Hebreus 11

Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Urlaŋana na, ka mbulu ta kembei: Koroŋ ambaimbaiŋan tabe Anutu ikam piti i, na lelende iwe ru pa pepe. Mi koroŋ ta tere ki matanda som, na urlaŋana ta ikam ti ma ŋgar kiti imbol pa ma toso koroŋ tana imbotmbot.
1 A fé é a certeza de que vamos receber as coisas que esperamos e a prova de que existem coisas que não podemos ver.
2 Zin wal urlaŋan ta muŋgu timbot na, urlaŋana kizin imbol ta kembei, tanata Anutu leleene ambai pizin mi iwit urun.
2 Foi pela fé que as pessoas do passado conseguiram a aprovação de Deus.
3 Urlaŋana ta ikam ti ma toso: Anutu iso sua men mi saamba, toono, mi koroŋ ta boozomen tipet. Tana koroŋ boozomen ta tipet ma tere zin i, tipet pa koroŋ sa ta iti irao tere ki matanda i som.
3 É pela fé que entendemos que o Universo foi criado pela palavra de Deus e que aquilo que pode ser visto foi feito daquilo que não se vê.
4 Muŋgu Abel iurla ki Anutu, tanata ikam patoronŋana ta ambaiŋana ma ilip pa patoronŋana ki toono Kain. Tana urlaŋana kini, ta ikam ma Anutu leleene ambai pini, mi iwit uruunu ma isombe ni tomtom ndeeŋeŋana, mi iyok pa patoronŋana kini. Tana ŋonoono, Abel ni imeete kek. Tamen urlaŋana kini ka mbol ta ipombolmbol ti men i.
4 Foi pela fé que Abel ofereceu a Deus um sacrifício melhor do que o de Caim. Pela fé ele conseguiu a aprovação de Deus como homem correto, tendo o próprio Deus aprovado as suas ofertas. Por meio da sua fé, Abel, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Enok, ni iurla ki Anutu, tabe meeteŋana indeeŋi som. Mata yaryaaraŋana, mi Anutu ikami ma isala. Pa sua ki Anutu iso ta kembei:
5 Foi pela fé que Enoque escapou da morte. Ele foi levado para Deus, e ninguém o encontrou porque Deus mesmo o havia levado. As Escrituras Sagradas dizem que antes disso ele já havia agradado a Deus.
6 Mi sombe tuurla ki Anutu som, na mbulu kiti sa ko irao Anutu leleene na som. Pa bela tuurla kembei Anutu, ni imbotmbot, mi ikamam kadoono ambaimbaiŋan pizin wal tau tikamam kinkiini be tiute kati, tona tarao be tala kolouŋana pini.
6 Sem fé ninguém pode agradar a Deus, porque quem vai a ele precisa crer que ele existe e que recompensa os que procuram conhecê-lo melhor.
7 Motoyom ila pa Noa. Indeeŋe Anutu isotaari pa mbulu tabe ipet i, na ni iurla Anutu kalŋaana. Ŋonoono, ta muŋgu mi imar na, tomtom tire mbulu sa ta kembei som. Tamen Noa, ni imototo Anutu. Tanata ito Anutu kalŋaana ma ipo wooŋgo, mi ikamke itunu mi wal kini pa nonor biibi. Urlaŋana kini tina, ta iswe mbulu sananŋana kizin tomtom ta timbot toono pa mazwaana tana ma imbot mat. Mi ikami ma zaana pa matamur ki Anutu, mi Anutu ipaati be tomtom ndeeŋeŋana.
7 Foi pela fé que Noé ouviu os avisos de Deus sobre as coisas que iam acontecer e que não podiam ser vistas. Noé obedeceu a Deus e construiu uma barca em que ele e a sua família foram salvos. Assim Noé condenou o mundo e recebeu de Deus a aprovação que vem por meio da fé.
8 Mi Abaraam tomini iurla. Pa indeeŋe Anutu iboobi be izem kar kini mi ila pa lele toro tau ni imbuk sua pa be ikam pini na, ni ileŋ la sua tana mi imaŋga pataaŋa pa pai. Ŋonoono, mata popoten ni ikankaana pa lele iŋgoi tabe ni ila ma imbot pa i.
8 Foi pela fé que Abraão, ao ser chamado por Deus, obedeceu e saiu para uma terra que Deus lhe prometeu dar. Ele deixou o seu próprio país, sem saber para onde ia.
9 Tamen iurla kembei Anutu imbuk sua pini be ikam toono tana pini, tanata imaŋga mi iwwa ma ila, mi iwe leembe pa. Mi ni iur kar sa som. Ipamendernder beeze men mi imbotmbot pa. Ila kena, ipamender. Ila kena, ipamender. Mi ni itutamen som. Kaimer lutuunu Isak mi tumbuunu Yakop tomini. Ŋonoono, zin zan pa sua mbukŋana ki Anutu kembei Abaraam. Tamen tire kat ka ŋonoono som, mi timbotmbot lela beeze men.
9 Pela fé ele morou como estrangeiro na terra que Deus lhe havia prometido. Viveu em barracas com Isaque e Jacó, que também receberam a mesma promessa de Deus.
10 Tana Abaraam izirri i mi iwwa. Paso, ni iurur mataana pa kar ŋonoono tau Anutu itunu ikam mos pa mi ipamender. Kar tana ko imbol mi imbotmbot ma alok.
10 Porque Abraão esperava a cidade que Deus planejou e construiu, a cidade que tem alicerces que não podem ser destruídos.
11 Abaraam iurla, tanata Anutu ipomboli ma irao ziru waene Sarai tipeebe. Ŋonoono, mazwaana tana, Sarai irao ipeebe mini som. Paso, ni iwe kolmannan kek. Tamen Abaraam iurla kembei Anutu itoto sua kini mbukŋana, tanata ire sua tana iur ŋonoono.
11 Foi pela fé que Abraão se tornou pai, embora fosse velho demais e a própria Sara não pudesse ter filhos. Ele creu que Deus ia cumprir a sua promessa.
12 Kere. Abaraam, ni tomtom tamen ŋonoono. Mi mburaana imap kek. Tamen zin wal ta tiyooto pini na, boozo kat. Irao tinin zin na som. Pa zin kembei pitik ta timbot saamba mi magargaara ta sousou kana i.
12 Assim, de um só homem, que estava praticamente morto, nasceram tantos descendentes como as estrelas do céu, tão numerosos como os grãos de areia da praia do mar.
13 Wal ta boozomen tana, urlaŋana ikamam peeze pizin ma irao meeteŋana kizin. Ŋonoono, koroŋ ta Anutu imbuk sua pa be ikam pizin na, tikam som. Pa ka nol igarau zen. Tamen matan iurur pa sorok, mi lelen ambai pa ma kembei ta tirre la pa koroŋ ŋonoono i. Mi zitun tizzo katkat ma tiso: “Toono tiŋgi, niam kar tiam som. Iŋgi amwe leembe pa sorok.”
13 Todos esses morreram cheios de fé. Não receberam as coisas que Deus tinha prometido, mas as viram de longe e ficaram contentes por causa delas. E declararam que eram estrangeiros e refugiados, de passagem por este mundo.
14 Mi wal ta tizzo sua ta kembei na, tizzwe kembei kar kizin ŋonoono sa ko imbotmbot i. Mi iŋgi tirru ta tiwwa i.
14 E aqueles que dizem isso mostram bem claro que estão procurando uma pátria para si mesmos.
15 Mi be tikamam ŋgar biibi pa kar ta tizem kek na, mi titwer miili pa, so timiili ma tila kek.
15 Não ficaram pensando em voltar para a terra de onde tinham saído. Se quisessem, teriam a oportunidade de voltar.
16 Mi som. Pa lelen itaŋtaŋ la pa kar toro ta ambaiŋana kat ma ilip. Kar tana imbot ta kor a. Uunu tina ta Anutu niini ise, mi leleene pizin, mi iyok pizin be tipaati kembei Anutu kizin. Pa kar ta zin tiurur matan pa, ina ni iurpe pizin ma imap kek.
16 Mas, pelo contrário, estavam procurando uma pátria melhor, a pátria celestial. E Deus não se envergonha de ser chamado de o Deus deles, porque ele mesmo preparou uma cidade para eles.
17 — ausente —
17 Foi pela fé que Abraão, quando Deus o quis pôr à prova, ofereceu o seu filho Isaque em sacrifício . Deus tinha prometido muitos descendentes a Abraão, mas mesmo assim ele estava pronto para oferecer o seu único filho em sacrifício.
18 — ausente —
18 Deus lhe tinha dito: “Por meio de Isaque é que você terá descendentes.”
19 Paso, ni iurla ta kembei: Anutu, ni irao be ipei zin meeteŋan ma burup ma timaŋga mini. Mi mbulu ta ipet pa Isak, ina kembei ta ni imeete kek, mi Anutu ipei i ma burup ma imaŋga, mi iuri la ki Abaraam mini. Mbulu tana ipatooŋo iti pa maŋgaŋana kizin wal meeteŋan.
19 Abraão reconhecia que Deus era capaz de ressuscitar Isaque, e, por assim dizer, Abraão tornou a receber da morte o seu filho Isaque.
20 Isak, ni iurla ki Anutu, tanata ipombol lutuunu bizin Yakop ziru Isau, mi iso zin pa mbulu tabe ipet pizin pa kaimer i.
20 Foi pela fé que Isaque prometeu bênçãos para o futuro a Jacó e a Esaú.
21 Mi Yakop iurla ki Anutu, tanata indeeŋe ni iwe kolman kat mabe imeete na, loŋa mi ipombol Yosep lutuunu bizin ru muŋgu. Mi ipeŋeene paŋaana se tete kini ta iwwa pa i, mi isuŋ pa Anutu.
21 Foi pela fé que Jacó, pouco antes de morrer, abençoou os filhos de José. Ele se apoiou na sua bengala e adorou a Deus.
22 Mi Yosep iurla ki Anutu, tanata indeeŋe ni ikamam be imeete na, iso pa mazwaana tabe zin Israel tizem Aikuptu i, mi isotaara zin pa itunu tirontiron tomini. Beso timaŋga na, matan iŋgal be tikam ma tila, mi titwi su toono Kanaan.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, falou da saída dos israelitas do Egito e deu ordens sobre o que deveria ser feito com o seu corpo.
23 Mose tamaana ma naana tiurla ki Anutu, tanata indeeŋe tau tipeebi na, timoto king kalŋaana som, mi titurke i ma imbot pa puulu tel. Paso, tire ruŋguunu ambaiŋana kat ma ipa ndel pizin pikin pakan.
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, quando ele nasceu, o esconderam durante três meses. Eles viram que o menino era bonito e não tiveram medo de desobedecer à ordem do rei.
24 Mose, ni iurla ki Anutu, tanata kaimer ma iwe tomtom na, leleene be tomtom tipaati be king lutuunu moori lutuunu na pepe. Pa zaana tana, ni ire kembei koroŋ sorok.
24 Foi pela fé que Moisés, quando já era adulto, não quis ser chamado de filho da filha de Faraó.
25 Mi mboti ambaiŋana ki kulindi ta molo som mi imap na, ni ikam ŋgar biibi pa som. Pa imoto: Kokena iyaaru i pa sanaana. Tana leleene imet kat, mi igaaba Anutu wal kini, mi ibaada pataŋana kembei ta zin. Pa ina, ni ire kembei koroŋ ambaiŋana ma ilip.
25 Ele preferiu sofrer com o povo de Deus em vez de gozar, por pouco tempo, os prazeres do pecado.
26 Mi ni iurur mataana pa kadoono ambaiŋana tabe Anutu ikam pini pa kaimer i, tanata ikam ŋgar ta kembei: Sombe tirepiili i mi tikam pataŋana pini pa Mesia zaana, ina ambai. Pa Mesia tana ilip kat pa koroŋ ndabokbokŋan matakiŋa tau zin Aikuptu kan tindoundou na.
26 Ele achou que era muito melhor sofrer o desprezo por causa do Messias do que possuir todos os tesouros do Egito. É que ele tinha os olhos fixos na recompensa futura.
27 Mi urlaŋana ki Mose, ta ikami ma imoto kete malmalŋana ki king som, mi izem Aikuptu. Ŋonoono, iti tomtom tarao be tere kat Anutu ki matanda som. Mi Mose, ni ikam ma kembei ta irre Anutu i. Tabe imender mbolŋana.
27 Foi pela fé que Moisés saiu do Egito, sem ter medo da raiva do rei, e continuou firme, como se estivesse vendo o Deus invisível.
28 Mose iurla ki Anutu, tanata iso pizin Israel ma tikam mbulu ki Pasoba, mi timusmus siŋ ise kataama kizin kizin. Tana aŋela tau Anutu iŋgo i ma ila be ikasgeege zin Aikuptu na, ikam kosa sa pizin pikin muŋgamuŋga kizin Israel som.
28 Pela fé Moisés começou o costume de celebrar a Páscoa e mandou marcar com sangue as portas das casas dos israelitas para que o Anjo da Morte não matasse os filhos mais velhos deles.
29 Zin iwal biibi ki Israel tiurla ki Anutu, tanata tipa pa toono raraazaŋana men mi tindu Tai Siŋsiŋŋana ma tilae. Beso zin Aikuptu titoombo be tito zin na, tai ipol ma imiili mi ipomon zin.
29 Foi pela fé que os israelitas atravessaram o mar Vermelho como se fosse terra seca. E, quando os egípcios tentaram atravessar, o mar os engoliu.
30 Urlaŋana kizin Israel, ta ikam zin ma tipapiliu kar biibi Yeriko pa aigule lamata mi ta. Beso aigule iwe lamata mi ru na, Anutu ikam ma siiri mbolŋana ki kar tana baram baram su lene.
30 Foi pela fé que caíram as muralhas de Jericó, depois que os israelitas marcharam em volta delas durante sete dias.
31 Reap, ni moori zaala lwoono kana ta muŋgu imbot kar Yeriko na. Mi ni tomini iurla ki Anutu. Tana indeeŋe Yosua iŋgo zin pautu ma tila be titiiri lele na, Reap ikam zin ma tila ruumu kini mi imboro zin ma timbot ambai. Tana kaimer ma zin Israel tikas zin iwal biibi ki kar Yeriko ta tizorzooro Anutu na, Reap imeete raama zin som.
31 Foi pela fé que Raabe, a prostituta, não morreu com os que tinham desobedecido a Deus, pois ela havia recebido bem os espiões israelitas.
32 Ambai, aŋso imar imiili su ti. Kokena aŋyaaru ma molo. Pa leŋ mazwaana sa be aŋso pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, mi Dabit ma Samuel, mi Anutu kwoono bizin ta muŋgu tikamam sua pizin tomtom na som.
32 O que mais posso dizer? O tempo é pouco para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas .
33 Zin wal tina tiurla ki Anutu mi ni ipombolmbol zin, tana tomtom kizin pakan tila pa malmal ma tilip pizin king ta timborro lele pakan ta bibip i. Mi kizin pakan na, tiurpewe pataŋana kizin tomtom mi tipombolmbol mbulu ndeeŋeŋana. Kizin pakan na, tire sua ta Anutu imbuk pizin na iur ŋonoono. Mi kizin pakan na, Anutu iuulu zin, tabe laion tirao be tikan zin som.
33 Pela fé eles lutaram contra nações inteiras e venceram. Fizeram o que era correto e receberam o que Deus lhes havia prometido. Fecharam a boca de leões,
34 Kizin pakan na, tikam zin mi tipiri zin lela you. Tamen you ineene zin som. Mi kizin pakan na, tomtom tiso tikuruumu zin pa buza. Mi som. Pa zin tila len kek. Tomtom kizin pakan na, mburan biibi som. Tamen Anutu ipombol zin, tana ziŋan zin karkari tiporou ma tilip pizin, mi tiketo kan koi bizin tana ma tila len.
34 apagaram incêndios terríveis e escaparam de serem mortos à espada. Eram fracos, mas se tornaram fortes. Foram poderosos na guerra e venceram exércitos estrangeiros.
35 Mi moori pakan na, Anutu ipei wal kizin ta timeete kek na, mi burup ma timaŋga mini.
35 Pela fé mulheres receberam de volta os seus mortos, que ressuscitaram. Outros foram torturados até a morte; eles recusaram ser postos em liberdade a fim de ressuscitar para uma vida melhor.
36 Mi wal pakan na, tomtom tikam seŋge pizin, mi tibalis zin pa re tuunu. Pakan, tipo zin pa re, mi tiur zin lela ruumu sanaana.
36 Alguns foram insultados e surrados; e outros, acorrentados e jogados na cadeia.
37 Mi pakan na, tipun zin pa pat ma timetmeete. Pakan, titeete zin ma timetmeete. Mi pakan na, buza ikan zin ma timetmeete. Tomtom pakan timbot ŋoobo kat. Tiurur mbili kulin men ma iwe len kawaala, mi tikanan peteele. Mi tomtom tiseseeze matan mi tikamam bakai pizin.
37 Outros foram mortos a pedradas; outros, serrados pelo meio; e outros, mortos à espada. Andaram de um lado para outro vestidos de peles de ovelhas e de cabras; eram pobres, perseguidos e maltratados.
38 Zin tana, wal ambaimbaiŋan kat ma tilip pa iwal biibi ki toono ti. Tamen timbot ŋoobo kat. Tomtom kizin pakan tiwwa pa lele bilimŋana mi lele abalabalŋana. Mi pakan na, timbotmbot lela toono mi raŋ sumbun sumbun. Paso len murin sa som.
38 Andaram como refugiados pelos desertos e montes, vivendo em cavernas e em buracos na terra. O mundo não era digno deles!
39 Zin wal ta aŋwidit kan mbol ti na, tiurla kat. Tanata Anutu leleene ambai pizin mi iwit urun. Tamen koroŋ ambaimbaiŋan ta Anutu imbuk sua pa be ikam pizin na, kizin tasa ire kat som.
39 Porque creram, todas essas pessoas foram aprovadas por Deus, mas não receberam o que ele havia prometido.
40 Paso, muŋgu kat Anutu leleene iur kek be ikam uraata toro tabe iurpe kat zin mi iti tomini. Uraata tana, ta koroŋ ambaiŋana ma ilip. Mi ni iso zin wal muŋguŋan tirao be tire uraata tana ka ŋonoono loŋa som. Pa leleene be itiŋan tere raraate.
40 Pois Deus tinha preparado um plano ainda melhor para nós, a fim de que, somente conosco, elas fossem aperfeiçoadas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.