Lucas 12
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH
1 Iwal ta munŋaana ka tieene kat timar tilup zin mi tiparzalla pizin ma timbotmbot. Mi Yesu imaŋga pa sua kamŋana ma iso lae pizin naŋgaŋ kini muŋgu. Isombe: “Kozo kere yom pa yis kizin tutu kan. Yis tana, ina pakaamŋana ta tikamam pa urlaŋana kizin na.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Pa koroŋ zukŋan ta boozomen, nako tipeeze ma borok su. Mi koroŋ turkeŋan ta boozomen, nako kaimer tiswe ma imbot mat.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Tana sua ta koso la zugut lene, nako tiswe ma ipet mat pa aigule. Mi sua ta kumburumrum pa lela ruumu leleene, inako tisoyaara isu kar keteene.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 “O toroŋan, nio aŋso piom. Zin tomtom ta tiso tipun yom ma kemetmeete na, komoto zin pepe. Pa sombe tipun yom ma kemeete, ina imap ta tina. Kaimer na, zin ko tirao be tikam kosa sa toro piom mini na som.
4 Jesus continuou:
5 Mi Anutu, to komoto i. Pa ni mburaana biibi. Irao be ipun tomtom ma imeete. Mi irao iziiri kunuunu tomini ma ila imbot kar sanaana. Tana aŋso piom: Komoto Anutu itutamen tau.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 “Kakam ŋgar pa man kimbinbin. Ina man sorokŋana. Irao tiŋgiimi lamata pa pat siŋsiŋŋan ru. Tamen Anutu, ni mataana mbeleele tasa na som.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Mi niom na, ndomoyom ŋoyom. Kilip kat pizin man kimbinbin. Uteyom runrun na, Anutu inin ma imap. Tana komoto koyom pepe.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 “Nio aŋso kat piom. Sombe tomtom sa iswe kembei ni iwe leŋ ila tomtom matan, na Tomtom Lutuunu ko iswe i tomini kembei ni naŋgaŋ kini ila zin aŋela ki Anutu matan.
8 Jesus disse ainda:
9 Tamen, sombe tomtom sa iwatkaala nio zoŋ ila tomtom matan, na Tomtom Lutuunu ko iwatkaali tomini ila zin aŋela ki Anutu matan.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 “Tomtom sa, isombe igiibi sua sananŋana pa Tomtom Lutuunu, na sanaana kini tina Anutu ko irao ireege pini. Tamen sombe igiibi sua sananŋana pa Bubuŋana Potomŋana, nako Anutu ireege pini na som.
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 “Mi sombe tikam yom ma tipamender yom lela lupŋana muriini, som zin bibip mi zin peeze kan keren uunu, na kopoyom rru mi kuru zaala pa sua pareiŋana tabe kepekel pa i na pepe.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Pa mazwaana tana Bubuŋana Potomŋana itunu ko ikam ŋgar piom mi iso yom pa sua tabe koso i.”
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 To tomtom ta, ni imbot lela iwal biibi lelen, mi iso la pa Yesu ma iso: “Mos katuunu, so pa atoŋ be ipeete koroŋ ta tomoyam iur piam na ma nio leŋ pakaana.”
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Tamen Yesu ipekel ma iso: “Wai, asiŋ iur yo be aŋtiiri sua tiom mi aŋpeete koroŋ tiom?”
14 Jesus disse:
15 Tona iseeŋge sua kini, mi iso pizin iwal ta kembei. Isombe: “Motoyom iŋgal ituyom: Kokena motoyom berber pa koroŋ boozo mi motoyom koroŋŋoyom. Pa sombe tomtom sa, ni irao kat pa koroŋ ta boozomen ki toono, na koroŋ tana men ko irao be ikami ma imbot ndabok na som.”
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Tona ni ikam sua tooroŋana taiŋgi pizin. Isombe: “Kembei ta mbio uunu ta. Ni toono kini mbuyeene biibi, tabe koroŋ kini boozomen ta iwaswaaza na, titum ma tizze ma ŋonon ta sorok som kat.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 To tomtom tana imbot ma som mi ikam ŋgar. Iso: ‘Wai, iŋgi kozo ko aŋkam parei pa kini tio ti? Ko aŋur ila parei? Pa muriini tiŋgi na, irao som.’
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 To imaŋga mi iso pa itunu ta kembei: ‘Oo, iŋgi ko aŋkam ta kembei: Ko aŋreege diditu munmun tiŋgi, mi aŋpo bibipŋan. Naso aŋdaaba kini ma koroŋ tio ta munŋaana men lela.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Toinabe aŋmaŋga mi aŋso pa ituŋ ma aŋsombe: Aa buri, kini ta aŋdaaba lela muriini tiŋgi, ta ko imboro yo ma irao ndaama boozomen. Tana buri be keteŋ su, mi aŋkam kat mboti ambaiŋana. Ko aŋkanan ma aŋwinin, mi aŋbotmbot men ta kembei.’
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 “Tamen Anutu iso pini ta kembei: ‘A, nu tana talliŋom kat! Mbeŋ ta koozi ko meete. Mi koroŋ ta ndoundou na, ko asiŋ ikam?’”
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Tona Yesu ipemet sua kini ma iso ta kembei. Iso: “Mbulu raraate men, ta ko ipet pizin wal ta tindoundou len koroŋ boozo su toono, mi tamen koroŋ ŋonoono ta ki Anutu i, na zin tirao pa som.”
21 Jesus concluiu:
22 — ausente —
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 — ausente —
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Kere. Zin man tiwaswaaza kini, som titoutou kini ma tidabdaaba lela ruumu? Som. Anutu itunu ipututu zin. Mi niom na, kilip kat pizin man.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 Mi parei? Sombe tiom tasa iru zaala be iseeŋge itunu swoono ma imbot moloŋana ri, ko irao? Som.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Mi sombe karao be kakam koroŋ riŋa ta kembei som, na parei ta kopoyom rru pa koroŋ pakan?
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 “Mi kere aigau boozomen ta tizze na, tikamam uraata sa? Som. Mi zitun tiurpewe len mburu be tizeebe zin pa i? Som. Mi nio aŋso kat piom: Muŋgu, king Salumo, ni izebzeebi pa mburu milmilŋan ta ndabokbokŋan kat. Tamen mburu kini sa irao kembei aigau tiŋgi na som.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Mi aigau tiŋgi, iŋgi koroŋ sorok. Koozi timbot. Gaaga tila len. Tamen Anutu itunu ta iurpe ma ambai kat. Lak, sombe ni mataana iŋgalŋgal koroŋ soroksorok ta kembei, nako mataana iŋgalŋgal yom pa leyom mburu tomini. Oo niom, urlaŋana tiom musaari mete!
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 Tana kopoyom rru pa koyom kini ma yok mi kakam ŋgar boozo pa pepe.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Pa ina, zin karkari ta tiute Anutu som, ta tikamam ŋgar biibi pa koroŋ ta kembei. Tamen niom, sombe kuru zoloyom pa koroŋ sa, na Tomoyom iute kek.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Tana bela kakam kinkiini pa peeze kini muŋgu, to ni ikam zin koroŋ taiŋgi ma ito ma ima.”
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Yesu iso: “O niom sipsip ki Anutu, niom wal boozoŋoyom som. Mi komoto pepe. Pa Tomoyom, ni leleene be ikam yom ma kombot lela peeze kini leleene mi kelela kar saamba.
32 Jesus continuou:
33 Tana koŋgomoono koroŋ tiom, mi karai ka pat pizin wal ta len koroŋ somŋan i. Naso kuurpe leyom kautu ta irao be isaana som, mi imbotmbot ma alok su kar saamba. Mi ina wal kuumbuŋan tirao be tikem som. Mi rap tomini, irao be ipasaana som.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Pa lele ta so nu re kembei koroŋ ku ŋonoono imbotmbot pa, inako ur lelem imap ma ilala pa lele ta tana.”
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 “Kutun lam tiom ma ikanan, mi kuurpe ituyom ma kazza.
35 E Jesus disse ainda:
36 Kembei zin mbesooŋo ta tiurur matan pa biibi kizin ta imbot ula uunu na, beso imiili mi itut kataama, na loŋa mi tisol pini.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Nio aŋso piom: Zin mbesooŋo ta sombe biibi kizin imar, mi ire zin tiurur matan pini mi tizza i, inako lelen ambai pa kampeŋana tabe ise kizin i. Nio aŋso kat piom: Biibi kizin ko iselek mburu kini mi iurpe itunu pa uraata, to iso pizin ma mbulen isu be tikan kini, mi itunu imbesmbeeze pizin.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 “Tana sombe biibi kizin imar pa mbeŋ lukutuunu, som man itaŋtaŋ, mi ire zin tizza i, inako lelen ambai pa kampeŋana tabe ise kizin i.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 “Lak, sombe ruumu katuunu iute nol tabe tomtom kuumbuŋana imar pa i, ko izem ruumu kini ma imborene sorok mi ila? Som. Ko imenderkaala ruumu kini ma imbotmbot. Kokena tomtom kuumbuŋana tana ipetepaala ruumu mi ilela.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Tana niom ta kembena. Kozo kuurur motoyom ma kombotmbot. Pa nol ki Tomtom Lutuunu na, niom kuute som. Ni ko imar kembei ta pamururŋana.”
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 To Petrus iso: “Merere, sua tooroŋana tana, nu so piam men, som so pizin iwal biibi?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Merere ipekel kwoono ma iso: “Mbesooŋo ta so ni mata seŋana mi le ŋgar ambaiŋana, nako biibi kini iuri be imboro ruumu ka uraata mibe irre waene bizin pa kan kini.
42 O Senhor respondeu:
43 Mi sombe biibi kini ila lele sa, mi imiili ma imar mini, mi indeeŋe mbesooŋo tana ikamam kat uraata kini, inako mbesooŋo tana leleene ambai pa kampeŋana tabe ise kini i.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Nio aŋso kat piom: Biibi kini ko iuri ma iwe mataana be imboro koroŋ kini ta boozomen.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 “Tamen sombe mbesooŋo tana ikam ŋgar ta kembei. Iso: ‘Aa, biibi tio ko loŋa mi imar na zeen.’ To imaŋga ma ipun sorok zin mbesooŋo pakan, mi igaaba zin winŋana kan mi ziŋan tiwinin ma tigadgaada, na kozo ire i.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Pa biibi kini ko imar ma ipamururi. Tonabe ikam zaaba pini, mi ipiri i ma ila igaaba zin wal ta tiurla som na.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 “Mbesooŋo sa, sombe iute mbulu ta biibi kini leleene pa i, mi tamen iurpe ka uraata som, inako tibalisi ma kuliini berebere.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Mi sombe mbesooŋo sa iute som, mi ikam ŋoobo mbulu, inako biibi kini leleene imiili ri pini mi iseeze kat mataana som. Pa tomtom ta so Anutu ikam le koroŋ biibi, na ni bela ipimiili ma biibi. Mi sombe tomtom sa, Anutu indemeeri mi iur koroŋ biibi ila namaana be ikam uraata pa, inako Anutu iur mataana pini be ipimiili ma biibi.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 “Nio ti aŋmar be aŋpiri you isu toono. Mi so you tana ikanan pataaŋa, so leleŋ ndabok.
49 Jesus continuou:
50 Tamen pataŋana biibi tabe isalakaala yo i, ina iwwa i. Tana leleŋ ipata ma ipata kat. Mi ko aŋbotmbot ta kembei ma irao pataŋana tana ikam yo, mi aŋbaada ma imap.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Parei? Niom koso ko nio aŋmar be aŋlup zin tomtom ma lelen iwe tamen? Ina som. Pa nio ko aŋwe uunu pizin be tiparyapaala zin ma timbot ndelndelŋa.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Pa indeeŋe koozi mi ila na, lupŋana kizin toŋmatiziŋ ko imureege, mi lelen iwe tamen mini som. Sombe zin lamata, nako tel timbot pakaana, ru timbot pakaana.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Mi zin kolman ziŋan lutun bizin ko tilup zin mini som, mi tiparmbot molo pizin. Mi zin kolmannan ta kembena. Ko ziŋan lutun moori bizin tilup zin mini som, mi tiparmbot molo pizin. Mi ziŋan rwon moori bizin tomini, ko tikam mbulu raraate men tau.”
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Yesu iso pizin iwal mini ma isombe: “Keleŋ. Niom sombe kere miiri tieene izukzuk re uunu ri, to loŋa mi koso: ‘O, iŋgi be yaŋ imar i.’ Mi yaŋ imar.
54 Jesus disse também ao povo:
55 Mi sombe kayamaana miiri iloondo ki iwaara, to kosombe: ‘Iŋgi be lele ilomo mini.’ Mi lele ilomo.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Niom wal ta kakamam pakaamŋana pa urlaŋana tiom! Pa lele na, niom karao be kikilaala. Mi mbulu ta koozi iwedet i, parei ta karao be kikilaala som?
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 “Mbulu ndeeŋeŋana na, niom kuute kek. Mi parei ta kusu mi katalli pa mini?
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Sombe tomtom sa ikamam be ipamenderu pa sua, na mbotmbot pepe. Loŋa men mi toombo be la kini, mi niomru kuurpe leleyom. Kokena ni ikamu ma niomru kala ki biibi ta itirtiiri sua i. To biibi tana iuru la zin menderŋan naman, mi tipiri u lela ruumu sanaana.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Mi nio aŋso kat pu. Nu ko irao yooto karau na som. Ko mbotmbot ma irao posop kat kadoono ta tiur pu na.”
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.