Romanos 3

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Oŋu peko Juda ŋiŋigo gogobeneŋ, buŋo oiji uruŋu bapi nobena? Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabuŋ, ore foriineji uruŋu fuke norega?
1 Jew orot inamamatar boro Ufun Sabuw inanatabirih? Naatu a’ar kanabin hina’a’afuw ana gewasin i boro men tomar inab?
2 Foriineji gogo sosowo oo kokoine fukeru fofori bapi nobeega. Ore buŋoine fuŋfuŋgaine oi iŋi: Anutuji Biŋe buŋoine noreko noŋunde biŋe fukeme gogobeneŋ.
2 Ef tata’ane etei i gewasih, wantoro’ot God ana tur i Jew sabuw hitutumih hitih.
3 Oŋu gogobeneŋyoŋ, noŋundeone goineji Anutu so manesiŋ gaku gobi uruŋu eyareiŋ? Qoqomuku gobuŋ ore geoine bokirieru uruŋu enoreiŋ? Manji jojokoine kiperu sabareko omaine fukeiŋ me uruŋu?
3 Baise sabuw afa men hibitumitum isan, kwanotanot God ana omatanen isan boro men nabosunusunub?
4 Oi mata yobu! Noŋuŋ sosowoji ŋiŋigo ikoine fukegobeneŋyoŋ, Anutuji foriine yobu fukega. Anuture fuŋne oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
4 En anababatun! God ana tur i mar etei turobe, baise sabuw i baifuwenayah. Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
5 Noŋuŋ eebobo kekesiine boyobebeneŋ Anutuji qotiŋga nobeko oo eeboboine poretiŋ oiji totogo fukega ine, noŋuŋ buŋo ore uruŋu minobeŋ? Noŋ buŋo oi moreŋ ŋiŋigo mamanenoŋunde so iŋi migo: Anutuji geoine bokirieme yombeŋineji painoŋuŋgo ropega, iŋore mamaneji oŋu kasigaga me mata?
5 Baise it ata sinaf kakafihimaim God ana sinaf gewasin bebeyan natit sabuw hina’i’itin ana veya, it boro mi’itube tanao? God baifuwenamaim yan so’ar baimakiy ebitit? it i anababatun taikoko’aw tao kwanekwan.
6 Mata, oi use! Anutuji kekesiine fukena ine, iŋoji kaeine kaeine noŋunde buŋo uruŋu osoeru poretiŋ mitarina?
6 Nati tur i men turobe tao’omih, anayabin sinaf nati na’atube nama’am, God boro mi’itube tafaram ana sabuw nibatiyih?
7 Nonji ŋi ikoine fukebe Anutuji buŋoine foriine oiji botiŋga nareko iŋore tinabiŋeji oŋu totogo fukega. Oŋu fukeko nonji agiburaŋ eboŋ, Anutuji ore buŋoine uruŋure mitariga? Boke nuko nakene aŋigo gobe sagana me mata? Buŋoineji so wirieru wakiiŋ.
7 Orot babin ta boro nagam nao, “Ayu i men bosunusunubayan, baise au bowabowamaim turobe God nowan tit irerereb sabuw hi’itin God hifai tebobora’ara’ah, aisim God ayu kakafu rouw eo ekukusairu?”
8 Niŋo iŋi mibeneŋ sagana, “Niŋo soine sembene jikigaru ebeneŋ Anutuji oi botiŋgako mosi fiinere foriji fukeko buŋoineji biŋeroroineke fukeiŋ.” Goineji niŋore buŋo rokaweru oŋu miku jikigaru iŋi miegobi, “Polji buŋo oŋu miku ore so kosa eega.” Oŋu eru mibuŋ ore buŋoine oi Anutuji osoeru soyaŋuŋgo mitari yareiŋ, oi manego. Oŋu.
8 Naatu iban boro kwanao maiye, kakafin tanasinaf, saise sinaf gewasin boro ine natit. Sabuw afa ayu iti na’atube o hirouw higam tiu’uwu, God nati sabuw boro baimakiy nitih.
9 Buŋo oŋu mimane eku oi uruŋu mitarinobeŋ? Juda niŋoji kantri goine yadureru Anuture jiŋoo poretiŋ fukegobeneŋ me mata? Mata yobu! Ore buŋoine ronekoŋ iŋi misanaŋgabeŋ: Juda me kantri goine fukenobeŋ, noŋuŋ sosowo agiburaŋ ebeneŋ qukarie nobeko gogobeneŋ. Ore eru sakinoŋuŋ ba ropekimiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ.
9 Iti sawar ana an i abisa? It Jew ata gewasin i ra’at Eteni Sabuw tanatabirih? En anababatun! Jew sabuw naatu Eteni Sabuw etei i bowabow kakafin ana fair babanamaim tama’am.
10 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
10 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
11 Monde maŋgo mamane so fuke taniŋgako kosa gogobi. Moji mo Anutu bofukeiŋgo ore so yameŋ keega.
11 Men yait ta ana not rerekabin,
12 Matayoŋ, sosowoji kadi odureru jijibu gogobi.
12 Etei hitatabir kouh God hitin,
13 Namaŋyaŋunji sinefuru eegobi.
13 Sikah dub i tahahab sabuw tetotonan,
14 Buŋo mokiine soweinekeji mi bibiyaŋuŋ puseko ŋiŋigo kosa qaiso yareegobi.
14 “Awah i orarafen awan karatan naatu tenakuyakuy.”
15 Ŋiŋigo kosa yaberu dariyaŋuŋ koŋganimiŋ ore kufuyaŋunji suroŋqoqo pipa ra wareegobi.
15 “Iti sabuw umah i rara awan karatan.
16 Eeboboyaŋunde fuŋne kesigako gogobi ore soiyaŋuŋ iŋi fukega: Uro uro roregaegobi, oo ketoqototie ebi ŋiŋigo maŋyaŋunji sembearu jajabaega.
16 Menamaim tenan ma kakaf naatu gurugurusen mar etei imaim emamatar,
17 Womoo gogore fuŋne oi so mane mukugobi.
17 Naatu tufuwamaim ma ana ef i men hiso’ob.
18 Anutu araŋ batekiminde buŋo oi maŋyaŋuŋgo so pega. Miine egu odureniminde kokoi so maneru mo kosa gogobi.”
18 Naatu God matanamaim men kafa’imo tibibiruw.”
19 Anutuji Kadi buŋo yoore eru noreya, oi manegobeneŋ: Kadi buŋo sosowo oiji moreŋ so kipe nobeega. Noŋuŋ buŋo ore rurumaŋgo raru reŋgaru gobeneŋ sagaiŋ. So reŋgakimiŋ ine, Anutuji geoine bokirie noreko sibirigakimiŋ. Ore eru sombunoŋuŋ maneru gbegbedinoŋuŋ bokeru buŋonoŋuŋ bokeko goku reŋga tebeneŋ sagaiŋ. Anutuji ŋiŋigo fuŋnenoŋuŋ oŋu barariŋga noreko pega.
19 Imih it ata so’obamaim ofafar hikikirum i sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am isah, saise awah etei nabofafaren, naatu tafaram wanawanan sabuw etei nabow nan God ana baibatiyenamaim hinatit.
20 Kadi buŋoji kipe nobeegayoŋ, niŋo sosowo oi boyobekimiŋ ore embimbiŋgaegobeneŋ. Anuture Kadi buŋoji agiburaŋnoŋuŋ ba taniŋgako ŋoneru soine mane mukukimiŋyoŋ, kadi oo Anuture jiŋoo posiine fukekimiŋ ore embimbiŋgakimiŋ. Oŋu.
20 Isan imih God boro men sabuw ofafar tebobosiyasiyar imaim hai ef mutufurin narouw nabowamih, ofafar i orot babin ana bowabow kakafin botait ebirerereb.
21 Niŋonoŋe embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi so miyayoŋ, kadi furuine iŋi burugaru miko pega: Anutuji iŋoyoŋe buŋonoŋuŋ mitarime iŋore jiŋoo posikekimiŋ. Anutuji buŋo oi Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore barariŋga yareko kitiŋgaku miku Biŋe Quraŋgo quraŋgabi damaŋ yoo totogo fukeko manegobeneŋ.
21 Baise boun God sabuw yamutufurih isan ana ef i boubun botawiy. Moses naatu dinab oro’orot nati isan i ofafaramaim hio’orereb tanowar, men ofafar tanabi’ufununimaim nabuwitamih.
22 Ore eru oone me oone noŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gagobeneŋ, Anutuji sosowo noŋunde buŋo mitarime posikekimiŋ. Ŋiŋigo kubu furuine furuine noŋuŋ Anuture jiŋoo sogokoŋ fukegobeneŋ.
22 It yamutufuren boubun Godane enan i sabuw iyab Jesu Keriso tibitumitum imaim enan, naatu God matanamaim it etei ata’itinin i men tata’amih.
23 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ agiburaŋ eku Anuture kuririqurande eru embimbiŋgagobeneŋ.
23 Anayabin sabuw etei bowabow kakafin hisinaf naatu God ana gewasin bain isan umah kabom.
24 Oi embimbiŋgagobeneŋyoŋ, Anuture yauŋmoririji fukeko Kristo Yesuji duenoŋuŋ baya. Anutuji yauŋ ore eru buŋonoŋuŋ mitarime posikekimiŋ.
24 Baise manaw kabeber God ana siwar na’atube Jesu Keriso wanawananamaim na it ata kakafihine tubunit botaitit tatit.
25 Rone agiburaŋ eru gobuŋ, Anutuji oi mane karieru geoine pipa so bokirie yareya. Oi so bokirie yareru iŋoyoŋunde eebobo posiineji totogo fukeiŋ ore maneru Kristo Yesu boji joma oŋuine fukeme qabi komeko Anuture jiŋoo ke keririke noreiŋ ore fuŋine fukeya. Dariine koŋgaya, oi manesiŋ gabeneŋ oŋuine oo agiburaŋnoŋuŋ jureru bokeme posikekimiŋ.
25 Bowabow kakafin notawiyen isan God Keriso biyan siboromih yai, ana rara suwa re saise baitumatumamaim tanan biyan tanatit. Sawar iti na’atube sinaf saise bebeyan ti’obaiyit i ana ef i mutufurin. Anayabin I ana yatenub kakafiyin imaim bowabow kakafih marasika tasisinaf isubun rabon.
26 Fuŋine oi damaŋ yoo totogo fukeiŋ ore maneru Yesu oŋu eteya. Anuture eebobo posiine oi iŋi: Iŋoyoŋe posiine fukega eru moji Yesu manesiŋ gaga, iŋore buŋo mitarime posikeega.
26 Naatu iti boun it ata veya’amaim i turobe ebi’obaiyit i ana ef mutufurin. Imih i karam sabuw iyab Jesu tibitumitum boro nafufunih gewas nayamutufurih.
27 Oŋu fukeko wamore sakinoŋuŋ ba ropenobeŋ? Ya more ore eru oi mata yobu. Kadi buŋo boyoberu posiine fukekimiŋ ore oi embimbiŋgagobeneŋ. Oŋu oo posiine so fukekimiŋyoŋ, Yesu manesiŋ gabeneŋ Anutuji ŋone noberu buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ.
27 Isan imih it boro abisa isan tanaora’ara’at? Ofafar tabobosiyasiyar isan tarara’at? En anababatun! Baise baitumatum isan i tarara’at.
28 Buŋo yo mitariku koruŋine iŋi misanaŋgobeneŋ: Kadi buŋo boyobeegobeneŋ ore matayoŋ, Yesu manesiŋ gagobeneŋ ore eru Anutuji buŋonoŋuŋ mitarime posiine fukeekimiŋ.
28 Anayabin sabuw iyab tibitumatum i hai ef mutufurin rouw ebowabow men ofafaramih.
29 Anutuji Juda niŋore Anutu akoŋ so fukega. Iŋo kantri goine yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega me mata? O yoŋore Anutu oŋuakoŋ fukega.
29 Imih kwanotanot God i Jew sabuw akisih hai God? Ai kwanotanot Ufun Sabuw auman hai God? Baise anao kwananowar, iti God i Ufun Sabuw auman hai God.
30 Anutuji moakoŋ fukega. Ore eru sakinoŋuŋ ketigabi gogobeneŋ, niŋoji manesiŋ gabeneŋ bofosike nobeega eru sakiyaŋuŋ so ketigabi gogobi, oi oŋuakoŋ manesiŋ gabuŋ ore eru bofosike yabeega.
30 Kwanaso’ob God i ta’imon men rou’ab, imih sabuw iyab hai ar kanabih hi’afuw o men hi’afuw etei i baitumatum ta’imonamaim hiyawas.
31 Manesiŋ ganiminde buŋo miku oiji bapakare yaberu oŋuine oo Kadi buŋo bawaki ruabeneŋ omaine fukeiŋ me mata? Oi use matayoŋ, Anuture Kadi buŋo oi so kepieegobeneŋyoŋ, oi basanaŋgagobeneŋ. Oŋu.
31 Kwanotanot iti baitumatumamaim aki ofafar abobosa’ir? En anababatun, aki i ofafar aiwa’an tit ana efan bai ebirerereb.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.