João 9

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesu iwwa ma ila na, ire tomtom matapisŋana ta. Ni ta kembeiŋana mi naana ipeebi.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Mi naŋgaŋ kini tiwi i ma tiso: “Mos katuunu, uunu ki asiŋ ta tomtom ti mataana ipis ma isu? Uunu imbot la ni itunu sanaana kini, som tamaana ma naana sanaana kizin?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Yesu ipekel kwon ma iso: “Uunu ta tomtom ti mataana ipis imbot la ni itunu sanaana kini som, mi tamaana ma naana sanaana kizin som. Pataŋana ta ipet pini, inabe iwe zaala pa Anutu ma iswe mburaana mi uraata kini ma tomtom tire kat.
3 Jesus respondeu:
4 — ausente —
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 — ausente —
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Yesu iso sua tana makiŋ to, iro su pa ululu ma ise nama keteene, mi ikiziu kauziini ise, mi ipaŋoneŋ. To imoono la tomtom tana mataana,
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 mi iso pini: “La ma ŋguuru motom sula yok tatiliuŋana Siloam.” (Zaana Siloam ka uunu ta kembei: ‘Ŋgoŋana’) Beso tomtom tana ileŋ la Yesu kalŋaana, mi ila ma iŋguuru mataana na, mataana ikam pak mi ire lele. To imiili ma ila ruumu kini.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Tana wal pakan ki kar tina, ziŋan tomtom pakan ta muŋgu tire tomtom tana izuŋzuŋ le koroŋ na, timaŋga ma tiso: “Wai, tomtom ta muŋgu imbutultul mi izuŋzuŋ le koroŋ, ta itunu ti?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Mi pakan tiso: “E! Ni tau.” Mi pakan tiso: “E-e, ni som. Iŋgi ko tomtom toro. Mi ko ruŋgun raraate ma iŋgi.” To ni itunu imaŋga mi iso: “Som. Iŋgi nio tau.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Tabe zin tiwi i ma tiso: “So mbulu i ta ipet pu, ta kam ma motom ipeere mi re lele na?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Ni ipekel kwon ma iso: “Tomtom ta zaana Yesu, ni ipaŋoneŋ ululu ma imoono ila motoŋ, mi iso pio be aŋla aŋguuru motoŋ sula yok tatiliuŋana Siloam. Tana aŋto kalŋaana na, loŋa men mi motoŋ ikam pak ma aŋre lele.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 To zin tiwi i mini ma tiso: “Mi tomtom tana ila parei?” Mi ni iso: “Ii, nio aŋute i?”
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 To tikam tomtom tana ma tila kizin wal tutu kan.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Pa aigule ta Yesu ikam uraata pa mataana na, aigule potomŋana kizin be keten su.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Tana zin tutu kan tomini tiwi i ma tiso: “Nu motom ipeere be parei?” Mi ni iso pizin: “Ni ikam tiiŋgi ma imoono la motoŋ, mi aŋla aŋguuru motoŋ, to motoŋ ikam pak.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Tana tutu kan pakan tiso: “Tomtom tana, ni Anutu iŋgo i som. Pa ni itoto aigule potomŋana ka tutu som.” Mi pakan tiso: “Soom. Kozobe ni tomtom sananŋana, so irao itooro mos biibi ta kembena?” Tana tiparbalak zin.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 To tiwi tomtom ta Yesu iurpe i na mini ma tiso: “Nu ta iurpe u ma motom ambai na, kam ŋgar pini be parei?” Ni ipekel kwon ma iso: “Ni Anutu kwoono.”
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Ŋonoono, tomtom tana naana ipeebi na, mata pisŋana. Mi buri, ni mataana ipeere. Tamen zin bibip kizin Yuda tiurla som. Tana tiboobo tamaana ma naana ma timar,
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 mi tiwi zin. Tiso: “Tomtom ti, iŋgi lutuyom ŋonoono? Parei, indeeŋe ta kepeebi ma isu na, ni mataana ipis, som som? Mi parei ta buri mataana ipeere ma ire lele?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Mi tamaana ma naana tiso: “Tomtom ti, iŋgi niam lutuyam. Ni isu raama mataana ipis.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Tamen uunu tau mataana ipeere pa i, mi asiŋ ta ikam mbulu tana pini, ina niam amkankaana pa. Ni naŋgaŋ? Mi kena kiwi i. To itunu iso.”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Zin tiso ta kembei paso, timoto zin bibip kizin Yuda. Pa zin timbuk sua kek ta kembei: Tomtom sa isombe iurla kembei Yesu ni Mesia, inako tiziiri i pa lupŋana kizin ma imbot mat. Irao igaaba zin pa suŋŋana ma koroŋ mini som.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Uunu tana, ta tamaana ma naana tiso: “Ni naŋgaŋ? Kena kiwi i.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Tana tiso la pa tomtom tana ma imar kizin mini, mi tiso pini. Tiso: “Kozo so kat sua ŋonoono piam ila Anutu mataana. Niam ti amute: To tana, ni tomtom sananŋana.”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Mi ni ipekel kwon ma isombe: “Ni tomtom sananŋana, som tomtom ambaiŋana, ina leŋ sua sa pa koroŋ tana som. Mi koroŋ tamen ta nio aŋute kat na ta kembei: Muŋgu motoŋ ipis. Mi buri taiŋgi motoŋ ipeere ma aŋre lele.”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Tana tiwi i mini ma tiso: “Ni ikam parei pu? Ni ipeere motom be parei?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 To ni ipekel kwon ma iso: “Wai, sua ta aŋso ma keleŋ kek. Tamen niom kakan la kalŋoŋ som. Uunu parei ta konoknok wiŋana? Kenako niom tomini leleyom be kewe naŋgaŋ kini?”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Tabe zin keten malmal, mi tigiibi sua repiiliŋana pini ma tiso: “Nu ta we to tana naŋgaŋ kini. Mi niam na, ki Mose.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Pa niam amute: Mose, ni ikam kat sua ila Anutu kwoono. Mi to tana na, amkankaana pini. Ni iwwa le parei ta imar ipet i.”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Tabe tomtom ta muŋgu mataana ipis na, ipekel kwon ma iso: “Waai! Tomtom tana ipeere motoŋ. Mi iŋgi kusu mini mi koso kakankaana pini? Niom tina ko leyom ŋgar? Motoyom mar.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Iti tuute: Anutu, ni irao be ileŋ la zin wal sananŋan kalŋan na som. Ni ileŋleŋ zin wal ta timototo i mi tileŋleŋ la kalŋaana.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Ta muŋgu muŋgu mi imar na, teleŋ tomtom sa uruunu pa mos ta kembei i som.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Tomtom taiŋgi, sombe ni imar pa Anutu som, so irao be ikam uraata biibi sa ta kembei na som.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Sua kini tana ipas kat keten. Tabe tigiibi sua pini ma tiso: “Ai nu tina na, nom ipeebu ma su raama sanaana! Mi nu sombe paute yam?” Tiso pini ta kembena, to tiziiri i pa lupŋana kizin ma imbot mat.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Yesu ileŋ tomtom tana uruunu kembei tiziiri i pa lupŋana kizin, to ila na indeeŋi mi iwi i. Iso: “Parei? Nu lelem iurla ki Tomtom Lutuunu, som som?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Mi ni ipekel kwoono ma iso: “Biibi, Tomtom Lutuunu tana, ni asiŋ? So yo pini bekena aŋurla kini.”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 To Yesu iso: “Nu re i kek. Nio ta ituru tozzo sua i.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Tana tomtom tina iso: “Merere, nio aŋurla ku.” Mi ilek kumbuunu pini mi ipakuri.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 To Yesu iso: “Marŋana tio, inabe iswe zin tomtom. Pa nio aŋsu toono ti bekena zin wal tau matan munŋan na, matan ipeere. Mi zin tau tisombe matan peereŋan, nako matan imun.”
39 Jesus continuou: —
40 Yesu izzo sua tana na, zin tutu kan pakan timbotmbot kolouŋana pini ma tileŋi. Tana tiso pini: “Parei, nu so niam ti motoyam munŋoyam?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Mi Yesu iso pizin ma iso: “Kozobe motoyom munŋoyom, so leyom uunu sa som. Tamen niom koso motoyom peereŋoyom mi kombot mat kek. Tanata iwe uunu piom ma kombotmbot raama sanaana tiom.”
41 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.