João 5

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kaimer mana lupŋana biibi toro kizin Yuda ipet. Tana Yesu isala pa Yerusalem.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Ni ipa ma ila ipet yok tatiliuŋana ta imbot Yerusalem na. Yok tana imbot igarau pa siiri kwoono kizin sipsip. Mi tipaata zaana la Iburu kalŋan be Betesda. Ina, beeze lamata timbot se kezeene.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Gorgori wal meteŋan boozomen timbotmbot lela beeze tana lelen. Pakan matan pisŋan, pakan melekŋan, mi pakan kaamaŋan. Timbotmbot tana mi tizza. [Beso yok ka belut ise, tona loloŋa men mi tila tilu zin sula.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Paso, lwoono tataŋa Anutu aŋela kini isula, mi ikam ma ka belut ise. To tomtom ta sombe ilu i sula muŋgu, inako mete kini sa tina iko pini ma niini ambai.]
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Tomtom kaamaŋana ta, ni imbot yok tana kezeene. Ni imbotmbot ta kembei ma irao ndaama tomoota lamoro mata mi tel (38) kek.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Yesu ila ipet mi ire i ikenne ma imbotmbot. Mi ileŋ kembei ni ikaama ta alok kek mi imar, to iso pini: “Parei? Nu lelem sombe nim ambai?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Tomtom kaamaŋana tana ipekel kwoono ma isombe: “Biibi, nio leŋ tomtom sa tabe iur yo sula yok ta belutŋana i som. Mi sombe ituŋ aŋtoombo be aŋsula, na aŋrao som. Pa tomtom pakan tikonzaala yo ma tisula kek.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Tana Yesu iso pini ta kembei: “Maŋga, lek mi ku, mi pa ma la.”
8 Então Jesus disse:
9 To loŋa men mi imaŋga ma ilek mi kini, mi ikam ma iwwa. Tamen aigule tana, ina aigule potomŋana kizin Yuda be keten su.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Tana zin bibip kizin Yuda tire tomtom tana, to tiyaambi. Tiso: “Ai, iŋgi aigule potomŋana kiti tabe ketende su pa i. Nu irao kam mi ku tana mi baada na som. Pa tutu iŋgalsek pa.”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Tamen ni ipekel kwon ma iso: “Mi tomtom ta iurpe yo na, ni iso pio be aŋkam mi tio mi aŋpa.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Tabe tiwi i: “Asiŋ iso pu ta kembena?”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Tamen ni ikankaana pa Yesu. Pa Yesu ibeleu ma itop la iwal biibi lelen kek.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Kaimer to Yesu indeeŋe tomtom tana isu Urum Merere kwoono mi iso pini: “Re. Iŋgi nim ambai kek. Kozo zem mbulu ku sananŋana. Kokena pataŋana biibi kat indeeŋu.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Tona tomtom tana ila mi iso pizin bibip kizin Yuda ta kembei: “Tomtom ta iurpe yo ma niŋ ambai na, Yesu tau.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Yesu, ni ikamam mbulu ta kembei pa aigule potomŋana, tabe zin bibip kizin Yuda tirru zaala pini be tiseeze mataana.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Tamen Yesu iso pizin: “Ta muŋgu mi imar na, Tamaŋ ikamam uraata totomen. Tana nio ta kembena. Aŋkamam uraata men.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Uunu tina tabe ipas keten ma tisombe tipuni ma imeete. Pa tisombe ni imololo aigule potomŋana ka tutu. Mi iŋgi ikam mbulu toro ma isala ki. Pa isombe Anutu na, ni Tamaana. Tana zin tire i kembei ni ipakur itunu ma raraate kembei ta Anutu.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Tana Yesu ipekel kwon ma iso: “Ŋonoono kat. Nio aŋso piom ta kembei: Lutuunu, ni irao be ikam sorok uraata sa pa itunu ŋgar kini na som. Som kat. Pa ni irre la ki Tamaana men tau. Koroŋ ta so ni ire Tamaana ikamam, to ni ikamam. Pa koroŋ boozomen ta Tamaana ikamam na, Lutuunu ikamam tomini.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Pa Tamaana, ni leleene ilip pa Lutuunu, tanata izzo i pa uraata boozomen ta ikamam na. Mi ko iso i pa uraata bibip pakan ta ilip pa uraata boozomen taiŋgi. To niom ko kumurur pa.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Tamaana, ni ipeyei zin tomtom meeteŋan ma timaŋga matan yaryaara mini. Mi ina raraate pa Lutuunu. Zin wal ta so ni leleene iur pizin na, ni ipayaryaara zin mi ikamam mbotŋana ta ki Anutu i pizin.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Mi uraata ki tiiriŋana tomini, Tamaana ikamam som. Ni iur uraata tana ma imap lup ila Lutuunu namaana kek.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Naso tomtom ta boozomen tipakur Lutuunu raraate kembei ta tipakur Tamaana. Mi sombe tomtom sa ipakur Anutu Lutuunu som, ina ni ipakur Tamaana ta iŋgo i ma isu i som tomini.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Nio aŋso kat piom ta kembei: “Tomtom ta so ileŋ la kalŋoŋ mi leleene iurla ki Ni ta iŋgo yo ma aŋmar i, na ni ikam mbotŋana ki Anutu kek. Mi ni le uunu sa tabe ikam kadoono pa i mini na som. Tana ni izem zaala ki meeteŋana, mi imbot la zaala ki mbotŋana mata yaryaaraŋana kek.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Ŋonoono kat. Nio aŋso piom ta kembei: Mazwaana sa kola imar. Mi iŋgi ka nol igarau kek. To zin wal ta timbot la zaala ki meeteŋana na, ko tileŋ Anutu Lutuunu kalŋaana. Mi wal boozomen ta so tileŋ la kalŋaana mi tito i, inako tikam mbotŋana ki Anutu ta iseeŋge iseeŋge ma ila.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Pa Tamaana, mbotŋana kini uunu na ni itunu tau. Mi ni iur mburaana tana ila ki Lutuunu kek be ikam ta kembena tomini.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Mi Tamaana iur Lutuunu be itiiri zin tomtom mi iur kadoono pizin. Paso, ni Tomtom Lutuunu.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 “Kozo kumurur pa sua tio taiŋgi pepe. Nol tabe zin meeteŋan ta boozomen tileŋ Anutu Lutuunu kalŋaana, mi tizem naala lene ma tise mat i, ina kola imar.
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 To wal ta muŋgu tikamam mbulu ambaiŋana, nako timaŋga mini mi timbot matan yaryaara ma alok. Mi zin tau tikiskis mbulu sananŋana, inako timaŋga mini be tikam kadoono pa mbulu kizin tana.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Nio aŋrao be aŋkam koroŋ sa pa ituŋ leleŋ na som. Pa sua ta aŋleŋleŋ la Anutu kwoono, ta ikamam peeze pio i. Tana sombe aŋtiiri zin tomtom pa mbulu kizin, inako aŋkam ma indeeŋe men. Paso, nio aŋtoto ituŋ leleŋ som. Nio aŋtoto Ni ta iŋgo yo ma aŋmar i leleene.”
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Yesu iso mini ma iso: “Sombe nio ituŋ tamen aŋso koŋ sua, mi leŋ pombolŋana toro sa som, na niom ko kuurla sua tio som.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Tamen tomtom toro imbotmbot mi ipombolmbol sua tio. Mi nio aŋute ni izzo sua ŋonoono men. Ina nio Tamaŋ.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Mi indeeŋe ta niom koŋgo wal pakan ma tila ki Yoan be tiwi i pio na, ni tomini ipombol sua ŋonoono, mi iso pizin tomtom be tiurla tio.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Ŋonoono, nio ituŋ na aŋpase pa tomtom sa be ipombol sua tio na som. Iŋgi aŋpei ŋgar tiom pa men, bekena Anutu ikamke yom ma kombot ambai.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Yoan, ni kembei kai ta iyaryaara pizin tomtom mi iurur mat pizin. Mi mazwaana rimen ŋonoono ta ni imbotmbot raama yom na, niom menmeen yom pa mat kini tana.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Tamen koroŋ biibi ta ipombolmbol sua tio mi ilip pa sua ki Yoan, ina uraata tio. Pa uraata boozomen ta Tamaŋ iur mar nomoŋ mi aŋkamam i, ina iswe kat ta kembei: Tamaŋ Anutu ta iŋgo yo ma aŋmar i.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 “Mi Tamaŋ Anutu ta iŋgo yo ma aŋsu toono na, ni tomini ipombol sua tio. Tamen niom keleŋ kalŋaana som, mi kere ruŋguunu pasa zen.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Mi sua kini imbot la leleyom som. Paso, ni ta Anutu iŋgo i ma isu toono i na, niom kuurla kini som.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Niom kawatwaata Anutu sua kini, mi kakam kinkiini be kuute ka uunu paso, kendemeere kembei sua tana ko iwe zaala piom be kakam mbotŋana mata yaryaaraŋana. Mi sua kini tina, ina ipombol sua tio tau.
39 Vocês estudam as
40 Tamen niom leleyom be kamar tio mi kakam mbotŋana mata yaryaaraŋana som.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Nio ti aŋkamam be tomtom tiwit uruŋ pa na som.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Mi niom na, aŋkilaala yom kek. Niom kuur leleyom pa Anutu risa som.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Pa iŋgi aŋkam Tamaŋ ruŋguunu ta aŋmar i. Tamen niom leleyom be kakam yo mi kakan la sua tio na som. Mi sombe tomtom sa ito itunu ŋgar kini mi imar, na niom loŋa men mi kakami mi kakan la sua kini.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Mi sombe tomtom tiwit uruyom, to leleyom ndabok. Tamen pakurŋana ŋonoono ta imar pa Anutu itutamen na, niom kakam kinkiini pa som. Tana ko kuurla be parei?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Kokena niom koso nio ko aŋgal motoyom isu Tamaŋ kereene uunu. Na som. Pa ni tabe iŋgal motoyom i, na Mose tau. Ni ta kapase pini ma koso tutu kini ko ikam yom ma kombot ambai.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Kozobe kuurla sua kini, so kuurla tio tomini. Pa sua ta ni ibeede na, iso ise tio tau.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Mi iŋgi niom kuurla sua kini som. Tana ko kuurla tio be parei? Som.”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.