João 5

Lenavolo Lovoang Kaala Maxat La Sam (MMX) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Melemu at nai, limixin me Judaia diga lok leluxa silok to Jerusalem la ne Iesu gat pas tin.
1 Passadas essas coisas, havia uma festa dos judeus, e Jesus foi para Jerusalém.
2 Ap mo lemenemen silok langas povolo silok gak lok, laasen teren “Langas Sipsip.” Ladan kis gak lok saparav i, laasen teren at lavapaase Ibru do Betsaida. Lavalimo lengkon gu mo gak lok.
2 Existe ali, junto ao Portão das Ovelhas, um tanque, chamado em hebraico Betesda, o qual tem cinco pórticos.
3 Buaang atnedi limixin digak meres la mo digak midi ap mo lavalimo lengkon gu. Levengkatli main, la nedi bok di goxo epovo rit pas, la nedi bok lengkot atdi ga molo axap. [Digat kis ngais ladan kusu na vonen kaxat.
3 Nestes jazia uma multidão de enfermos, cegos, coxos, paralíticos
4 Mila at leventaba levenaleng laangelo at ne Moroa ga putup ap mo ladan la gak lox avonen i. La do laradi mekmeres ga los tup avot ap mo ladan do ga onen kaxat, neni naba lox avukat basinge lanmeres teren.]
4 [esperando que a água se movesse. Porque um anjo descia de tempos em tempos, agitando-a; e o primeiro a entrar no tanque, uma vez agitada a água, sarava de qualquer doença que tivesse].
5 Lara laradi mo ga nemen, lanmeres gak lok teren at lavantun sangaun mi lavanuan maares axap.
5 Estava ali um homem enfermo havia trinta e oito anos.
6 Iesu ga ven i gak midi go, la gaklen pam i do mo laradi gak meres at buaang laxanmaares. Kuren la ne Iesu ga sue i, “Kereva, u vara box i do una lox avukat?”
6 Jesus, vendo-o deitado e sabendo que estava assim havia muito tempo, perguntou:
7 Laradi mekmeres ga vorang i rin, “Leeme Silok. Axo ruuna tara nade xusu naba lok li ia ro at ladan kis, do ladan i vonen kaxat. Nia ak lok tong i do anat los tup teren, ketla leventaba vetpes ta giat los tup avot ta ria.”
7 O enfermo respondeu: — Senhor, não tenho ninguém que me ponha no tanque, quando a água é agitada. Quando tento entrar, outro enfermo chega antes de mim.
8 Melemu ne Iesu ga lok tin, “Katu kaxat, kip kaka lempanga mikmidi ram la una onon.”
8 Então Jesus lhe disse:
9 Soso mun mo laradi ga lox avukat ta, la ga xip kaka lempanga mikmidi ren la ga vas kaxat.
9 Imediatamente o homem se viu curado e, pegando o leito, começou a andar. E aquele dia era sábado.
10 Kuren la luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia diga lok ti mo laradi ga lox avukat, “Lingina ni laaleng kaala, la ixok mokso at Laulis Linga atdik kusu unap kip lempanga mikmidi ram at na laaleng.”
10 Por isso, os judeus disseram ao que tinha sido curado: — É sábado, e neste dia você não tem permissão para carregar o seu leito.
11 La ni ga lok, “Laradi no i lox avukar ia, i tong i ria do ana xip ka lempanga mikmidi rak la ana onon.”
11 Ao que ele lhes respondeu: — O mesmo que me curou me disse: “Pegue o seu leito e ande.”
12 La diga sue i, “Nege nom laradi?”
12 Perguntaram-lhe: — Quem é o homem que disse a você: “Pegue o seu leito e ande”?
13 Ketla laradi no ga lox avukat goxoklen i do nege i mo laradi, mila buaang nedi limixin diga umsu ap mo loxot la ne Iesu no ga vas ekula kaxat pam.
13 Aquele que tinha sido curado não soube responder, porque Jesus tinha se retirado, por haver muita gente naquele lugar.
14 Melemu ba, Iesu ga vas panga ka i ro xeneng at loogu laplavang la ga lok, “Una ronga i na. Monga u lox avukat pam. Una xap ta rik lok laxakapmek. Ixo lox avukat do tavanga i lok kapmek aleng na vot parav u.”
14 Mais tarde, Jesus o encontrou no templo e lhe disse:
15 Melemu mo laradi ga vas kaxat la ga tong i ri luvuttadi amgomgo at limixin me Judaia, do ne Iesu vam mo ga lox avukar i.
15 O homem se retirou e disse aos judeus que tinha sido Jesus quem o havia curado.
16 Kuren la luvuttadi amgomgo diga ruka i xusu dina munepen mi ne Iesu, mila neni ga lox aroo mo laradi at laaleng kaala.
16 E por isso os judeus perseguiam Jesus, porque fazia essas coisas no sábado.
17 Iesu ga lok tidi, “Ne Tamak i gugu at levenaleng amisik se lingina, la nenia bok a gugu.”
17 Mas Jesus lhes disse:
18 Na levelinga at ne Iesu ga lox axatu levendoxoma at luvuttadi amgomgo la diga puke ngas kusu dina sev amer i. Lavasuun teren do ne Iesu ga lox aroo laradi at laaleng kaala, la neni ga tong i do ne Moroa ni ne Temen, la at na mun i neni ga tong i do neni i epovo mun mi ne Moroa.
18 Por isso, os judeus cada vez mais queriam matá-lo, porque além de desrespeitar o sábado, também dizia que Deus era seu próprio Pai, fazendo-se igual a Deus.
19 La ne Iesu ga lok tidi, “A tong tuturun i rinimi, nenia ne Nitna xopmen anak lok tevempanga mi lolos axa rak. Nenia ak lok mun levempanga salai nenia a ven i at ne Tamak. Levempanga salai ne Tamak ik lox i, nenia ne Nitna bok ak lox i.
19 Então Jesus lhes disse:
20 Tamak i balamu ia, ne Nitna la ik lox ase ia mi levempanga salai neni axa ik lox i. Neni naba lox ase ia mi levempanga i silok aleng ti mo lempanga sangsangu, la nemi minaba sangu aleng.
20 Porque o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que faz; e maiores obras do que estas lhe mostrará, para que vocês fiquem maravilhados.
21 Tamak ik lox axatu kaxat amlong nedi limixin diga met la im taba nedi mi lorooro. Kuren mun la nenia ne Nitna am taba lorooro rinedi, nenia a vara i do ana raba di min.
21 Pois assim como o Pai ressuscita e vivifica os mortos, assim também o Filho vivifica aqueles a quem quer.
22 Tamak ga ke xepe lugugu ri ronga linga. Ketla neni ga raba vam ia, ne Nitna mi lolos kusu ti ronga linga,
22 E o Pai não julga ninguém, mas confiou todo julgamento ao Filho,
23 kusu limixin axap diba lok ngangao rak ne Nitna kerekngan mun di lok ngangao at ne Tamak. Do tara noxo lok ngangao rak ne Nitna, i lok ngan ta do ixo lok ngangao at ne Tamak, mo ga riki ia, ne Nitna ude.
23 para que todos honrem o Filho assim como honram o Pai. Quem não honra o Filho não honra o Pai que o enviou.
24 A tong tuturun i rinimi. Do tara na ronga ka levelinga rak, la i nunu ap mo lara ga riki ia, neni ira lok ka vam lorooro avolo. Neni xopmen noxo tu at lavapaase at laaleng ete, ketla ira roo su vam basinge lanmet la ira ruuna ka vam lorooro avolo.
24 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem ouve a minha palavra e crê naquele que me enviou tem a vida eterna, não entra em juízo, mas passou da morte para a vida.
25 A tong tuturun i rinimi. Laaleng mo i auret la nangai ira vot pam la limixin diga met pam dinaba ronga linga rak, ne Nitna ne Moroa. La do nedi dina ronga res tarak, dinaba roo.
25 Em verdade, em verdade lhes digo que vem a hora — e já chegou — em que os mortos ouvirão a voz do Filho de Deus; e os que a ouvirem viverão.
26 Tamak, neni Luntoo Avolo, kuren mun la neni ga lox ia, ne Nitna xusu nenia bok Luntoo Avolo.
26 Porque assim como o Pai tem vida em si mesmo, também concedeu ao Filho ter vida em si mesmo.
27 La neni ira siam avolo vam ia, ne Nitna xusu anaba ronga linga at laaleng ete, mila nenia Laradi Mevana.
27 E lhe deu autoridade para julgar, porque é o Filho do Homem.
28 Nemen mita sangu at nai mila laaleng naba vot la limixin diga met pam dinaba ronga laxaka rak,
28 Não fiquem maravilhados com isso, porque vem a hora em que todos os que se acham nos túmulos ouvirão a voz dele e sairão:
29 la dinaba ru su boro at lara maaut atdi. La nedi, diga lok loklok nunuan, dinaba xatu la dina rooro. La nedi digak lok laxakapmek, dinaba xatu la dinat pas uto at lemenemen songsongot.
29 os que tiverem feito o bem, para a ressurreição da vida; e os que tiverem praticado o mal, para a ressurreição do juízo.
30 Nenia axo epovo do ana lok lempanga mi lodoxoma axa rak. A ronga res mun at levelinga ne Moroa i tong i ria. Kuren la mo do nia ana ronga linga, a lox i mi langas i ruturun, mila axo lok tong i do ana lok lugugu xerekngan nia a vara i, ketla a gugu mun mi lodoxoma ap mo lara ga riki ia ude.”
30 — Eu nada posso fazer por mim mesmo; assim como ouço, julgo. O meu juízo é justo, porque não procuro a minha própria vontade, e sim a daquele que me enviou.
31 La ne Iesu ga lok bok tidi xeretna, “Do nenia xusuk ana paase aru axa ia, levelinga nia a vaase i, noxo mumuat.
31 Se eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, o meu testemunho não é verdadeiro.
32 Ketla ne Moroa i paase aru ia, la aklen i do mo levelinga ni i paase mu ia min, i ruturun.
32 Outro é o que dá testemunho a respeito de mim, e sei que o testemunho que ele dá a respeito de mim é verdadeiro.
33 Miga riki luvuttadi vapaase atnimi uto at ne Jon, la ni ga tong asu levelinga ruturun mumu ia.
33 Vocês mandaram mensageiros a João, e ele deu testemunho da verdade.
34 Axok pakes ti levelinga at tentaba vetpes kusu ti lox axasev i do nia nege. Ketla a tong na levelinga at ne Jon kusu nemi mina siam ka i la ne Moroa naba lox arooro nimi.
34 Eu, porém, não recebo testemunho humano, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jon ga tong asu levelinga at ne Moroa la kerepmo ni ga lok ngan lababao i lox asu laxasep, la at leventaba leven gaaling miga lok momo ren.
35 — João era a lâmpada que estava acesa e iluminava, e, por algum tempo, vocês quiseram se alegrar com a sua luz.
36 Ketla a ruuna levelinga mumu ia la i silok aleng ti levelinga ne Jon ga tong asu i. Leven gugu nia a lox i, ni leven gugu ne Tamak ga raba ia min. Anai levempanga nia a lox i, i lox asuusu i do ne Tamak ga riki ia.
36 Mas eu tenho maior testemunho que o de João; porque as obras que o Pai me confiou para que eu as realizasse, essas que eu faço testemunham a meu respeito de que o Pai me enviou.
37 La ne Tamak, mo ga riki ia, neni bok i paase aru ia. Nemi mi goxo ronga xibis tinotno laxaka ren, kopla mi gita ven labantuxu ren.
37 O Pai, que me enviou, esse mesmo é que tem dado testemunho de mim. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram a sua forma.
38 La nemi mi goxom tebeng tu avarang at levelinga ren keneng at lorooro atnemi, mila nemi mi goxo nunu rak, do neni ga riki ia ude.
38 Também não têm a palavra dele permanente em vocês, porque não creem naquele a quem ele enviou.
39 Mi reven mumu amisik Lovoang Kaala mila mi doxoma i do keneng teren miba vuse ka lorooro avolo. La mo levelinga i paase mumu ia.
39 Vocês examinam as Escrituras, porque julgam ter nelas a vida eterna, e são elas mesmas que testificam de mim.
40 Ketla nemi xa mi xopara na nunu rak kusu mina lok ka lorooro.
40 Contudo, vocês não querem vir a mim para ter vida.
41 Nia a goxo vot de xusu ti lok ka leemi asu.
41 Eu não aceito glória que vem de pessoas;
42 Ketla akleklen lebelen nimi. Aklen i do lavavara ri ne Moroa xopmen na nemen keneng at lebelen nimi.
42 sei, entretanto, que vocês não têm o amor de Deus em vocês.
43 Agara vot eburu vam mi lolos at ne Tamak, ketla kopmen mina siam ka ia. Do tara na paase mi lolos axa ren, nemi minaba siam ka i.
43 Eu vim em nome de meu Pai, e vocês não me recebem; se outro vier em seu próprio nome, vocês certamente o receberão.
44 Mi vavara i xusu mina lok ka leemi asu boro atnemi xa, ketla mi xopara i do mina ruuna ka leemi asu boro at ne Moroa. La neni legesa Moroa xusuk mun, kusu neni naba emi asu minimi. Kuren la i lolos aleng kusu mina nunu.
44 Como podem crer, vocês que aceitam glória uns dos outros e não procuram a glória que vem do Deus único?
45 Nemen mita doma i do nia anaba sok taba nimi mi levelinga ro melamgo at ne Tamak. Ne Moses axa neni naba sok taba nemi mi levelinga, mila nemi mi nunua i do ne Moses naba lok tooro nemi.
45 Não pensem que eu os acusarei diante do Pai; quem acusa vocês é Moisés, em quem puseram a sua esperança.
46 Do nemi mi nunu ruturun at levelinga at ne Moses, mina nunu ruturun tarak, mila neni ga malagan mo levelinga mumu ia.
46 Porque, se vocês, de fato, cressem em Moisés, também creriam em mim; pois ele escreveu a meu respeito.
47 Ketla mo do mixo nunu at levelinga ren, miba nunu ba xereva at levelinga rak?”
47 Se, porém, não creem nos escritos dele, como crerão nas minhas palavras?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.