Marcos 12

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Tona Yesu imaŋga mi ikamam sua pizin ila sua tooroŋana. Iso: “Tomtom ta, ni iurpe toono kini be ipaaza ke baen pa. Mi ipo siiri ma iliu, mi iurpe baen piiziŋana muriini, to ipo beeze ta isala kor, bekena zin uraata kan timbot sala mi matan lala pa baen lene. Iurpe koroŋ ta boozomen ma imap, to izem la kizin wal uraata kan naman be matan pa, mi imaŋga ma izem kar kini, mi ila imbot lele pakaana toro.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 “Imbot imbot ma indeeŋe mai ki baen keŋana, to iŋgo mbesooŋo kini ta ma ila kizin wal uraata kan, bekena ikam baen ŋonon pakan ma imar.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Tamen mbesooŋo kini tana iwwa ma ila ipet kizin uraata kan na, tikiskisi mi tibalisi. To tiseri ma namaana men mi ila ne.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Tona baen katuunu iŋgo mbesooŋo kini toro ma ila. Mi ni tomini, zin uraata kan tipeeze paŋaana mi tipamiaŋi.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 To baen katuunu iŋgo mbesooŋo kini toro ma iwe tel pa ma ila. Beso ila ipet na, zin tipuni ma imeete. Mi mbesooŋo kini pakan na, wal tana tikam mbulu raraate men pizin. Pakan, tibalis zin. Mi pakan na, tipun zin ma timetmeete.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 “Baen katuunu inok inok ma som, to mataana ila pa itunu lutuunu ta leleene pini ilip kat na ma iso: ‘O, nio sombe aŋgo lutuŋ ŋonoono, nako zin len ŋger pini mi tipou pini.’ Tana iŋgo i ma ila.
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Beso zin uraata kan matan ila mi tire lutuunu imar na, timaŋga mi tiparso pizin ma tiso: ‘Ouo kere! Biibi itunu lutuunu ta imar i. Ni tabe imender pa koroŋ ti pa kaimer mi iwe katuunu. Lak, kozo tupuni ma imeete. Naso koroŋ ti imbot ma iwe lende!’
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 To timaŋga na tikiskisi, mi tipuni ma imeete, to tipiri i lae siiri ndemeene.”
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Yesu iso sua tana ma imap, to iwi zin ma iso: “Lak, ina kozoko baen katuunu ikam parei pizin wal tana? Ni kola imar ma ikas zin ma timetmeete lup, mi ikam baen lene kini tana ma iur la wal pakan naman be timboro kat.”
9 Aí Jesus perguntou:
10 To iseeŋge sua kini mi iso: “Sua ki Anutu ta tibeede se ro na, niom kapaata som? Sua ta isombe:
10 Vocês não leram o que as
11 Mbulu tina ipet pa Anutu itunu mburaana.
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Zin bibip kizin Yuda tileŋ sua tooroŋana tana na, tikilaala kembei Yesu iso sua tana ise kizin. Tanata tisombe tikisi pataaŋa. Tamen timoto kan pizin iwal biibi, tana tizemi ma imbotmbot, mi tila len.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Kaimer, mana tiŋgo tutu kan pakan ziŋan Erot wal kini pakan ma tila ki Yesu be titoombi pa wiŋana pakan. Beso ni ipekel ŋoobo, to iwe le uunu.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Tana timar tipet kini, mi kwon imbeeze pini ma tiso: “Mos katuunu, niam amute: Nu tomtom ki sua ŋonoono men. Nu moto tomtom sa som, mi zzo katkat sua ŋonoono men pizin tomtom, bekena paute zin kat pa Anutu zaala kini. Tana so kat piam. Nu re be parei? Iti sombe tigiibi takes ila ki Kaisa, ko indeeŋe pa tutu kiti, som som? Ko takam pini, som takam som?”
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Tamen Yesu, ni iute pakaamŋana kizin kek. Tana isu mi iso pizin: “Parei ta koso kotoombo yo? Pat ta tiwirri pa takes na, kakam tasa imar ma aŋre.”
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Tana tikam pat denari ta ila kini. Mi ni iteege, to iwi zin. Iso: “Lak, asiŋ ruŋguunu mi zaana ti?” To tiso: “Ina Kaisa tau.”
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Tona Yesu iso: “Tana. Koroŋ ta Kaisa zaana pa, to ila kini. Mi koroŋ ki Anutu na, ila ki Anutu.” Tileŋ pekelŋana kini tana mi timurur pa.
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 — ausente —
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 — ausente —
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 “Lak, lwoono ta na, toŋmatiziŋ lamata mi ru. Timbotmbot ma muŋgamuŋga iwoolo. Mi ikam kelŋana sa som, mi imeete.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 To tiziini ta ito i na, ikam ka nooro. Mi tipeebe sa som, mi ni tomini ra, imeete. Mi tiziini ta iwe tel pa na, ikam mbulu raraate men.
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 Ta kembei kembei ma zin lamata mi ru tana timetmeete lup. Mi len kelŋana sa som. To kaimer na, moori tomini, ni imeete.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 Lak, indeeŋe mbeŋ kaimer ma zin meeteŋan tisombe timaŋga mini pa naala, na moori tina ko iwe tomtom iŋgoi kusiini? Pa zin lamata mi ru ta tiwooli na.”
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Yesu ipekel kwon ma iso: “Aiss, niom tina kuute Anutu mburaana mi sua kini risa som kat, tanata kakam ŋgar ŋoobo.
24 Jesus respondeu:
25 Indeeŋe mbeŋ kaimer ma zin meeteŋan tisombe timaŋga mini pa naala, na tomtom ko tiparwoolo zin mini som. Pa zin ko kembei zin aŋela ta timbot saamba a.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 — ausente —
26 Vocês nunca leram no
27 — ausente —
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Timbotmbot ma tomtom ŋgarŋana ta ki tutu, ni imar mi ileŋ Yesu ziŋan zin Sadusi tiparzorzooro pa sua. Mi ire kembei Yesu ipekel kat wiŋana kizin, tana imar kini mi iwi i ta kembei. Iso: “Tutu iŋgoi ta ilip pa tutu ta boozomen?”
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Yesu ipekel kwoono ma iso: “Tutu mataana kana ta kembei:
29 Jesus respondeu:
30 Tana ur lelem ila ki Merere Anutu ku, raama ŋgar ku mi mburom, ma imap ma iwe ni lene men.
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 “Mi tutu biibi toro ta iwe ru pa, ina ta kembei:
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Tomtom ŋgarŋana ki tutu tina ileŋ, to iso pa Yesu ma iso: “Mos katuunu, nu so kat! Sua ta so na, ina ŋonoono men. Pa Merere Anutu, ni itutamen ta Merere ŋonoono. Merere toro sa som.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Tanata tuur lelende ila kini raama ki ŋgar kiti mi mburanda ma imap ma iwe ni lene men. Mi tuur lelende pizin tomtom kembei ta lelende pa itundu. Pa iti sombe takan la tutu lwoono ru men ti mi tuurpe, inako Anutu ire kembei ilip pa patoronŋana boozomen ta tenenne sala artaal mi patoronŋana pakan tomini.”
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Yesu ire kembei tomtom tana ipekel kat raama ŋgar, tana iso pini ma iso: “Nu mbot molo pa peeze ki Anutu som.” Indeeŋe tana mi ila na, zin tiwi Yesu pa kosa sa mini som. Pa timoto.
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Indeeŋe Yesu ikamam sua pizin tomtom lela Urum Merere lene na, iwi zin ma iso: “Lak! Parei ta zin ŋgarŋan ki tutu tisombe Mesia ko iyooto pa king Dabit popoŋana kini? Pa muŋgu Bubuŋana Potomŋana ipei ŋgar ki Dabit, mi ni iso ta kembei:
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Merere Anutu iso pa Biibi tio ma iso:
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 “Tana Dabit itunu ipaata Mesia be Biibi kini. Lak, popoŋana sa ki Dabit ko irao be ilip pini be parei?”
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Yesu ikamam sua pizin mi iso ta kembei: “Motoyom iŋgal ituyom pizin ŋgarŋan ki tutu. Pa zin lelen be tirru pa mburu kizin ta mololo i. Mi tiwwa pa kar keteene, bekena tomtom tire zin mi tiso sua pakurŋana pizin.
38 Ele dizia ao povo:
39 Mi sombe tilela lupŋana muriini, som tila pa kini kanŋana, to loŋa mi tiserseere ma tila be mbulen se mbalia mataana kana ta zin wal zanŋan murin na.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Mi zin koroŋ to tiwadatkewe zin noroŋa bekena tikem len ruumu kizin ramaki mburu kizin. Mi tipakamkaam ma tikamam suŋŋana mololo. Tana kadoono tabe tikam pa mbulu kizin tana, ko sorok som kat.”
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Yesu mbuleene isu kolouŋana pa kolekta muriini, mi mataana ilala pizin iwal biibi ta tilala ma tiurur pat izulla. Mi zin mbio uunu boozo ta timar ma tipiri pat bibip.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Yesu imbotmbot, mi nora ta, ra, imar ma ipiri pat siŋsiŋŋan ru ta munmun i.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Yesu ire mbulu ki nora tana, to iboobo naŋgaŋ kini ma timar, mi iso pizin ta kembei: “Ai, kere nora tuunu tiŋga. Nio aŋso kat piom. Pat ta ni ipiri sula kolekta na, ilip pa tomtom ta boozomen tiŋgi.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Paso, zin pakan na, koroŋ kizin boozo ta imbotmbot mi tipiri rimen. Mi ni na som. Pat kini ri tabe imboro i, ta imap lup ma isula. Tana itunu ko imbot sorok.”
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.