Mateus 25
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NVI
1 “Indeeŋe nol tabe Tomtom Lutuunu imiili ma imar pa i, na peeze ki kar saamba, nako ka mbulu kembei tamuriŋ laamuru ta titeege lam kizin mi tila be tizza pa tomooto ula kana.
1 "O Reino dos céus, pois, será semelhante a dez virgens que pegaram suas candeias e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 — ausente —
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco eram prudentes.
3 — ausente —
3 As insensatas pegaram suas candeias, mas não levaram óleo consigo.
4 — ausente —
4 As prudentes, porém, levaram óleo em vasilhas juntamente com suas candeias.
5 Mi tomooto ula kana tana, ni loŋa imar som. Tabe zin tamuriŋ tina matan ŋenŋeene ma tisaana kat.
5 O noivo demorou a chegar, e todas ficaram com sono e adormeceram.
6 “Mi so mbeŋ lukutuunu na, tileŋ wal kalŋan isala ma tiso: ‘Ouo, ula ka tomooto ta imar i. Kamar ma kere i!’
6 "À meia-noite, ouviu-se um grito: ‘O noivo se aproxima! Saiam para encontrá-lo! ’
7 To tamuriŋ laamuru tina burup ma timaŋga be tiurpe lam kizin.
7 "Então todas as virgens acordaram e prepararam suas candeias.
8 Mi zin kankaanaŋan timaŋga na, tiso pa zin tau len ŋgarŋan na, ma tiso: ‘Ai, kere leyam kerasin sa. Pa niam tiam, ta iŋgi be imap i.’
8 As insensatas disseram às prudentes: ‘Dêem-nos um pouco do seu óleo, pois as nossas candeias estão se apagando’.
9 Mi zin tau len ŋgarŋan na, tipekel kwon ma tiso: ‘E-e, amrao amuulu yom na som. Iŋgi irao piam men. Kala kiŋgiimi leyom.’
9 "Elas responderam: ‘Não, pois pode ser que não haja o suficiente para nós e para vocês. Vão comprar óleo para vocês’.
10 To moori kankaanaŋan tina tila be tiŋgiimi len kerasin. Mi molo som na, tomooto ula kana imar ipet. Tana zin tamuriŋ ta len ŋgarŋan na, timaŋga ma tila kini mi ziŋan tila ma tilela ruumu ula kana. Tilela, mi kataama imar kolok la.
10 "E saindo elas para comprar o óleo, chegou o noivo. As virgens que estavam preparadas entraram com ele para o banquete nupcial. E a porta foi fechada.
11 “Kaimer na, zin lamata tomen ta timar titut kataama mi tiso: ‘O biibi, sol kataama piam lak!’
11 "Mais tarde vieram também as outras e disseram: ‘Senhor! Senhor! Abra a porta para nós! ’
12 Tamen tomooto ula kana tana iso pizin ma iso: ‘Ou, niom ziŋoi? Nio aŋute yom som. Kala leyom.’”
12 "Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço! ’
13 To Yesu ipemet sua kini ma iso: “Tana motoyom iŋgalŋgal. Pa nol tabe Biibi tiom imiili pa i, na niom kuute som.”
13 "Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora! "
14 Mi Yesu ikam sua tooroŋana toro ma iso: “Peeze ki Anutu, nako ka mbulu kembei ta tomtom ta. Ni isombe imaŋga ma ila pa lele molo. Tana iboobo zin mbesooŋo kini ma timar, to iur koroŋ kini ta boozomen ila naman be timboro mibe tikam uraata pa.
14 "E também será como um homem que, ao sair de viagem, chamou seus servos e confiou-lhes os seus bens.
15 Mi iur pat ikot zin tataŋa irao ŋgar kizin kizin. Iur pat munŋaana lamata (kembei 5,000 kina) ila ki mbesooŋo ta. Mi munŋaana ru (2,000 kina) ila ki toro, mi munŋaana ta (1,000 kina) ila ki toro. Tona izem zin mi ila.
15 A um deu cinco talentos, a outro dois, e a outro um; a cada um de acordo com a sua capacidade. Em seguida partiu de viagem.
16 “Mbesooŋo ta ikam pat munŋaana lamata na, ni loŋa mi imaŋga pa ka uraata. Tabe ipeebe muŋaana lamata (5,000) tomen ma isala ki ma iwe munŋaana laamuru (10,000 kina).
16 O que havia recebido cinco talentos saiu imediatamente, aplicou-os, e ganhou mais cinco.
17 Mi ni ta ikam munŋaana ru na, ikam mbulu raraate. Tabe ipeebe munŋaana ru tomen ma isala ki ma iwe munŋaana paŋ (4,000 kina).
17 Também o que tinha dois talentos ganhou mais dois.
18 Tamen mbesooŋo ta ikam munŋaana ta na, ni ila itwi pat ki biibi kini tina isula toono, mi iturke ma imbotmbot.
18 Mas o que tinha recebido um talento saiu, cavou um buraco no chão e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Timbotmbot ma moloŋana ri, mana biibi kizin imiili ma imar mini. To iboobo zin ma timar bekena itiiri zin pa uraata kizin.
19 "Depois de muito tempo o senhor daqueles servos voltou e acertou contas com eles.
20 Tomtom ta ikam pat munŋaana lamata na, iteege munŋaana laamuru ma ila iur su biibi kereene uunu mi iso pini ta kembei. Iso: ‘Biibi re. Pat ku munŋaana lamata ta ur mar nomoŋ, ta aŋkam uraata pa ma ipeebe munŋaana lamata tomen ma isala ki ma iwe munŋaana laamuru na. Kam koroŋ ku tis!’
20 O que tinha recebido cinco talentos trouxe os outros cinco e disse: ‘O senhor me confiou cinco talentos; veja, eu ganhei mais cinco’.
21 Tana biibi kini iso pini ma iso: ‘Yo barau! Nu mbesooŋo ambaiŋom kat. Pa motom se mi kam kat uraata pa koroŋ musaari. Tana ko aŋuru be mboro koroŋ bibip pakan. Mar ruumu tio be itiŋan tombotmbot mi menmeen ti.’
21 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
22 “To mbesooŋo ta ikam pat munŋaana ru na, ila ipet kini mi iso: ‘Biibi re. Pat munŋaana ru ta ur mar nomoŋ, ta aŋkam uraata pa ma ipeebe munŋaana ru tomen ma isala ki ma iwe munŋaana paŋ. Kam koroŋ ku tis!’
22 "Veio também o que tinha recebido dois talentos e disse: ‘O senhor me confiou dois talentos; veja, eu ganhei mais dois’.
23 Tana biibi kini iso pini ma iso: ‘Yo barau! Nu mbesooŋo ambaiŋom kat. Pa motom se mi kam kat uraata pa koroŋ musaari. Tana ko aŋuru be mboro koroŋ bibip pakan. Mar ruumu tio be itiŋan tombotmbot mi menmeen ti.’
23 "O senhor respondeu: ‘Muito bem, servo bom e fiel! Você foi fiel no pouco; eu o porei sobre o muito. Venha e participe da alegria do seu senhor! ’
24 “Kaimer to, ni ta ikam pat munŋaana ta na, ila ipet kini mi iso: ‘Biibi, nio aŋute nu tomtom toro. Pa nu muŋaiŋai zin tomtom risa som. Mi mbotmbot se wal pakan uraata kizin tieene.
24 "Por fim veio o que tinha recebido um talento e disse: ‘Eu sabia que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e junta onde não semeou.
25 Tana aŋmoto u mi aŋla aŋturke koroŋ ku isula toono. Re pat ku tis. Kam lem koroŋ.’
25 Por isso, tive medo, saí e escondi o seu talento no chão. Veja, aqui está o que lhe pertence’.
26 Biibi kini iso pini ma iso: ‘Oo, nu mbesooŋo sananŋom mi ŋgwolŋom kat! Nu sombe nio aŋmuŋaiŋai zin tomtom risa som. Mi aŋbotmbot se wal pakan uraata kizin tieene, na?
26 "O senhor respondeu: ‘Servo mau e negligente! Você sabia que eu colho onde não plantei e junto onde não semeei?
27 Nakena uunu parei ta nu ur pat tio ti ilela ruumu pat kana, be ipepeebe som? Naso aŋmar to aŋkam pat tio ŋonoono mi gegeene ri isala ki.’
27 Então você devia ter confiado o meu dinheiro aos banqueiros, para que, quando eu voltasse, o recebesse de volta com juros.
28 To biibi iso pa mbesooŋo kini pakan ma iso: ‘Pat ta imbot la to ti namaana na, katatke pini mi kakam la ki tomtom ta le munŋaana laamuru na!
28 " ‘Tirem o talento dele e entreguem-no ao que tem dez.
29 Pa tomtom ta sombe le koroŋ imbot mi ikam uraata pa, inako ikam le pakan isala ki ma ni irao kat pa koroŋ ta boozomen. Mi ni ta le koroŋ ri, mi ikam uraata pa som, inako titatke pini.
29 Pois a quem tem, mais será dado, e terá em grande quantidade. Mas a quem não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 Mi mbesooŋo sananŋana tiŋgi, kakami mi kipiri i pera zugut lene, be itaŋtaŋ mi zoŋoono ŋekŋek ma imbotmbot.’
30 E lancem fora o servo inútil, nas trevas, onde haverá choro e ranger de dentes’ ".
31 “Kaimer, sombe Tomtom Lutuunu imar raama zin aŋela mi iswe mburaana biibi, nako mbuleene ise muriini peeze kana be itiiri zin tomtom.
31 "Quando o Filho do homem vier em sua glória, com todos os anjos, assentar-se-á em seu trono na glória celestial.
32 Mi ko tiyo zin karkari ta boozomen ma timap timender su kereene uunu. Tonabe ni ipitpeleele zin ma tiwe wal uunu ru, kembei ta mboroŋan kizin mbili ipitpeleele zin sipsip ma tila timbot ndel, mi mekmek tila timbot ndel.
32 Todas as nações serão reunidas diante dele, e ele separará umas das outras como o pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Zin wal ndeeŋeŋan na, ni ko iur zin ma tila timbot su namaana woono. Mi sananŋan, nako tila pa namaana ŋas.
33 E colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 “To King ko iso pizin wal ta timbot la namaana woono na ma isombe: ‘Niom tana kamar kolouŋana. Pa kampeŋana ki Tamaŋ Anutu ta ise tiom kek. Kamar, kakam matamur kini, mi kelela kar ta ni ikamam peeze pa i. Muŋgu kek, indeeŋe ni iur saamba mi toono zen na, ni iurpe kar tiŋgi piom.
34 "Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, benditos de meu Pai! Recebam como herança o Reino que lhes foi preparado desde a criação do mundo.
35 Pa indeeŋe ta nio petel yo na, kere koŋ kini ma aŋkan. Mi miri yo na, kakam koŋ yok ma aŋwin. Mi aŋwe leembe mi leŋ muriŋ be aŋbot pa som na, kakam yo lela ruumu tiom.
35 Pois eu tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; fui estrangeiro, e vocês me acolheram;
36 Mi leŋ mburu som na, kakam leŋ ma aŋpakaala yo pa. Mi mete ikam yo na, komboro yo. Mi tiur yo lela ruumu sanaana na, kamar kolou yo.’
36 necessitei de roupas, e vocês me vestiram; estive enfermo, e vocês cuidaram de mim; estive preso, e vocês me visitaram’.
37 “Tona zin wal ndeeŋeŋan tina ko timaŋga, mi tiwi i ma tiso: ‘Wai Merere, sua ku tana, niam amkankaana pa. Nu so nu petelu, mi amkam kom kini. Mi miri u, mi amkam kom yok.
37 "Então os justos lhe responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome e te demos de comer, ou com sede e te demos de beber?
38 Mi we leembe ma lem murim som, mi amkamu ma mar ruumu tiam. Mi amkam lem mburu be zeebu pa.
38 Quando te vimos como estrangeiro e te acolhemos, ou necessitado de roupas e te vestimos?
39 Mi amre umete ikamu, mi amboro u. Mi tiuru lela ruumu sanaana leleene, mi ama amlou u. Mbulu boozomen tana, niam amkam pu ŋiizi?’
39 Quando te vimos enfermo ou preso e fomos te visitar? ’
40 “Tona king ko ipekel kwon ma iso: ‘Nio aŋso kat piom ta kembei: Mbulu ta kakamam pizin wal tio sorrokŋan tau muŋgu niomŋan kombotmbot na, ina nio aŋre kembei kakam pio tau.’
40 "O Rei responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês fizeram a algum dos meus menores irmãos, a mim o fizeram’.
41 “Tona ni ko itoori ma kereene ila kizin wal ta timbot la namaana ŋas na, mi iso pizin ma iso: ‘Niom wal sananŋoyom. Anutu kete malmalŋana kini imbotmbot se tiom. Tana koko molo pio. Kala ma kusula leyom you sananŋana ta tiurpe pa Sadan ziŋan aŋela kini pataaŋa kek na.
41 "Então ele dirá aos que estiverem à sua esquerda: ‘Malditos, apartem-se de mim para o fogo eterno, preparado para o diabo e os seus anjos.
42 Pa indeeŋe ta nio petel yo na, kakam koŋ kini sa som. Mi miri yo na, kakam koŋ yok som.
42 Pois eu tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e nada me deram para beber;
43 Mi indeeŋe ta aŋwe leembe mi leŋ muriŋ sa be aŋbot pa som na, kakam yo lela ruumu tiom som. Mi kakam leŋ mburu be aŋpakaala yo pa som. Mi mete ikam yo na, komboro yo som. Mi aŋbot lela ruumu sanaana na, kamar kolou yo som.’
43 fui estrangeiro, e vocês não me acolheram; necessitei de roupas, e vocês não me vestiram; estive enfermo e preso, e vocês não me visitaram’.
44 “Tona zin ko timaŋga, mi tiwi i ma tiso: ‘Wa Merere, sua ku tana, niam amkankaana pa. Nu so muŋgu nu petelu, mi miri u, mi we leembe, mi lem mburu som, mi mete ikamu, mi mbot lela ruumu sanaana, mi tamen niam amuulu usom. Mbulu tana, niam amkam pu ŋiizi?’
44 "Eles também responderão: ‘Senhor, quando te vimos com fome ou com sede ou estrangeiro ou necessitado de roupas ou enfermo ou preso, e não te ajudamos? ’
45 Mi King ko ipekel kwon ma iso: ‘Nio aŋso kat piom: Zin wal tio sorrokŋan ta muŋgu niomŋan kombotmbot na, indeeŋe ta kipizil ndemeyom pa kizin tasa mi ku'uuli som na, kipizil ndemeyom pio tau.’”
45 "Ele responderá: ‘Digo-lhes a verdade: o que vocês deixaram de fazer a alguns destes mais pequeninos, também a mim deixaram de fazê-lo’.
46 To Yesu iposop sua kini ma iso: “Zin wal ta kembei, Anutu ko iziiri zin ma tila len be tikam kadoono kizin. Kadoono tana ko imbotmbot se kizin ma alok. Mi zin wal ndeeŋeŋan na, ni ko ikam zin ma tila timbotmbot raami ma alok.”
46 "E estes irão para o castigo eterno, mas os justos para a vida eterna".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.