Hebreus 11
Anutu Sua Kini Potomaxana (MNA) vs NAA
1 Urlaŋana na, ka mbulu ta kembei: Koroŋ ambaimbaiŋan tabe Anutu ikam piti i, na lelende iwe ru pa pepe. Mi koroŋ ta tere ki matanda som, na urlaŋana ta ikam ti ma ŋgar kiti imbol pa ma toso koroŋ tana imbotmbot.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Zin wal urlaŋan ta muŋgu timbot na, urlaŋana kizin imbol ta kembei, tanata Anutu leleene ambai pizin mi iwit urun.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Urlaŋana ta ikam ti ma toso: Anutu iso sua men mi saamba, toono, mi koroŋ ta boozomen tipet. Tana koroŋ boozomen ta tipet ma tere zin i, tipet pa koroŋ sa ta iti irao tere ki matanda i som.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Muŋgu Abel iurla ki Anutu, tanata ikam patoronŋana ta ambaiŋana ma ilip pa patoronŋana ki toono Kain. Tana urlaŋana kini, ta ikam ma Anutu leleene ambai pini, mi iwit uruunu ma isombe ni tomtom ndeeŋeŋana, mi iyok pa patoronŋana kini. Tana ŋonoono, Abel ni imeete kek. Tamen urlaŋana kini ka mbol ta ipombolmbol ti men i.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Enok, ni iurla ki Anutu, tabe meeteŋana indeeŋi som. Mata yaryaaraŋana, mi Anutu ikami ma isala. Pa sua ki Anutu iso ta kembei:
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Mi sombe tuurla ki Anutu som, na mbulu kiti sa ko irao Anutu leleene na som. Pa bela tuurla kembei Anutu, ni imbotmbot, mi ikamam kadoono ambaimbaiŋan pizin wal tau tikamam kinkiini be tiute kati, tona tarao be tala kolouŋana pini.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Motoyom ila pa Noa. Indeeŋe Anutu isotaari pa mbulu tabe ipet i, na ni iurla Anutu kalŋaana. Ŋonoono, ta muŋgu mi imar na, tomtom tire mbulu sa ta kembei som. Tamen Noa, ni imototo Anutu. Tanata ito Anutu kalŋaana ma ipo wooŋgo, mi ikamke itunu mi wal kini pa nonor biibi. Urlaŋana kini tina, ta iswe mbulu sananŋana kizin tomtom ta timbot toono pa mazwaana tana ma imbot mat. Mi ikami ma zaana pa matamur ki Anutu, mi Anutu ipaati be tomtom ndeeŋeŋana.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Mi Abaraam tomini iurla. Pa indeeŋe Anutu iboobi be izem kar kini mi ila pa lele toro tau ni imbuk sua pa be ikam pini na, ni ileŋ la sua tana mi imaŋga pataaŋa pa pai. Ŋonoono, mata popoten ni ikankaana pa lele iŋgoi tabe ni ila ma imbot pa i.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Tamen iurla kembei Anutu imbuk sua pini be ikam toono tana pini, tanata imaŋga mi iwwa ma ila, mi iwe leembe pa. Mi ni iur kar sa som. Ipamendernder beeze men mi imbotmbot pa. Ila kena, ipamender. Ila kena, ipamender. Mi ni itutamen som. Kaimer lutuunu Isak mi tumbuunu Yakop tomini. Ŋonoono, zin zan pa sua mbukŋana ki Anutu kembei Abaraam. Tamen tire kat ka ŋonoono som, mi timbotmbot lela beeze men.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Tana Abaraam izirri i mi iwwa. Paso, ni iurur mataana pa kar ŋonoono tau Anutu itunu ikam mos pa mi ipamender. Kar tana ko imbol mi imbotmbot ma alok.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Abaraam iurla, tanata Anutu ipomboli ma irao ziru waene Sarai tipeebe. Ŋonoono, mazwaana tana, Sarai irao ipeebe mini som. Paso, ni iwe kolmannan kek. Tamen Abaraam iurla kembei Anutu itoto sua kini mbukŋana, tanata ire sua tana iur ŋonoono.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Kere. Abaraam, ni tomtom tamen ŋonoono. Mi mburaana imap kek. Tamen zin wal ta tiyooto pini na, boozo kat. Irao tinin zin na som. Pa zin kembei pitik ta timbot saamba mi magargaara ta sousou kana i.
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Wal ta boozomen tana, urlaŋana ikamam peeze pizin ma irao meeteŋana kizin. Ŋonoono, koroŋ ta Anutu imbuk sua pa be ikam pizin na, tikam som. Pa ka nol igarau zen. Tamen matan iurur pa sorok, mi lelen ambai pa ma kembei ta tirre la pa koroŋ ŋonoono i. Mi zitun tizzo katkat ma tiso: “Toono tiŋgi, niam kar tiam som. Iŋgi amwe leembe pa sorok.”
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Mi wal ta tizzo sua ta kembei na, tizzwe kembei kar kizin ŋonoono sa ko imbotmbot i. Mi iŋgi tirru ta tiwwa i.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 Mi be tikamam ŋgar biibi pa kar ta tizem kek na, mi titwer miili pa, so timiili ma tila kek.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Mi som. Pa lelen itaŋtaŋ la pa kar toro ta ambaiŋana kat ma ilip. Kar tana imbot ta kor a. Uunu tina ta Anutu niini ise, mi leleene pizin, mi iyok pizin be tipaati kembei Anutu kizin. Pa kar ta zin tiurur matan pa, ina ni iurpe pizin ma imap kek.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 — ausente —
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 — ausente —
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 Paso, ni iurla ta kembei: Anutu, ni irao be ipei zin meeteŋan ma burup ma timaŋga mini. Mi mbulu ta ipet pa Isak, ina kembei ta ni imeete kek, mi Anutu ipei i ma burup ma imaŋga, mi iuri la ki Abaraam mini. Mbulu tana ipatooŋo iti pa maŋgaŋana kizin wal meeteŋan.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Isak, ni iurla ki Anutu, tanata ipombol lutuunu bizin Yakop ziru Isau, mi iso zin pa mbulu tabe ipet pizin pa kaimer i.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Mi Yakop iurla ki Anutu, tanata indeeŋe ni iwe kolman kat mabe imeete na, loŋa mi ipombol Yosep lutuunu bizin ru muŋgu. Mi ipeŋeene paŋaana se tete kini ta iwwa pa i, mi isuŋ pa Anutu.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Mi Yosep iurla ki Anutu, tanata indeeŋe ni ikamam be imeete na, iso pa mazwaana tabe zin Israel tizem Aikuptu i, mi isotaara zin pa itunu tirontiron tomini. Beso timaŋga na, matan iŋgal be tikam ma tila, mi titwi su toono Kanaan.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Mose tamaana ma naana tiurla ki Anutu, tanata indeeŋe tau tipeebi na, timoto king kalŋaana som, mi titurke i ma imbot pa puulu tel. Paso, tire ruŋguunu ambaiŋana kat ma ipa ndel pizin pikin pakan.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Mose, ni iurla ki Anutu, tanata kaimer ma iwe tomtom na, leleene be tomtom tipaati be king lutuunu moori lutuunu na pepe. Pa zaana tana, ni ire kembei koroŋ sorok.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Mi mboti ambaiŋana ki kulindi ta molo som mi imap na, ni ikam ŋgar biibi pa som. Pa imoto: Kokena iyaaru i pa sanaana. Tana leleene imet kat, mi igaaba Anutu wal kini, mi ibaada pataŋana kembei ta zin. Pa ina, ni ire kembei koroŋ ambaiŋana ma ilip.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 Mi ni iurur mataana pa kadoono ambaiŋana tabe Anutu ikam pini pa kaimer i, tanata ikam ŋgar ta kembei: Sombe tirepiili i mi tikam pataŋana pini pa Mesia zaana, ina ambai. Pa Mesia tana ilip kat pa koroŋ ndabokbokŋan matakiŋa tau zin Aikuptu kan tindoundou na.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Mi urlaŋana ki Mose, ta ikami ma imoto kete malmalŋana ki king som, mi izem Aikuptu. Ŋonoono, iti tomtom tarao be tere kat Anutu ki matanda som. Mi Mose, ni ikam ma kembei ta irre Anutu i. Tabe imender mbolŋana.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Mose iurla ki Anutu, tanata iso pizin Israel ma tikam mbulu ki Pasoba, mi timusmus siŋ ise kataama kizin kizin. Tana aŋela tau Anutu iŋgo i ma ila be ikasgeege zin Aikuptu na, ikam kosa sa pizin pikin muŋgamuŋga kizin Israel som.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Zin iwal biibi ki Israel tiurla ki Anutu, tanata tipa pa toono raraazaŋana men mi tindu Tai Siŋsiŋŋana ma tilae. Beso zin Aikuptu titoombo be tito zin na, tai ipol ma imiili mi ipomon zin.
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Urlaŋana kizin Israel, ta ikam zin ma tipapiliu kar biibi Yeriko pa aigule lamata mi ta. Beso aigule iwe lamata mi ru na, Anutu ikam ma siiri mbolŋana ki kar tana baram baram su lene.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Reap, ni moori zaala lwoono kana ta muŋgu imbot kar Yeriko na. Mi ni tomini iurla ki Anutu. Tana indeeŋe Yosua iŋgo zin pautu ma tila be titiiri lele na, Reap ikam zin ma tila ruumu kini mi imboro zin ma timbot ambai. Tana kaimer ma zin Israel tikas zin iwal biibi ki kar Yeriko ta tizorzooro Anutu na, Reap imeete raama zin som.
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 Ambai, aŋso imar imiili su ti. Kokena aŋyaaru ma molo. Pa leŋ mazwaana sa be aŋso pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, mi Dabit ma Samuel, mi Anutu kwoono bizin ta muŋgu tikamam sua pizin tomtom na som.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 Zin wal tina tiurla ki Anutu mi ni ipombolmbol zin, tana tomtom kizin pakan tila pa malmal ma tilip pizin king ta timborro lele pakan ta bibip i. Mi kizin pakan na, tiurpewe pataŋana kizin tomtom mi tipombolmbol mbulu ndeeŋeŋana. Kizin pakan na, tire sua ta Anutu imbuk pizin na iur ŋonoono. Mi kizin pakan na, Anutu iuulu zin, tabe laion tirao be tikan zin som.
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Kizin pakan na, tikam zin mi tipiri zin lela you. Tamen you ineene zin som. Mi kizin pakan na, tomtom tiso tikuruumu zin pa buza. Mi som. Pa zin tila len kek. Tomtom kizin pakan na, mburan biibi som. Tamen Anutu ipombol zin, tana ziŋan zin karkari tiporou ma tilip pizin, mi tiketo kan koi bizin tana ma tila len.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Mi moori pakan na, Anutu ipei wal kizin ta timeete kek na, mi burup ma timaŋga mini.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 Mi wal pakan na, tomtom tikam seŋge pizin, mi tibalis zin pa re tuunu. Pakan, tipo zin pa re, mi tiur zin lela ruumu sanaana.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Mi pakan na, tipun zin pa pat ma timetmeete. Pakan, titeete zin ma timetmeete. Mi pakan na, buza ikan zin ma timetmeete. Tomtom pakan timbot ŋoobo kat. Tiurur mbili kulin men ma iwe len kawaala, mi tikanan peteele. Mi tomtom tiseseeze matan mi tikamam bakai pizin.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Zin tana, wal ambaimbaiŋan kat ma tilip pa iwal biibi ki toono ti. Tamen timbot ŋoobo kat. Tomtom kizin pakan tiwwa pa lele bilimŋana mi lele abalabalŋana. Mi pakan na, timbotmbot lela toono mi raŋ sumbun sumbun. Paso len murin sa som.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Zin wal ta aŋwidit kan mbol ti na, tiurla kat. Tanata Anutu leleene ambai pizin mi iwit urun. Tamen koroŋ ambaimbaiŋan ta Anutu imbuk sua pa be ikam pizin na, kizin tasa ire kat som.
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 Paso, muŋgu kat Anutu leleene iur kek be ikam uraata toro tabe iurpe kat zin mi iti tomini. Uraata tana, ta koroŋ ambaiŋana ma ilip. Mi ni iso zin wal muŋguŋan tirao be tire uraata tana ka ŋonoono loŋa som. Pa leleene be itiŋan tere raraate.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.