Mateus 13

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Indeeŋe aigule tana na, Yesu izem ruumu, mi ipa ma isula pa tai Galilea. To mbuleene isu peende mi ikamam sua pizin tomtom.
1 Naquele mesmo dia Jesus saiu de casa, foi para a beira do lago da Galileia, sentou-se ali e começou a ensinar.
2 Molo som na, iwal biibi timar ma timokor la kini. Tabe ni ilu i se wooŋgo mi mbuleene isu, mi tipuzuuru wooŋgo ma iperae ŋana ri. Mi zin iwal biibi tana timaramraama su peende be tileŋ sua kini.
2 A multidão que se ajuntou em volta dele era tão grande, que ele entrou num barco e sentou-se; e o povo ficou em pé na praia.
3 Mi Yesu iso zin pa koroŋ boozomen ila sua tooroŋan. Iso pizin ta kembei:
3 Jesus usou parábolas para ensinar muitas coisas. Ele disse:
4 Itiyaryaara ma ila na, pakan titoptop su zaala keteene. Mi man timar ma tire su pa, to tiŋa kan ma tila.
4 Quando estava espalhando as sementes, algumas caíram na beira do caminho, e os passarinhos comeram tudo.
5 Mi pakan na, titoptop su toono ta raŋ biibi imbot meleebe na. Tana karau men mi tindomdom.
5 Outra parte das sementes caiu num lugar onde havia muitas pedras e pouca terra. As sementes brotaram logo porque a terra não era funda.
6 Beso zoŋ ise ma mataana kat, to run imelle ma timetmeete. Paso, toono biibi som, tana uran isula kat toono leleene som.
6 Mas, quando o sol apareceu, queimou as plantas, e elas secaram porque não tinham raízes.
7 Mi pakan na, titoptop su toono pakaana ta worwooro matanmatanŋan tindomdom pa i. Beso wooro tindom na, tikaukau kini tana ma isaana.
7 Outras sementes caíram no meio de espinhos, que cresceram e sufocaram as plantas.
8 Mi pakan na, titoptop su toono pakaana ta ambaiŋana. Tana tise ambai ma tiur ŋonoono. Kiini pakan tiur ŋonon boozo, pakan boozo kat, mi pakan boozo ma ilip.”
8 Mas as sementes que caíram em terra boa produziram na base de cem, de sessenta e de trinta grãos por um.
9 Mi Yesu ipemet sua kini ma iso: “Niom so talŋoyom, na keleŋ sua ti mi kakam ŋgar pa.”
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Kaimer mana naŋgaŋ kini timar kini mi tiwi i. Tiso: “Parei ta nu kamam sua pizin tomtom ila sua tooroŋan men?”
10 Então os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que o senhor usa
11 Yesu ipekel kwon ma iso: “Muŋgu peeze ki kar saamba na, ka ŋgar turkeŋana. Mi iŋgi Anutu isombe ipeeze ŋgar tana ma imbot mat piom. Mi wal pakan na, ni leleene be ipeeze ma imbot mat pizin som.
11 Jesus respondeu:
12 Pa tomtom ta sombe ileŋ sua ki Anutu mi iurla, nako Anutu ikam le ŋgar pakan ma isala ki, bekena tomtom tana irao kat pa ŋgar. Tamen ni ta ileŋ, mi iurla som na, ŋgar kini musaari tina, Anutu kola itatke pini.
12 Pois quem tem receberá mais, para que tenha mais ainda. Mas quem não tem, até o pouco que tem lhe será tirado.
13 Tana uunu tau aŋkamam sua pizin ila sua tooroŋan men, ina ta kembei:
13 É por isso que eu uso parábolas para falar com essas pessoas. Porque elas olham e não enxergam; escutam e não ouvem, nem entendem.
14 Tana sua ki Anutu kwoono Yesaya iur ŋonoono ise kizin. Sua ta kembei:
14 E assim acontece com essas pessoas o que disse o
15 Paso, wal ti ŋgar kizin imbol kat, mi lelen be tikilaala som.
15 Pois a mente deste povo está fechada:
16 “Mi niom na, leleyom ambai pa kampeŋana ta ise tiom. Paso, koroŋ ta niom kere ki motoyom mi keleŋ kat pa talŋoyom, ina ipei ŋgar tiom kek.
16 Jesus continuou, dizendo:
17 Pa nio aŋso kat piom: Muŋgu Anutu kwoono bizin boozo ziŋan wal kini ndeeŋeŋan pakan lelen ilip be tire koroŋ ta niom kerre i. Tamen tire som. Mi lelen be tileŋ koroŋ ta niom keleŋleŋ i. Tamen tileŋ som.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: muitos profetas e muitas outras pessoas do povo de Deus gostariam de ver o que vocês estão vendo, mas não puderam; e gostariam de ouvir o que vocês estão ouvindo, mas não ouviram.
18 Mi Yesu iso mini ma iso: “Keleŋ! Sua tooroŋana ta aŋkam pa tomtom ta itiyaara kini iweniwen na, ka uunu ta kembei.
18 — Então escutem e aprendam o que a
19 Kini iweniwen ta titoptop su zaala keteene, ina ise kizin wal ta tileŋ sua pa peeze ki kar saamba, mi tamen ipei ŋgar kizin som. Tabe Tomtom Sanaana imar ma itatke sua ta tileŋ na.
19 As pessoas que ouvem a mensagem do vem e tira o que foi semeado no coração delas.
20 Mi kini iweniwen ta titoptop su toono ta raŋ biibi imbot pa meleebe na, ina ise kizin wal ta tileŋ Anutu sua kini, mi loŋa men tikan la mi menmeen zin pa.
20 As sementes que foram semeadas onde havia muitas pedras são as pessoas que ouvem a mensagem e a aceitam logo com alegria,
21 Tamen sua tina isula kat pa lelen som. Tana pataŋana sa isombe indeeŋe zin, som sua ki Anutu iwe uunu pa wal pakan be tiseeze matan, to loŋa men mi tizem urlaŋana kizin.
21 mas duram pouco porque não têm raiz. E, quando por causa da mensagem chegam os sofrimentos e as perseguições, elas logo abandonam a sua fé.
22 Mi kini iweniwen ta titoptop su lele ta worwooro matanmatanŋan tindomdom pa i, ina ise kizin wal ta tileŋ sua ki Anutu, mi tamen tikam ŋgar biibi mete pa koroŋ ki toono ma matan berber pa koroŋ bozboozo. Tabe koroŋ soroksorok tina ikaukau zin ma urlaŋana kizin ipiyooto ŋonoono ambaiŋana sa som.
22 Outras pessoas são parecidas com as sementes que foram semeadas no meio dos espinhos. Elas ouvem a mensagem, mas as preocupações deste mundo e a ilusão das riquezas sufocam a mensagem, e essas pessoas não produzem frutos.
23 Mi kini iweniwen ta titoptop su toono ambaiŋana na, ina ise kizin wal ta tileŋ la sua ki Anutu mi tikam ŋgar pa. Tabe urlaŋana kizin ipiyooto ka ŋonoono. Pakan tipiyooto uraata ambaimbaiŋan boozo, pakan boozo kat, mi pakan boozo ma ilip.”
23 E as sementes que foram semeadas em terra boa são aquelas pessoas que ouvem, e entendem a mensagem, e produzem uma grande colheita: umas, cem; outras, sessenta; e ainda outras, trinta vezes mais do que foi semeado.
24 To Yesu ikam sua tooroŋana toro pizin. Iso: “Peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei tomtom tau ikam kini iweniwen tau ambaimbaiŋan ma ipaaza sula mokleene kini.
24 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
25 Mbeŋ ma zin tikeene, mi ka koi imar mi ikam ro sananŋana iweniwen mi ipaaza sula mokleene tana tomini raama kini ambaimbaiŋan. To iko ma ila lene.
25 Certa noite, quando todos estavam dormindo, veio um inimigo, semeou no meio do trigo uma erva ruim, chamada joio, e depois foi embora.
26 Beso kini tina indom ma ise, na ro ise ramaki.
26 Quando as plantas cresceram, e se formaram as espigas, o joio apareceu.
27 Tana zin uraata kan tila ma tisotaara mokleene katuunu. Tiso: ‘Biibi, nu paaza kini iweniwen ambaimbaiŋan men. Parei ta ro sananŋan taiŋgi tise tomini?’
27 Aí os empregados do dono das terras chegaram e disseram: “Patrão, o senhor semeou sementes boas nas suas terras. De onde será que veio este joio?”
28 Ni ipekel kwon ma iso: ‘Inako koŋ koi sa ma koroŋ.” Tana zin uraata kan tiwi i ma tiso: ‘Kenako parei? Ko amla ma ampuru ro sananŋan ma tila len?’
28 — “Foi algum inimigo que fez isso!”, respondeu ele.
29 To ni ipekel kwon ma iso: ‘E-e, kembena pepe. Timbot ta kembena. Kokena kupuru ramaki kini ambaiŋana.
29 — “Não”, respondeu ele, “porque, quando vocês forem tirar o joio, poderão arrancar também o trigo.
30 Kezem zin ma timbot ma irao gorgor ki kini ŋgaamaŋana. Tonabe tikilaala kat zin. Pa nio ko aŋso pizin uraata kan be tipuru zin muŋgu ma tipezekat, mi tigiibi sala you. Mana kaimer to tila tikam kini ŋonoono, mi tindou lela diditu tio.”
30 Deixem o trigo e o joio crescerem juntos até o tempo da colheita. Então eu direi aos trabalhadores que vão fazer a colheita: ‘Arranquem primeiro o joio e amarrem em feixes para ser queimado. Depois colham o trigo e ponham no meu depósito.’ ”
31 To Yesu ikam sua tooroŋana toro pizin. Iso: “Peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei mastet iweene musaari ta tomtom ikam mi ila ipaaza sula mokleene kini.
31 Jesus contou outra parábola . Ele disse ao povo:
32 Koroŋ tina na somto kat pa koroŋ iweniwen ta boozomen. Tamen sombe indom ma ise, na isala ma ilip pa zeere boozomen ma iwe kembei ta ke i, mi iur namannaman boozo. Tana zin man tila ma tipo len ŋgini isala.”
32 Ela é a menor de todas as sementes; mas, quando cresce, torna-se a maior de todas as plantas. Ela até chega a ser uma árvore, de modo que os passarinhos vêm e fazem ninhos nos seus ramos.
33 Mi Yesu ikam sua tooroŋana taiŋgi pizin tomini. Iso: “Peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei ta yis. Sombe moori sa ikam mi itooro raama palawa, to koroŋ ri tana irao izil pa palawa biibi ma imap.”
33 Jesus contou mais esta parábola para o povo:
34 Sua ta boozomen tana Yesu ikam pizin iwal biibi ila sua tooroŋan men. Mi iswe kat pizin som.
34 Jesus usava parábolas para dizer tudo isso ao povo. Ele não dizia nada a eles sem ser por meio de parábolas.
35 Tana sua ki Anutu kwoono iur ŋonoono. Sua ta kembei:
35 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito: “Usarei parábolas quando falar com esse povo e explicarei coisas desconhecidas desde a criação do mundo.”
36 Yesu izem iwal biibi tana, mi ila pa ruumu, to naŋgaŋ kini tila kini mi tiwi i. Tiso: “Sua ta nu tooro pa ro sananŋana na, peeze ka uunu piam.”
36 Então Jesus deixou a multidão e voltou para casa. Os discípulos chegaram perto dele e perguntaram: — Conte para nós o que quer dizer a
37 Tana Yesu iso: “Tomtom ta ipaaza kini iweniwen ambaimbaiŋan na, Tomtom Lutuunu tau.
37 Jesus respondeu:
38 Mi mokleene, ina toono ti. Mi kini iweniwen ambaimbaiŋan, ina zin wal ta titoto peeze ki kar saamba. Mi ro sananŋan, ina zin tau titoto peeze ki Tomtom Sanaana.
38 O terreno é o mundo. As sementes boas são as pessoas que pertencem ao .
39 Tomtom tana ka koi ta ipaaza ro sananŋan isula mokleene, ina Tomtom Sanaana. Mi gorgor ki kini ŋgaamaŋana, ina toono swoono. Mi zin uraata kan, ina zin aŋela.
39 O inimigo que semeia o joio é o próprio Diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Indeeŋe toono swoono, nako tikam pizin wal sananŋan kembei ta zin uraata kan tikam pa ro sananŋan tana. Ko tilup zin mi tipiri zin sala you ma ikan.
40 Assim como o joio é ajuntado e jogado no fogo, assim também será no fim dos tempos.
41 Pa Tomtom Lutuunu ko iŋgo zin aŋela kini be tiyo wal boozomen ta timololo tutu na, mi zin wal ta tiyaryaaru zin tomtom ma titoptop pa sanaana na. Kokena tigaaba zin wal ta timbot lela peeze kini leleene.
41 O Filho do Homem mandará os seus anjos, e eles ajuntarão e tirarão do seu Reino todos os que fazem com que os outros pequem e também todos os que praticam o mal.
42 Mi ko tipiri zin sula you sananŋana leleene, to tiyeryer ma zoŋon ŋekŋek ma timbotmbot.
42 Depois os anjos jogarão essas pessoas na fornalha de fogo, onde vão chorar e ranger os dentes de desespero.
43 Mi zin wal ndeeŋeŋan ki Anutu, nako kan azuŋka biibi kembei ta zoŋ, mi timbotmbot lela kar ki Taman Anutu. Niom sombe talŋoyom, na keleŋ sua tio ti mi kakam ŋgar pa!”
43 Então o povo de Deus brilhará como o sol no Reino do seu Pai. Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
44 Mi Yesu iso mini ma iso: “Peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei ta tomtom ta iwwa pa lele pakaana ta ma indeeŋe koroŋ ndabokŋana kat. Tana ikel toono, mi iturke koroŋ tana ma imbot. To ila raama menmeeni, mi ikam koroŋ kini ta boozomen ma iŋgomoono zin lup, bekena iŋgiimi toono tana ramaki koroŋ tana ma iwe lene.
44 — O
45 “Mi peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei ta tomtom tau irru natabu ndabokŋana kat be iŋgiimi.
45 — O
46 Sombe indeeŋe tasa ta ambaiŋana kat, inako ila mi iŋgomoono koroŋ kini ta munŋaana men bekena iŋgiimi natabu tana ma iwe lene.
46 Quando encontra uma pérola que é mesmo de grande valor, ele vai, vende tudo o que tem e compra a pérola.
47 “Mi peeze ki kar saamba na, ka mbulu kembei ta pu ye tau zin wal ye kan tila tipiri sula tai mi tiraara. Mi ye matakiŋa boozo tila titi la pu tana.
47 — O
48 Ye sombe tila pu ma sik, to wal ye kan tiyaaru ma tilela peende. Tona tikinke zin ye pa pu, mi tipitpeleele zin ma tila ndelndelŋa. Ye ambaimbaiŋan, to tiyo zin sula ŋgamar. Mi sananŋan na, tipiri zin ma tila len.
48 E, quando está cheia, os pescadores a arrastam para a praia e sentam para separar os peixes: os que prestam são postos dentro dos cestos, e os que não prestam são jogados fora.
49 Indeeŋe toono swoono na, mbulu raraate men ta ko ipet pizin tomtom. Pa Anutu aŋela kini ko tisu ma tipitpeleele zin tomtom. Wal ambaimbaiŋan ko tila ndel, sananŋan tila ndel.
49 No fim dos tempos também será assim: os anjos sairão, e separarão as pessoas más das boas,
50 Tona zin ko tipiri zin wal sananŋan sula you leleene ma you ikan zin ma tiyeryer mi zoŋon ŋekŋek ma timbotmbot.”
50 e jogarão as pessoas más na fornalha de fogo. E ali elas vão chorar e ranger os dentes de desespero.
51 Yesu iso sua ma imap, to iwi zin naŋgaŋ kini ma iso: “Parei, sua ta aŋzzo na, kakam ŋgar pa ma imap?” Mi zin tiso: “E, niam amkam ŋgar pa kek.”
51 Então Jesus perguntou aos discípulos: — Sim! — responderam eles.
52 To ni ipekel kwon ma iso: “Tana zin ŋgarŋan ki tutu ta so ŋgar kizin ipet mi tito peeze ki kar saamba, na zin ko tirao be tipaute zin tomtom pa sua muŋguŋana mi sua popoŋana tomini. Kembei ta ruumu katuunu tau iweene koroŋ muŋguŋan mi koroŋ popoŋan pa diditu kini.”
52 Jesus disse:
53 Yesu ikam sua tooroŋana ta boozomen tana ma imap, to izem lele tina,
53 Quando Jesus acabou de contar essas parábolas , saiu dali
54 mi imiili ma ila pa itunu kar kini. Mi ilela lupŋana muriini mi ikamam sua pizin tomtom. Mi wal ta tileŋ sua kini na, timurur pa ŋgar kini ma tiso: “Wai, asiŋ ipaute tomtom ti, ta le ŋgar biibi ta kembei? Mi ni ikam mburaana biibi swoi, ta irao ikam uraata bibip ta kembei?
54 e voltou para a cidade de Nazaré, onde ele tinha morado. Ele ensinava na sinagoga , e os que o ouviam ficavam admirados e perguntavam: — De onde vêm a sabedoria dele e o poder que ele tem para fazer milagres?
55 E-e, ni kar toro sa bekena takankaana pini? To ti tamaana, ni tomtom ki iwwo ruumu. Mi naana Maria tau. Mi tiziini bizin ta Yems, Yosep, Simon mi Yudas.
55 Por acaso ele não é o filho do carpinteiro? A sua mãe não é Maria? Ele não é irmão de Tiago, José, Simão e Judas?
56 Mi lunuri bizin tomini ta itiŋan tombotmbot i. Ko ni ikam ŋgar mi mburaana tiŋgi be parei?”
56 Todas as suas irmãs não moram aqui? De onde é que ele consegue tudo isso?
57 Tana tirepiili i mi tiurla kini som.
57 Por isso ficaram desiludidos com ele. Mas Jesus disse:
58 Tana ni itooro mos boozo pe som isu kar kini. Paso, zin tiurla kini som.
58 Jesus não pôde fazer muitos milagres ali porque eles não tinham fé.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.