Tiago 1

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jeims nonji Anutu eru Ofoŋ Yesu Kristore gio baku gogo. Israel qoko 12 noŋundeone goine ŋoŋo Israel bokeru moreŋine moreŋine roiŋgaru raru gogobi, nonji ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgaru mijeriŋaŋuŋ migo.
1 Baitumatumayah etei a tafaram kwaihamiy kwatit tafaram tata’amaim kwama’am, etei a merar ayiy. Ayu James God ana akir wairafin na’atube ata Regah Jesu Keriso ana akir wairafin kwa a fef akikirum.
2 O maŋkekerisie ogopune, mamanesinde eesoi fuŋne fuŋne paiŋaŋuŋgo ropeega, ore eru maŋ-ŋaŋunji so wakiko kiwaqawaineke akoŋ maneru jerieru goinebi.
2 Taitu, routobon fokarih yumatah ta ta isa hinamamatar ana veya, mar etei kwaniyasisir.
3 Eesoiji paiŋaŋuŋgo ropeko oo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ sanaŋgako yameŋ keku koboru dimainebi. Oi manegobi ore jerieru goinebi.
3 Anayabin a baitumatum routobon nati na’atube nab kwanabisnowah ana veya baitafofor ana ef boro kwanaso’ob.
4 Yameŋ keku dimanimiŋ ine, oiji jikigaru qowirie ŋabeko eeboboŋaŋuŋ foriine sosowo oi kuririineke fukeeiŋ. Oŋu fukeme Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋineji maŋ-ŋaŋuŋ bofuseko mande ya more so basiqasi eru gonimiŋ.
4 Naatu kwanabatkikin nawainabi kwanan yomanin kwanabisawar ufunamaim, boro men abisa ta isan niyababanimih.
5 Ŋoŋoreone moji “Uruŋu enobo?” miku maŋgboronde embimbiŋgaga, iŋoji Anutu oŋga wosiko oi oteiŋ. Anutuji yauŋine oi wiriine sosowo noreru urugo so minoreiŋgo maneega. Ore eru oi soine oteme raugaiŋ.
5 Baise o yait kukokok ukwar narerekab, God isan inayoyoban, God boro nit, anayabin God i dogoron tutufin etei yasisiramaim sabuw etei ebitih.
6 Oŋga wosiiŋ, oo nareiŋ, oŋu manesiŋ garu maŋyoka so yobu eiŋ. Moji maŋyoka ega, iŋoji koe temboŋ oŋuine rope wakiega. Gbinji koe kukugaru kosabasa ra wareega. Ore so egu fukeiŋ ore oŋgawowosiine ore maŋyoka so eigoŋ.
6 Baise inayoyoyoban ana veya initumatum, men ere kasiy auman, anayabin orot yait erekasiy auman eyoyoyoban ana’itinin i tor yan yabat kotar ebabin in ebiyuwiyuw na’atube.
7 Maŋyoka ŋiŋigo oŋuine Ofonji ya oteiŋgone so manesuiŋ.
7 Orot yait ana not nati na’atube enotanot Regah biyanane boro men sawar ta nab.
8 Iŋore manji pougako eeboboine sosowo oiji denaŋdenaŋ eru tuturi qaku buŋo raro warero miega. Oŋu.
8 Anayabin nati orot ana not i rou’ab ebinotanot, ana sinafumaim ana not ebiyuwiyuw.
9 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋore botugo goineji wakiqoqoine gobi Anutuji yoŋore maneko ropekiine fukega. Ore eru soine ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eeinebi.
9 Kirisiyan orot yait yababan wairafin Regah nabobora’ah isan niyasisir nakawasa.
10 Goineji ropekiine gogobiyoŋ, moneŋ meboyaŋunde so manebi ropeega ore eru wakiqoqoine kamasi goku yoŋoyoŋe mimiteŋ eeinebi. Yoŋore gogoyaŋunji boro iruine ore so fukeru qaŋiiŋ. Wakiqoqoine eru ropekiine noŋuŋ komekimiŋ, oo sogokoŋ fukekimiŋ.
10 Naatu Kirisiyan orot yait guguw wairafin, God nab nayayare isan niyasisir, anayabin guguw wairafin sigar beran na’atube boro hinafenem hinare.
11 Wegiji waperu boro rigako kaŋkaŋgaku gbaŋiru iruineji mukuru wakiega. Iruineji wakiko botuinere mosiine ŋone aŋiineke oiji tatakiine fukeega. Tinabiŋeyaŋuŋke yoŋoji meboyaŋuŋ basauenimiŋ ore oruŋoruŋ keegobiyoŋ, goku boro oŋuine gbaŋinimiŋ. Oŋu.
11 Veya wabuburinamaim beran earkimow, ana gewasin i’en hea’obow ere’er na’atube, orot guguw wairafin boro namorob ana sawar abisa’awat bow ma tafan yayababar boro nihamiyen.
12 Anutuji buŋoine iŋi kipeme pega, “Ŋiŋigo maŋyaŋunji jojoko enareegobi, nonji oi gogo sanaŋine yareru qoruyaŋuŋgo goul hendiŋ keyarebemiŋ.” Buŋo ore so sembenere eesoiji more paiineo ropeko oo yameŋ keku sanaŋgako tariko gogo sanaŋinere resoŋ buresoŋ raugaru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeiŋ. Iŋore “Ii-ia kiwaqawaineke!” migobeneŋ.
12 Orot yait routobon wanawananamaim nabatkikin nawawainab boro baigegewasin nab. Anayabin routobon nati na’atube nabisnowaten ana maramaim, ana baiyan ma’ama wanatowan boro nab. Iti omatanen i sabuw iyab God tibiyabuw eomatanih.
13 Sembene Rauineji Anutu eesoi bateinde so, so fukeme Anutuji mo agiburaŋ eiŋ ore so eesoi bateiŋ. Ore eru moji eesoi maŋineo goku iŋi so miine, “Anutuji eesoi ba nareme agiburaŋ eiŋgo ego.”
13 Orot yait routobon iti na’atube nabaib ana maramaim men nao, “Iti routobon i Godane enan.” Kwanaso’ob demon kakafin men kafa’imo God erurtubunimih naatu God men kafa’imo orot babin routobon ebitinimih.
14 Anutuji matayoŋ, noŋunde aŋinoŋuŋ sanaŋine sembeneji bitiŋ oŋuine furu nobeko subare buduŋineo quŋgakabeneŋ agiburande eesoi oŋu moakoŋ moakoŋ noŋundeo fukeegobi.
14 Baise routobon i orot taiyuwin biyan ana kok ebonawiy, kakafih sinaf kwanekwan enan taiyuwin ana warasa eona’on.
15 Moji aŋiine sanaŋine sembene so kipega, oi agiburaŋ bofuke ega. Bofuke eme aŋiine sanaŋineji kuagaru agiburaŋ oi odumade oŋuine roko fukeegobi. Agiburanji fukeru sogue foreko kome sanaŋine fuke teega.
15 Naatu i taiyuwin ana kakafih nayen namamaririb ufunamaim, ana bowabow kakafin boro nirerereb. Naatu bowabow kakafin ana yomaninamaim boro morob natita’ur.
16 O yoro ogopune, aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji so eadu ŋareine.
16 Imih taitu au yabow, sabuw men hinifufuwi. God men kafa’imo orot babin erurutubunihimih.
17 Yauŋ fiine kuririŋaŋuŋke sosowo oi Anutuji ruame Sombuŋ paibeone fukeega. Kaiŋ eru wegi jiŋoyakuŋ waperu petigaru rakabire sasakoyakunji jororu bembeŋ eegayoŋ, tatama sosowore Rauine iŋoyoŋe so qopieiŋ. Dabu me sasakoine moji oi iŋoreo so pega.
17 Usar gewasih naatu siwar mokobfouh etei i marane tenan. Tamat God marakaw ana baimatarenayan biyanane. I men kafa’imo boro nabotabir auwaraunane nigugum ina’itinimih, en anababatun.
18 Anutuji ya sosowo bofukeya, niŋo yoŋore botugo bobosu gariine fukeru gokimiŋ ore maneya. Ore eru iŋoyoŋe aŋiinere so buŋo foriinere koruŋ maŋnoŋuŋgo sariko oiji fufuke gariine noreko fukebeneŋ. Oŋu.
18 God taiyuwin ana kokomaim Tur anababatun bai na itit ata yawas iboubun i natunatun tamatar. Saise it tatan sawar bimataren wanawanahimaim ata efan wantoro’ot tatab isan.
19 O yoro ogopune, buŋo yo manesuku so niga ŋabeine: Ŋoŋo sosowo buŋo maneiŋgo kaje pipa ruainebi. Buŋo kosa oi pipa so miinebi. Maŋ-ŋaŋunji pipa so rigaŋgaigoŋ.
19 Taitu au yabow, iti tur i men nuhi nabur! Tain i kwanarub gewas tur kwanowar, naatu tur o isan i yatenanub kwanao, na’atube yaso’ar isan men ya virivir hiniwa’an.
20 Anutuji eebobo poretiŋ ekiminde aŋiine maneegayoŋ, maŋririganji oi so kesoeega. Ore eru maŋririgaŋ bokeru buŋo waigo miku goinebi.
20 Anayabin orot yait yan so’aso’arin God ana kok abisa yamutufurin isan boro men karam nasinaf.
21 Penaroŋ fuŋne fuŋne eru eebobo wuwunuŋinekeo qakatogobi, oi bio bokeinebi. Ŋoŋo qoqomukuŋaŋuŋ bokeru Anuture buŋo rurumaŋgo raru buŋo koruŋ maŋ-ŋaŋuŋgo sariega, oi maneru sabareku goinebi. Oŋu ekabuŋ buŋo oiji soine munaŋ qa ŋareko qowirieru Sombuŋgo ropenimiŋ.
21 Isan imih a kato etei naatu a tafasar etei susuw kwama’am kwanihamiyen, taiyuw kwanitaiy, God ana tur dogoromaim tatanum i kwanab, anayabin nati tur i boro niyawasi.
22 Biŋe buŋo oi omaine yobu manebi foriine so egu fukeiŋ. Oŋu keoma eru egu eadu eenimiŋyoŋ, buŋo oi kegboreru goinebi.
22 Men taiyuw inifufuwi ana’itinin o i tur kunonowar, baise tur inanowar naatu inia’ait.
23 Moji buŋo omaine yobu maneru oŋu so eega, iŋoji ŋi yoore so fukega: Moji jiŋo maiine kukurao (hawario) ŋone eega.
23 Orot yait tur nowar baise men ebi’a’it, ana’itinin i orot yumatan kiyam yan i’itin na’atube.
24 Ŋone eru bokeru mogo raru kamasiine uruŋune, oi pipa niga gaega.
24 Orot yumatan itinbunai sawar, tit inan ufunamaim mar ta’imon yumatan nuhin bur.
25 Oi fiine matayoŋ, moji kadi buŋo kuririineke ore kaje ruaru bibitatari eku oo qakatoru agiburande nigiŋgone keŋgoroŋgaega, iŋore eeboboine ore “Ase kiwaqawaineke!” mikimiŋ. Iŋoji buŋo maneru oi so niga gaegayoŋ, oi fofori reŋgaru ore so eega.
25 Baise orot yait sabuw roufamih isan ana ofafar rousouwin na’itinbunai nanot nabia’ait, nati orot boro baigegewasin nab. Anayabin men turawat nowar nuhin burumih.
26 Moji maŋkekerisiere kekegbore eiŋgone miku mi bibi sisiine so siŋaŋ garu iŋoyoŋe oŋu eadu ee eega, iŋore maŋkekerisiere Biŋe gioineji ya omaine, foriine so fukeega.
26 Naatu orot yait taiyuwin i’itin i Kirisiyan gewasin, baise menan ebi’uma’ar, nati orot ana Kirisiyan yawas i yabin en, taiyuwin ebifuwifuw.
27 Anutu Mamagore jiŋo maio maŋkekerisiere Biŋe gio gbagbataeŋine keomaine tomiri baiŋgone mige ine, iŋi baigoŋ: Begu mosiŋ eru koje koŋkoŋ paiineo gogobi, oi raru ŋone yaberu maŋgo eyareko goigoŋ eru morende eeboboinere penaroŋineji maŋgo egu kejigaiŋ ore sisiŋaŋ eru goigoŋ. Oŋu.
27 Imih Tamat God matanamaim Kirisiyan orot anababatun gewasin naatu dogoron rousouwin ana bowabow i boro iti na’atube nasinaf. Kwafur baibin, kwatuw oro’orot, gagaganiy boro ninanawanih, naatu tafaram ana kato boro men biyan nikwahikwah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.