.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Tana nio aŋre mbulu ti iwedet pio. Sombe leleŋ be aŋkam mbulu ambaiŋana sa, na irao aŋkam kat na som. Pa sanaana ta imbotmbot raama yo men i.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Mi nio ituŋ leleŋ ŋonoono na, aŋso aŋto kat tutu ki Anutu, mi leleŋ pa ilip.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Tamen iŋgi aŋre kembei mburaana toro imbotmbot la leleŋ mi ikamam uraata pio i. Mi mburaana tana ziru Anutu tutu kini ta ŋgar tio iyok pa i tiporrou. Pa sanaana ta imbotmbot la leleŋ i, ina ikiskis yo ma kembei leŋ zaala som.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 Oora nio. Leleŋ muŋguŋana ti, ta ko ikam yo ma aŋmeete. Mi asiŋ ko irao be itatke pio?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 Nio aŋpakur Anutu mi leleŋ ambai pini. Pa ni iur Merere kiti Yesu Krisi be itatke pio.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.