Romanos 1

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Pol noŋ Yesu Kristore gio bobo ŋi eru Rom maŋkekerisie ŋiŋigo ŋoŋoke buŋo mi manekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgago. Anutuji oŋga nareko sosore ŋi aposol fukego. Anutuji Bobiaŋ Biŋeine misaueiŋgo ore roosoe nume gogo.
1 Paulo, servo de Jesus Cristo, chamado para ser apóstolo, separado para o evangelho de Deus,
2 Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde Bobiaŋ Biŋeine barariŋga noreiŋ ore buŋoine oi ronekoŋ kiperu miko kajeqouŋ ŋiŋigoji maneru Biŋe Quraŋ tiriine oo quraŋgabi pega.
2 que ele antes havia prometido pelos seus profetas nas santas Escrituras,
3 Bobiaŋ Biŋere fuŋne oi iŋoyoŋunde made Yesu Kristo. Iŋoji moreŋ ŋi oŋuine kiŋ Deiwidre osigidapu yoŋoreone fukeya.
3 acerca de seu Filho, que nasceu da descendência de Davi segundo a carne,
4 Sombuŋ ŋi oŋuine iiruineji posiine tiriine fukeya. Anutuji oi bogboreme komegone pakereko usuŋineji totogo fukeya. Anutuji oŋuine oiji iŋoyoŋunde Made fukega ore buŋoine oi misanaŋgaru igodoŋga teya. Ofoŋnoŋunde fuŋne oŋu.
4 e que com poder foi declarado Filho de Deus segundo o espírito de santidade, pela ressurreição dentre os mortos-Jesus Cristo nosso Senhor,
5 Kristoji giore foriine iŋi fukeiŋgo maneya: Niŋoji kotu kantriine kantriine roregaru Yesure tina botuyaŋuŋgo misauebeneŋ maneru maŋyaŋuŋ kerisieru manesiŋ gaku buŋoine reŋgaru gonimiŋ. Ore eru aposol gioine eru yauŋmoririine oi noreko baku gogobeneŋ.
5 pelo qual recebemos a graça e o apostolado, por amor do seu nome, para a obediência da fé entre todos os gentios,
6 Anutuji ŋiŋigo Yesu Kristore biŋe fukeru gonimiŋ ore oŋga yabeya, Rom ŋoŋo oŋuakoŋ yoŋore botugo gogobi.
6 entre os quais sois também vós chamados para serdes de Jesus Cristo;
7 Maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Rom sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋore quraŋ yo quraŋgago. Anutuji ŋoŋo iŋoyoŋunde ŋiŋigo gbagbataeŋine gonimiŋ ore oŋga ŋaberu manji jojoko eŋareega. Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo gonimiŋ. Oŋu oŋga wosiego.
7 a todos os que estais em Roma, amados de Deus, chamados para serdes santos: Graça a vós, e paz da parte de Deus nosso Pai, e do Senhor Jesus Cristo.
8 Moreŋine moreŋine sosowo yoŋoji Rom ŋoŋore mamanesinde sundu mibi maneego. Ore eru buŋone fuŋgaru Yesu Kristoji maŋgo enareko sosowo ŋoŋore eru Anutune daŋge miego.
8 Primeiramente dou graças ao meu Deus, mediante Jesus Cristo, por todos vós, porque em todo o mundo é anunciada a vossa fé.
9 Nonji maŋ aŋine sosowo Anuture gioo ruaru kiŋaŋine qaku Madeinere Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego. Oo jijiki ŋoŋo manesu ŋareego, oi Anutuji kitiŋgaku miega.
9 Pois Deus, a quem sirvo em meu espírito, no evangelho de seu Filho, me é testemunha de como incessantemente faço menção de vós,
10 Damaŋ so iŋi miku oŋga wosiego, “O Anutu, nonji Rom yoŋoreo rabemiŋgo maneru damaŋ joroine odigago. Ore eru go aŋigore so minde kadi fukeko damaŋ yoo soine rabemiŋ.”
10 pedindo sempre em minhas orações que, afinal, pela vontade de Deus, se me ofereça boa ocasião para ir ter convosco.
11 Ŋone ŋaberu mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋgaiŋ ore maneru soine gio bobore mamane yauŋ mo ŋarebemiŋ. Ore eru damaŋ fuŋfuŋgaine ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋgo aŋi sogo maneru gogo.
11 Porque desejo muito ver-vos, para vos comunicar algum dom espiritual, a fim de que sejais fortalecidos;
12 Iŋi ekimiŋgo aŋi sogo maneego: Nonji ŋone ŋabebe qodureku noŋ eru ŋoŋo uruŋu manesiŋ gaegobeneŋ, oi mimane eku manji kitiŋgaku beufi eekimiŋ.
12 isto é, para que juntamente convosco eu seja consolado em vós pela fé mútua, vossa e minha.
13 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo iŋi manesuku goinebi: Nonji kotu kantri goine yoŋore botugo roregaru maŋyaŋuŋ bapakare yabebe kerisiebuŋ, ore so ŋoŋore botugo oŋuakoŋ foriine fukeko ŋonebemiŋgo manego. Ore eru damaŋ kokoine ŋoŋoreo iqi warebeminde buru ruaru goboŋyoŋ, ya goineji damaŋine damaŋine kipe nuko embimbiŋgaboŋ.
13 E não quero que ignoreis, irmãos, que muitas vezes propus visitar-vos {mas até agora tenho sido impedido}, para conseguir algum fruto entre vós, como também entre os demais gentios.
14 Anuture jiŋoo tife iŋi pe narega: Ŋiŋigo kubu fuŋne fuŋne bapi yabebeminde buŋoji nonde paio pega. Ŋiŋigo maŋgboroŋyaŋuŋke eru qanda (grasrut) yoŋore kiŋaŋqoqo sogokoŋ fukego. Qoqodure buŋo Grik manegobi eru qanda goku yoŋoyaŋunde buŋoji yayaŋ miegobi, oi sosowo bapi ŋabebemiŋgo manego.
14 Eu sou devedor, tanto a gregos como a bárbaros, tanto a sábios como a ignorantes.
15 Oŋu maneru Bobiaŋ Biŋe oi Rom siti ŋoŋore oŋuakoŋ mitaniŋgabemiŋgo afagaru joineke eego. Oŋu.
15 De modo que, quanto está em mim, estou pronto para anunciar o evangelho também a vós que estais em Roma.
16 Anuture usunji noŋuŋ sosowo qowirie nobeko damaŋ yoo Sombunde biŋe fukegobeneŋ. Juda niŋoji rone maŋnoŋuŋ kerisieru oi manesiŋ gabeneŋ eru niŋore ŋadio kantri goine yoŋoji oŋuakoŋ oi manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ. Ore eru Anutuji usuŋine Bobiaŋ Biŋeo ruako pega ore mimigaŋgaŋ so eego.
16 Porque não me envergonho do evangelho, pois é o poder de Deus para salvação de todo aquele que crê; primeiro do judeu, e também do grego.
17 Bobiaŋ Biŋeji posiine fukekiminde fuŋne barariŋga noreega. Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Posiine fukega, iŋoji mamanesiŋineji maŋgo eteko sanaŋgaru go ropeiŋ. Buŋo ore fuŋine oi iŋi: Niŋo Anutu fuŋgaru manesiŋ gabeneŋ mamanesiŋnoŋuŋ ŋoneru buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ eru moreŋgo gokiminde so jikigaru manesiŋ gaku jiŋoineo posiine fukeekimiŋ.” Oŋu.
17 Porque no evangelho é revelada, de fé em fé, a justiça de Deus, como está escrito: Mas o justo viverá da fé.
18 Soine posiine fukenobeŋyoŋ, ŋiŋigo buŋo foriine eeboboyaŋunji kejigaru jijibu baegobi, Anutuji oi Sombuŋgo paibeone piku ŋoneme so sagako maŋine rigaŋgaega. Ŋiŋigo oŋuine sosowo ŋone yaberu wuwunuŋyaŋuŋ igogaru mosiyaŋuŋ sembene ore eru rosiine barariŋga yareega.
18 Pois do céu é revelada a ira de Deus contra toda a impiedade e injustiça dos homens que detêm a verdade em injustiça.
19 Oi yoore eru: Anuture fuŋne mane mukukimiŋ ore so fukega, oi iŋoyoŋe barariŋga yareme botunoŋuŋgo totogo akoŋ peko maneegobi.
19 Porquanto, o que de Deus se pode conhecer, neles se manifesta, porque Deus lho manifestou.
20 Anuture gogo so ŋoneegobeneŋyoŋ, usuŋine oi Sombuŋ moreŋ bofuke yaperu oone fuŋgaru noduru go wapeme damaŋ tatariine tomiri fukeru peega. Ore eru Anuture mequraŋ poretiŋ ŋonebeneŋ moreŋfuŋ kuririineke fukega ore fuŋine soine mane mukukimiŋ ore so fukega. Ore eru ŋiŋigoji ya mogo gbedigaru yoŋoyaŋunde buŋore mobeine kitiŋgaku miiŋgo embimbiŋgaegobi.
20 Pois os seus atributos invisíveis, o seu eterno poder e divindade, são claramente vistos desde a criação do mundo, sendo percebidos mediante as coisas criadas, de modo que eles são inescusáveis;
21 Anuture fuŋne mane mukuru gobuŋyoŋ, jibu “Iŋoji ofoŋnoŋuŋ,” oŋu so miku oi so miteŋ gabi tinabiŋeine botuyaŋuŋgo so fukeya. Oŋu so fukeyayoŋ, buŋo omaine kosabasa manesubi mamaneyaŋunji wirieko mutu fukebuŋ. Maŋ mamane-mukuyaŋuŋ tomiri oiji dabu eme qisiri eko tiŋtuŋ gogobi. Ore eru “Anuture fuŋne so manegobeneŋ,” miku gbegbedi kosa ruabi so sagaga.
21 porquanto, tendo conhecido a Deus, contudo não o glorificaram como Deus, nem lhe deram graças, antes nas suas especulações se desvaneceram, e o seu coração insensato se obscureceu.
22 “Maŋgboroŋ ŋiŋigo gogobeneŋ,” miku sakiyaŋuŋ ba ropeku gobuŋyoŋ, oŋuine oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri fukegobi.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se estultos,
23 Anutu tinabiŋeine kuririquraŋineke damaŋ tatariine tomiri go ropeiŋ, oi so miteŋ gaku ohoweine so baku gobuŋyoŋ, oi bokeru nemu gboŋ eru merofu sasako goine saribuŋ. Nemu gboŋ pasikebi kamasiyaŋuŋ ŋi komekiinere so fukegobi. Sasako goine babi webo, joma eru moreŋgo beuyaŋunji peperu raegobi, yoŋore so fukegobi. Yoŋoji oi daberu moreŋfuŋ ore so miteŋ yaberu gobuŋ.
23 e mudaram a glória do Deus incorruptível em semelhança da imagem de homem corruptível, e de aves, e de quadrúpedes, e de répteis.
24 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mande aŋi sanaŋine kosa boyoberu boesau eku yoŋoyaŋunde saki mimigaŋgaŋ qaku baba waki eku gogobi.
24 Por isso Deus os entregou, nas concupiscências de seus corações, à imundícia, para serem os seus corpos desonrados entre si;
25 Anuture buŋo foriine bokeru tifeineo buŋo ikoineo qakatobuŋ. Bobofuke Rauine fofori so araŋ baku kiŋaŋine so qaku gobuŋyoŋ, ya bofukeya me yoŋoyaŋunde meji babuŋ, ore aŋiine fukeko maneru mequraŋ yoŋore ohowe baku miteŋ yaberu gobuŋ. Oŋuine gobuŋyoŋ, niŋoji bobofuke Raunoŋuŋ oi damaŋ tatariine tomiri miteŋ gaekimiŋ. Buŋo oi fofori.
25 pois trocaram a verdade de Deus pela mentira, e adoraram e serviram à criatura antes que ao Criador, que é bendito eternamente. Amém.
26 Oŋu eru gobuŋ ore Anutuji oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde aŋi sanaŋine mimiineke oi kosa boyoberu iŋi ebuŋ: Yoŋore ŋigopuji ŋoe ŋonuŋ kadi poretiŋ bokeru yoŋoyoŋe akoŋ kerisieru rorobaba eku gobuŋ.
26 Pelo que Deus os entregou a paixões infames. Porque até as suas mulheres mudaram o uso natural no que é contrário à natureza;
27 Ŋi yoŋoji oŋuakoŋ ŋigoke rorobaba eku gogo bokeru kasigabi. Boesau eniminde aŋiyaŋuŋ sanaŋine oi ŋi botuyaŋuŋgo popore eku manebi joineke fukeko yoŋoyaŋekoŋ kerisieru rorobaba eku wuwunuŋyaŋuŋke fukeru gobuŋ. Kasigabi qaŋgoqasa gobuŋ ore geoine oi Anutuji soyaŋuŋgo bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko sembeabuŋ.
27 semelhantemente, também os varões, deixando o uso natural da mulher, se inflamaram em sua sensualidade uns para como os outros, varão com varão, cometendo torpeza e recebendo em si mesmos a devida recompensa do seu erro.
28 Anuture fuŋne mane mukukimiŋgo manebi wawakiine fukeme bokebi Anutuji oŋuakoŋ oi ŋadi yabeko yoŋoyaŋunde mamanesu kekesiineji siŋaŋ yabeko eebobo mimiineke eba eku gobuŋ.
28 E assim como eles rejeitaram o conhecimento de Deus, Deus, por sua vez, os entregou a um sentimento depravado, para fazerem coisas que não convêm;
29 Eebobo kekesiine eru mosi sembene fuŋne fuŋne oiji maŋyaŋuŋ puseko iŋi eegobi: Ya ebu eku no roiŋgo sase eru sinefuru eegobi. Goine yoŋore yare anda eegobi. Ŋiŋigo yabebi komeegobi. Kekepari baku goine eadu yabeegobi. Ŋiŋigo goine koŋkoŋ paiineo sembene eyarekimiŋgo maneegobi. Ŋiŋigo kajeyaŋuŋgo buŋo saŋu ebi rakame gbiŋgo pougaru raega.
29 estando cheios de toda a injustiça, malícia, cobiça, maldade; cheios de inveja, homicídio, contenda, dolo, malignidade;
30 Ŋadiqoqo buŋo miegobi. Anuture kane miegobi. Mosi sembene joineke reŋgaru boyobeegobi. Jauba-iriŋbiriŋ eru sakiyaŋuŋ ba ropeegobi. Sakigo rua eru mosi sembene furuine furuine bofukeegobi. Maŋgomama buŋoyaŋuŋ so reŋgaegobi.
30 sendo murmuradores, detratores, aborrecedores de Deus, injuriadores, soberbos, presunçosos, inventores de males, desobedientes ao pais;
31 Mamaneyaŋuŋ so tiŋako maŋyaŋuŋ tomiri goku buŋo kosa kiperu so boyobeegobi. Oogo so eru goine yoŋore beusembe so maneru rosi eyareegobi.
31 néscios, infiéis nos contratos, sem afeição natural, sem misericórdia;
32 Anutuji kadi poretiŋ iŋi mitigame pega: Ŋiŋigo sembene oŋuine baegobi, yoŋoji kome sanaŋ qaŋqaŋinere biŋe fukeniminde so fukegobi. Yoŋoji mimiti oi mane taniŋgagobiyoŋ, jibu yoŋoyoŋe sembene oi eegobi eru oŋuakoŋ matayoŋ, goineji oŋu ebi oi “Soine!” miku qotikeru kitiŋ yareegobi. Oŋu.
32 os quais, conhecendo bem o decreto de Deus, que declara dignos de morte os que tais coisas praticam, não somente as fazem, mas também aprovam os que as praticam.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.