João 8
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NAA
1 Yesu izem kar biibi mi isala pa abal Olib mi imbot tana pa mbeŋ.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Mankwoono mbeŋbeŋŋana, to imiili ma ilela mini pa Urum Merere. Mi iwal biibi tila ma tiliukaali, to ni mbuleene isu mi ikam sua pizin.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 — ausente —
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 — ausente —
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 Mi Mose, ni iur tutu mbolŋana piti ma iso: Moori ta kembei, to takam pat mi tupuni ma imeete ma ila ne. Mi nu so parei?”
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Ina, zin tiso bekena titoombi. Pa tirru zaala be tiŋgal sua pini. Tamen Yesu ipekel kwon karau som. Imaane men, mi ituundu ma irris su pa toono pa namaana lutuunu.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Zin tiwisese i ma timbotmbot, mi ni mataana pok se mi iso pizin. Iso: “Tiom tasa sombe le sanaana sa som, na ipumuuŋgu pat piriŋana pa moori ti.”
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 To ituundu mi irris su pa toono mini.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Zin tileŋ sua tana, to tataŋa tipazas zin. Kolman kizin timuuŋgu, mi naŋgaŋ kizin tito zin ma tiyooto ma tila len. Mi moori tana itutamen ta imendernder su Yesu kereene uunu.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 To Yesu mataana pok se mini, mi iwi moori. Iso: “Moori, wal ta tiŋgal motom na, tila parei? Tasa imbot som?”
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 Mi moori iso: “Biibi, timap ma tila lup kek.” To Yesu iso: “Kenako nio tomini, aŋgal motom som. La lem. Tamen kaimer kam sanaana mini pepe.”
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 Yesu iso pizin iwal biibi mini ma isombe: “Nio ituŋ ta mat ki toono. Tana tomtom sa isombe ito yo, inako iwwa la zugut lene mini som. Pa mat ko iyaryaara pini, mi izzo i pa zaala tabe ikam mbotŋana ki Anutu pa i.”
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 Zin tutu kan tileŋ, mi tiso pini. Tiso: “Sombe nu itum tamen pombol sua ku, na irao amurla na som. Pa sua ta kembei, ina imbol som.”
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 Mi Yesu ipekel kwon ma iso: “Ina ŋonoono. Iŋgi nio aŋpombol ituŋ sua tio. Mi sua tio taiŋgi sua ŋonoono. Paso, lele ta aŋmar pa i, mi iŋgi be aŋmiili ma aŋla pa mini i, na nio aŋute. Mi niom na, kuute lele tana som.
14 Jesus respondeu:
15 Niom kitiiri kat zin tomtom som. Pa kototo ŋgar tiom toono kana men, tanata kakamam sorok ŋgar sananŋana pizin tomtom. Mi nio na, aŋkamam ta kembei pa tomtom sa som.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Mi sombe aŋtiiri zin tomtom, nako aŋkam ma indeeŋe men. Paso, nio ituŋ tamen aŋkam som. Tamaŋ ta iŋgo yo ma aŋsu toono i, ta igabgaaba yo mi niamru amkamam.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Tutu tiom iso ta kembei: Tomtom ru bela tiso sua tamen, tona sua kizin imbol, mi tuute kembei ina sua ŋonoono.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 Iŋgi nio aŋpombol ituŋ sua tio. Mi Tamaŋ ta iŋgo yo ma aŋmar i, ni ipombol tomini. Tana sua tio ŋonoono.”
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 To zin tiso pini ma tiso: “Tomom tana, imbotmbot swoi?” Mi Yesu ipekel kwon ma iso: “Niom kikilaala yo som, mi Tamaŋ tomini, kuute i som. Mibe kikilaala yo, so kuute Tamaŋ tomini.”
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 Yesu imbotmbot lele ta tiwirri pat pa uraata ki Urum Merere na, mi iso sua tana. Mi tomtom sa imbuuli som. Paso, nol kini ipet zen.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 Yesu iseeŋge sua kini ma iso: “Talala mako kikir motoŋ. Tamen ko kuru yo ma som, mi kemetmeete raama sanaana tiom. Tana lele tabe nio aŋla pa i, na niom ko karao be kala na som.”
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 Tabe zin Yuda tiparwi zin ma tiso: “Wai, ni iso lele tabe ni ila pa i, na iti tarao be tala som. Kenako iso ipun itunu ma imeete ma iŋgi?”
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 Mi Yesu iso pizin ma iso: “Keleŋ. Niom muriyom ta tiŋgi. Mi nio muriŋ na, imbot ta kor a. Niom tomtom toono koyom. Mi nio tomtom toono koŋ som.
23 Jesus lhes disse:
24 Uunu tina ta aŋso yom pataaŋa ta kembei: Niom kola kemetmeete raama sanaana tiom mi kala leyom. Pa Ni ta zaana NIO AŊBOTMBOT na, nio tau. Tana niom koso kuurla sua tio som, nako kemetmeete raama sanaana tiom, mi kala leyom.”
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 Zin tileŋ sua tana mi tiso: “Mi nu tina asiŋ kat?” Tana Yesu iso pizin. Iso: “Nio aŋso yom ta muŋgu kek.
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Nio leŋ sua boozomen tabe aŋgal motoyom pa i. Mibe aŋkam ta kembei, so sua tio indeeŋe men. Pa Ni ta iŋgo yo ma aŋmar i, na sua kini ŋonoono men. Mi sua ta aŋleŋleŋ la kini, ta aŋkamam pizin tomtom i.”
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Sua tana, ni iso ise ki Tamaana Anutu. Tamen zin tikilaala som.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Tana iseeŋge sua kini mini ma iso: “Niom sombe kapamender Tomtom Lutuunu ma isala kor, tona ŋgar tiom ipet mi kikilaala yo ta kembei: Ni ta zaana NIO AŊBOTMBOT na, nio tau. Mi nio aŋkam koroŋ sa pa ituŋ ŋgar tio som. Pa sua ta aŋleŋleŋ la ki Tamaŋ, ta aŋkamam pizin tomtom i.
28 Então Jesus disse:
29 Ni ta iŋgo yo ma aŋmar i, na izemzem yo som. Ni igabgaaba yo totomen. Paso, nio aŋtoto leleene pa koroŋ ta boozomen.”
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Yesu izzo sua tana, mi wal boozo ta tileŋleŋ na tiurla kini.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 Yesu iso pizin Yuda ta tiurla kini na ma iso: “Niom sombe kikiskis sua tio mi kototo, inako kewe naŋgaŋ tio ŋonoono.
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 Tona kuute sua ŋonoono, mi sua ŋonoono ko ikam ma kewe mbesooŋo sorok mini som.”
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Tileŋ sua tana, to timaŋga ma tiso: “Wae, mi niam popoŋana ki Abaraam tau. Niam ti amwe mbesooŋo pasa zen. Parei ta nu so niam ko amwe mbesooŋo mini som.”
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 Tana Yesu ipekel kwon ma iso: “Nio aŋso kat piom. Wal boozomen ta tikamam sanaana na, zin tiwe mbesooŋo pa sanaana. Pa sanaana ikiskis zin, mi tirao be tizem na som.
34 Jesus respondeu:
35 Iti tuute: Mbesooŋo, ni imbotmbot raama biibi kini ma alok na som. Mi so Lutuunu, na ni imbot raami ma alok.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Tana sombe Anutu Lutuunu itatke yom pa sanaana mburaana, inako itatke yom kat.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Ŋonoono, niom popoŋana ki Abaraam. Tamen sua tio le zalaana sa be imbot la leleyom na som. Tanata kurru zaala be kupun yo ma aŋmeete.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 Koroŋ ta Tamaŋ iso yo pa kek, ta iŋgi aŋzzo yom pa i. Mi niom ta kembena. Mbulu ta niom tomoyom iso yom pa, ta kakamam i.”
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 To tipekel kwoono ma tiso: “Niam tomoyam ta Abaraam.” Mi Yesu iso pizin: “Sombe niom Abaraam lutuunu bizin ŋonoono, so koto mbulu kini.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Mi iŋgi som. Pa aŋso yom pa sua ŋonoono boozomen ta aŋkam la ki Tamaŋ na, tamen ŋgar tiom imbol be kupun yo ma aŋmeete. Mi Abaraam, ni ikam mbulu sa ta kembena som.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Ina niom kapa ki tomoyom tau.” Mi zin tipekel kwoono ma tiso: “Niam ti zaala lwoono koyam? Niam tomoyam tamen ŋonoono ta Anutu.”
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 Tabe Yesu ipekel kwon ma iso: “Sombe niom Anutu lutuunu bizin ŋonoono, so kuur leleyom pio kek. Paso, nio aŋbot kini ta aŋmar i. Nio aŋto ituŋ leleŋ ta aŋmar i na som. Ni iŋgo yo ta aŋsu i.
42 Jesus disse:
43 Parei ta kakam ŋgar pa sua tio som? Talŋoyom imun kek, tanata karao be keleŋ la sua tio som.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Keleŋ kat. Niom tomoyom ta Sadan! Tanata kototo ni leleene. Pa ta muŋgu mi imar na, ni ikazas zin tomtom. Mi ni le sua ŋonoono sa som. Pa ina imbot molo pini. Ni pakaamŋana ka tomtom. Ina mbulu kini ŋonoono. Pa pakaamŋana boozomen katuunu ta ni.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 Mi nio na, aŋzzo sua ŋonoono men piom. Tamen niom kototo mbulu ki tomoyom tana, tanata kuurla sua tio som.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Som parei? Niom tina, asiŋ ire kat yo aŋkam sosor sa? Som. Mi sombe nio leŋ uunu sa isaana som, mi aŋzzo sua ŋonoono men piom, na parei ta kuurla sua tio som?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Tomtom ta sombe iwe Anutu lene, nako ileŋleŋ la Anutu kalŋaana. Mi niom Anutu wal kini som, tanata keleŋleŋ la sua kini som.”
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 Yesu iso sua tana, to zin bibip kizin Yuda tipekel kalŋaana ma tiso: “Wae, iŋgi kembei ta amso ma ila kek. Nu tina kankaana kat pa Anutu, kembei ta zin Samaria kan. Bubuŋana sananŋana sa ko izeebu kek!”
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 Mi Yesu ipekel kwon ma iso: “Nio ti, bubuŋana sananŋana sa izeebe yo som. Iŋgi aŋpakur Tamaŋ zaana tau. Tamen niom kerepiili yo.
49 Jesus respondeu:
50 Iŋgi aŋkamam be ituŋ zoŋ iwe biibi som. Uraata tana ki Tamaŋ. Pa ni ta tiiriŋana katuunu.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Nio aŋso kat piom: Tomtom sa sombe ikiskis sua tio, inako imeete ma ila ne na som.”
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 — ausente —
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 — ausente —
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 Mi Yesu ipekel kwon ma iso: “Kozobe nio aŋpakur ituŋ, so aŋkamam leŋ sorok. Mi Tamaŋ itunu, ta iwidit nio uruŋ. Ni ta niom kawatwaati be Anutu tiom na.
54 Jesus respondeu:
55 Tamen niom kuute i risa som. Mi nio na, aŋute kati. Tanata aŋleŋleŋ la kalŋaana mi aŋtoto sua kini. Mi sombe aŋso aŋute i som, so aŋkam pakaamŋana kembei ta niom na.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Muŋgu tumbuyom Abaraam, ni iurur mataana pa mazwaana tabe nio aŋbot su toono i. Tana ikam ma menmeeni kat. Mi mataana la pa na, leleene ambai kat.”
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 Tabe zin Yuda tipekel kwoono ma tiso: “Ai, nu kom ndaama tomtooru laamuru zen. Mi nu pakuru mi so re Abaraam?”
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 To Yesu iso: “Nio aŋso kat piom. Abaraam tana, ni isu zen, mi NIO AŊBOTMBOT.”
58 Jesus respondeu:
59 Sua kini tana ipas zin Yuda keten, tabe tikam pat mi tiso tipuni. Tamen ni ibeleuleu ma izem Urum Merere, mi imar sam ma ila ne.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.