Lucas 14
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs VC
1 Aigule potomŋana toro tabe keten su pa i na, Yesu ila ruumu ki biibi ta kizin wal tutu kan be ziŋan tikan kini. Mi tomtom pakan ta ziŋan timbotmbot mi tireuduti.
1 Jesus entrou num sábado em casa de um fariseu notável, para uma refeição; eles o observavam.
2 Molo som na, tomtom ta, ta kumbuunu mi namaana izarzar na, ni ilela mi imender su Yesu kereene uunu.
2 Havia ali um homem hidrópico.
3 Tabe Yesu imaŋga to, iwi lae pizin wal tutu kan ziŋan zin ŋgarŋan ki tutu ma iso: “Lak, tutu kiti iso parei? Ko irao tuurpe zin tomtom pa aigule potomŋana, som som?”
3 Jesus dirigiu-se aos doutores da lei e aos fariseus: É permitido ou não fazer curas no dia de sábado?
4 Mi zin tipekel sua sa som. Timaane men. To Yesu iteege su pini ma niini ambai, mi iso pini ma ila lene.
4 Eles nada disseram. Então Jesus, tomando o homem pela mão, curou-o e despediu-o.
5 Tona Yesu iso pizin ta kembei. Iso: “Parei, kozobe tiom tasa lutuunu, som mbili kini sa itop sula yok sumbuunu pa aigule potomŋana tabe ketende su pa i, ko ire i mi imbotmbot? Som. Ina kola ila karau men, mi imaati ma ise.”
5 Depois, dirigindo-se a eles, disse: Qual de vós que, se lhe cair o jumento ou o boi num poço, não o tira imediatamente, mesmo em dia de sábado?
6 To sua kizin imap. Pa Yesu ipiri la ma koŋ.
6 A isto nada lhe podiam replicar.
7 Yesu ire wal pakan ta timar pa kini kanŋana na, tikoŋuru mbalia mataana kana. Tabe ikam sua tooroŋana tiŋgi pizin.
7 Observando também como os convivas escolhiam os primeiros lugares, propôs-lhes a seguinte parábola:
8 Iso: “Sombe tomtom sa iso pu be la mi niomŋan kakan kini ula kana, na mbulem isu sorok lele ta tiur pizin bibip i pepe. Pa takankaana pa. Sombe tomtom toro, ta zaana biibi ma ilip pu i, ni ima tomini,
8 Quando fores convidado às bodas, não te sentes no primeiro lugar, pois pode ser que seja convidada outra pessoa de mais consideração do que tu,
9 inako kini tamaana ima mi iso: ‘Ou, maŋga mi tomtom ti mbuleene su.’ Tona ko maŋga raama kom miaŋ, mi miili ma la mbulem su ta kaimer kat.
9 e vindo o que te convidou, te diga: Cede o lugar a este. Terias então a confusão de dever ocupar o último lugar.
10 Tana kam mbulu ta kembei pepe. Sombe sua ikamu be la pa kini kanŋana, na mbulem isu mbalia ta kaimer kat. Naso kini tamaana ima, mi iso pu ma iso: ‘O toroŋ, maŋga mi mar mbulem isu mbalia ambaiŋana tis.’ Naso kembei ni ipakuru ila iwal biibi matan.
10 Mas, quando fores convidado, vai tomar o último lugar, para que, quando vier o que te convidou, te diga: Amigo, passa mais para cima. Então serás honrado na presença de todos os convivas.
11 Pa tomtom ta sombe ipakur itunu, nako tikoto i. Mi tomtom ta sombe ikototo itunu, inako tipakuri.”
11 Porque todo aquele que se exaltar será humilhado, e todo aquele que se humilhar será exaltado.
12 Tona Yesu iso mini pa kini tamaana ta kembei: “Sombe kam kini biibi sa, na boobo zin guraaba ku, som toŋmatiziŋ ku, som wal ku, som zin mbio uunu ta timbot kolouŋana pu na pepe. Pa wal ta kembei, kaimer ko tipekel mbulu ku mi tiboobu pa kini kanŋana. Tona lem kadoono ambaiŋana toro sa pa kaimer i som.
12 Dizia igualmente ao que o tinha convidado: Quando deres alguma ceia, não convides os teus amigos, nem teus irmãos, nem os parentes, nem os vizinhos ricos. Porque, por sua vez, eles te convidarão e assim te retribuirão.
13 Tana kam mbulu ta kembei pepe. Sombe kam kini biibi sa, to boobo zin wal sorrokŋan, zin kaamaŋan, zin narapeŋan, mi zin matan pisŋan.
13 Mas, quando deres uma ceia, convida os pobres, os aleijados, os coxos e os cegos.
14 Naso ndeeŋe lem kampeŋana ambaiŋana. Pa zin na, tirao be tipekel mbulu ta nu kam pizin na som. Tamen indeeŋe mbeŋ kaimer mi Anutu isombe ipei zin wal ndeeŋeŋan ma timaŋga mini pa naala, to Anutu itunu ko ikam lem kadoono ambaiŋana kat.”
14 Serás feliz porque eles não têm com que te retribuir, mas ser-te-á retribuído na ressurreição dos justos.
15 Timbotmbot ma tikanan kini, mi tomtom ta, ni ileŋ sua tana, to isu na iso pa Yesu. Iso: “Waii, zin wal ta so tilela ma mbulen su mi tikan kini biibi isu kar ki Anutu, ina zin tina ko lelen ambai mi tindeeŋe kampeŋana biibi kat.”
15 A estas palavras, disse a Jesus um dos convidados: Feliz daquele que se sentar à mesa no Reino de Deus!
16 To Yesu ipekel kwoono mi ikam sua tooroŋana tiŋgi. Iso: “Lwoono ta na, tomtom ta, ni isombe ikam kini biibi. Tabe ikam sua ma ila pizin tomtom boozomen be timar ma ziŋan tikan kini tana.
16 Respondeu-lhe Jesus: Um homem deu uma grande ceia e convidou muitas pessoas.
17 Tiparaŋraŋ koroŋ makiŋ to, kini tamaana iŋgo mbesooŋo kini ma ila mini be iso pizin tomtom ta sua ikam zin kek na ta kembei: ‘Ouo, kamar ta buri. Pa koroŋ ta boozomen amurpe lup kek.’
17 E à hora da ceia, enviou seu servo para dizer aos convidados: Vinde, tudo já está preparado.
18 “Tamen zin tomtom ta mbesooŋo ila pizin na, mburan be tila som. Tabe tiurur sua ila kena, ila kena. Tomtom mataana kana imaŋga na iso: ‘Aiss, nio ti ko irao aŋma na som. Pa buri ŋonoono ta aŋgiimi toono pakaana ta. Tana iŋgi be aŋla mi aŋtiiri i.’
18 Mas todos, um a um, começaram a escusar-se. Disse-lhe o primeiro: Comprei um terreno e preciso sair para vê-lo; rogo-te me dês por escusado.
19 Mi toro na iso: ‘Aiss, nio ti tomini irao aŋma som. Pa buri ŋonoono ta aŋgiimi bapalo laamuru. Tana iŋgi be aŋla mi aŋtoombo zin pa uraata i.’
19 Disse outro: Comprei cinco juntas de bois e vou experimentá-las; rogo-te me dês por escusado.
20 Mi tomtom toro na iso ta kembei: ‘Nio buri ta aŋwoolo i. Irao aŋma na som.’
20 Disse também um outro: Casei-me e por isso não posso ir.
21 “Mbesooŋo tana imiili ma ila, mi iso uunu kizin tana ila ki biibi kini ma ileŋ. To biibi kini keteene malmal, mi iso pini ma iso: ‘Kena loŋa mi miili ma la pa zaala lwonlwon, mi yo zin wal sorrokŋan, kaamaŋan, narapeŋan, mi matan pisŋan ma timar.’
21 Voltou o servo e referiu isto a seu senhor. Então, irado, o pai de família disse a seu servo: Sai, sem demora, pelas praças e pelas ruas da cidade e introduz aqui os pobres, os aleijados, os cegos e os coxos.
22 Tana mbesooŋo tana ila mi iso zin makiŋ, to imiili ma imar mi iso: ‘Biibi, kalŋom ta aŋla aŋso pizin ma timar kek. Tamen ruumu leleene imbotmbot i. Bok zen.’
22 Disse o servo: Senhor, está feito como ordenaste e ainda há lugar.
23 “Tona biibi iso pini ma iso: ‘Kena la mini, mi wwa kiŋakiŋa pa zaala namannaman ta boozomen, mi maŋmaŋ zin tomtom ma timar bekena ruumu tio bok.
23 O senhor ordenou: Sai pelos caminhos e atalhos e obriga todos a entrar, para que se encha a minha casa.
24 Mi keleŋ. Nio aŋso kat piom ta kembei. Zin tomtom ta muŋgu bobi tio ila pizin mi mburan som na, kizin tasa ko irao kwoono iteege kini tio tiŋgi na som. Som ma som kat!’”
24 Pois vos digo: nenhum daqueles homens, que foram convidados, provará a minha ceia.
25 Iwal biibi ta titoto Yesu ma ziŋan tila. To Yesu itoori ma iso pizin. Iso:
25 Muito povo acompanhava Jesus. Voltando-se, disse-lhes:
26 “Tomtom sa, sombe leleene be ito yo, mi tamen ikam ŋgar biibi mete pa tamaana ma naana, som kusiini ma lutuunu bizin, som toŋmatiziŋ kini, som ikam ŋgar biibi mete pa itunu kuliini, inako irao be iwe naŋgaŋ tio na som.
26 Se alguém vem a mim e não odeia seu pai, sua mãe, sua mulher, seus filhos, seus irmãos, suas irmãs e até a sua própria vida, não pode ser meu discípulo.
27 Mi sombe tomtom sa leleene be ito yo, tamen ikwaara ke pambaaraŋana kini som, inako ni tomini irao be iwe naŋgaŋ tio na som.
27 E quem não carrega a sua cruz e me segue, não pode ser meu discípulo.
28 “Kembei ta niom, sombe tomtom tiom sa leleene iur be ipo ruumu ta uteene molo, nako mbuleene isu mi mataana iurur pa pat ma ire pat irao be ruumu imun, tonabe imaŋga pa ka uraata.
28 Quem de vós, querendo fazer uma construção, antes não se senta para calcular os gastos que são necessários, a fim de ver se tem com que acabá-la?
29 Kokena kitiimbi men isula, mana kaimer ni irao be iposop som. Tona tomtom tire i mi matan pasom i.
29 Para que, depois que tiver lançado os alicerces e não puder acabá-la, todos os que o virem não comecem a zombar dele,
30 Mi tiso pini ma tisombe: ‘To tana, imaŋmaŋ pa ruumu poŋana ta ipo ma isala kek?’
30 dizendo: Este homem principiou a edificar, mas não pode terminar.
31 “Mi king ta so ikam malmal pa king toro, na ta kembena. Ko mataana su pa wal kini muŋgu ma ire. Sombe ni le malmal kan muŋaana laamuru men, mi king toro ni le malmal kan munŋaana tomoota, ko ni irao pini, som som?
31 Ou qual é o rei que, estando para guerrear com outro rei, não se senta primeiro para considerar se com dez mil homens poderá enfrentar o que vem contra ele com vinte mil?
32 Beso som, inako loŋa men mi iŋgo tomtom kini pakan ma tila be tipunmeete malmal.”
32 De outra maneira, quando o outro ainda está longe, envia-lhe embaixadores para tratar da paz.
33 Tona Yesu iposop sua kini mi iso: “Mi niom ta kembena. Bela kezem koroŋ tiom ta munŋaana men ma imborene, tona karao be kewe naŋgaŋ tio.
33 Assim, pois, qualquer um de vós que não renuncia a tudo o que possui não pode ser meu discípulo.
34 “Tai, ina koroŋ ambaiŋana. Tamen sombe isaana, nako tuurpe mini be parei? Som.
34 O sal é uma coisa boa, mas se ele perder o seu sabor, com que o recuperará?
35 Tana ko tipiri ma ila ne. Pa irao ipembeeze toono mini som. Mi irao totooro raama bapalo tieene be tuurpe mokleene pa na som. Tana ka uraata sa mini som. Sua ta aŋso ma ima na. Mi niom so talŋoyom, inako keleŋ mi kakam ŋgar pa.”
35 Não servirá nem para a terra nem para adubo, mas lançar-se-á fora. O que tem ouvidos para ouvir, ouça!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.