Romanos 11

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ore eru iŋi weugo: Anutuji iŋoyoŋunde kufufuŋ ŋadi nobeya me mata? Oi mata yobu! Nonji oŋuakoŋ Abrahamde osigida mo fukego. Nake Israel kufufunde kubu tinaine Benjamin iŋore maŋgo gogo.
1 Então pergunto: Deus rejeitou seu povo, a nação de Israel? Claro que não! Eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão e membro da tribo de Benjamim.
2 Anutuji ronekoŋ iŋoyoŋunde kufufuŋ roosoe nobeya, niŋo so ŋadi nobeko gogobeneŋ. Kajeqouŋ ŋi Elaijare (Eliare) binaŋ oi Biŋe Quraŋgo quraŋgabi pega. Iŋoji Anuture jiŋoo Israel ŋiŋigo miyareru oŋga wosiya, ŋoŋo buŋo mobeine oi manegobi me mata? Buŋo oi iŋi,
2 Não, Deus não rejeitou seu povo, que conheceu de antemão. Vocês sabem o que as Escrituras dizem a esse respeito? O profeta Elias se queixou a Deus sobre o povo de Israel, dizendo:
3 “O Ofoŋ, yoŋoji gore kajeqouŋ ŋiŋigopu yabebi komebi gore boji ririga alataine alataine ketoqototiebuŋ. Noŋ moakoŋ boke nubi gobe kamieru rubaru nuiŋgo jauegobi.”
3 “Senhor, eles mataram teus profetas e derrubaram teus altares. Sou o único que restou, e agora também procuram me matar”.
4 Oŋu miyayoŋ, Anutuji oi maneru iŋi bokirieru ojiya, “Go gake akoŋ so gogeyoŋ, nonji ŋi 7,000 oŋuakoŋ sa kipe yabebe nakene biŋe fukeru nemu ikoine Bal oi so dikanji ke teru goke jikigaru gogobi.”
4 E vocês se lembram da resposta de Deus? Ele disse: “Ainda tenho outros sete mil que jamais se prostraram diante de Baal”.
5 Buŋo ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ Anuture kubu mendaine pega. Anutuji yauŋmoririinere so ŋiŋigo afaine roosoe nobeko gogobeneŋ.
5 O mesmo acontece hoje, pois uns poucos do povo de Israel permaneceram fiéis, escolhidos pela graça de Deus.
6 Yauŋmoririineji oi maŋgo eteko roosoe nobeya. Niŋo eebobo fiine eba eku gonobeŋ, ore eru so roosoe nobeya. Moreŋ ŋiŋigo eebobonoŋunji maŋgo eteko roosoe nobena ine, iŋore yauŋmoririji ya omaine fukena.
6 E, se a escolha se dá pela graça de Deus, então não se baseia nas obras deles, pois nesse caso a graça deixaria de ser o que verdadeiramente é, ou seja, gratuita e imerecida.
7 Ore eru uruŋu minobeŋ? Israel kufufunji posiine fukekimiŋgo yameŋ keku gobuŋyoŋ, posikekiminde fuŋne oi so bofukebuŋ. Yoŋoji matayoŋ, Anutuji kubu mendaine roosoe nobeya, niŋoji yauŋine oi bofukeru posiine fukebeŋ. Goineji mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kejigame omaine kosa gogobi.
7 Portanto, a situação é esta: a maioria do povo de Israel não encontrou o que tanto buscava, mas uns poucos, aqueles que Deus havia escolhido, o encontraram, enquanto o coração dos demais foi endurecido.
8 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Kubanjiŋojiŋo gobi Anutuji gemo so kipeme maŋyaŋuŋgo rakame komiine fukebuŋ. Ya ŋoneru fuŋine egu ŋone mukunimiŋ ore jiŋoyaŋuŋ bokobeko dabu eya. Buŋo kajeyaŋunji maneru egu mane taniŋganimiŋ ore oi kejigaya. Oŋu mutu go waperu damaŋ yoo oŋuakoŋ mo kosa gogobi.”
8 Como dizem as Escrituras: “Deus os fez cair em sono profundo. Até hoje, fechou-lhes os olhos para que não vejam, e tapou-lhes os ouvidos para que não ouçam”.
9 Kiŋ Deiwidji ore buŋoine iŋi miko pega,
9 Da mesma forma, Davi disse: “Que sua mesa farta se transforme em laço, em armadilha que os faça pensar que tudo vai bem. Que seus privilégios os façam tropeçar, e que recebam o que merecem.
10 O Anutu, go jiŋoyaŋuŋ bokobende piku ŋoneiŋgo embimbiŋganimiŋ.
10 Que seus olhos se escureçam para que não vejam, e que suas costas fiquem encurvadas para sempre”.
11 Jikigaru iŋi weugo: Juda kufufuŋ foriine yoŋoji odetataŋgaru waki yabeko maŋyaŋunji kejigame fianiminde embimbiŋganimiŋ me mata? Oi so embimbiŋganimiŋ! Waki yabeya, oiji Anutu mane mukuinde aŋi sogo manenimiŋ ore fukeya. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi odureru waki yabeko kotu kantri yoŋoji tifeyaŋuŋ fukeru maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture biŋe fukebuŋ. Oŋu fukebuŋ, oiji maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeiŋ ore eru oŋu fukeya.
11 Acaso o povo de Deus tropeçou e caiu sem possibilidade de se levantar? Claro que não! Foram desobedientes e, por isso, Deus tornou a salvação acessível aos gentios, para que seu próprio povo sentisse ciúme.
12 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji kadi ririru waki yabeko ore eru kotu moreŋine moreŋine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ fukekiminde fuŋne bofukebuŋ. Oi bofukeru maŋyaŋuŋ kerisieru mifia maŋineo gogobiyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji mutu goku Anuture jiŋoo so sagagobi. Jiki Juda yoŋoji oŋuakoŋ sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ. Oŋu fukeko Anuture mifiaji saueru boakoŋ yobu totogo fukeiŋ.
12 Se os gentios foram enriquecidos porque os israelitas fracassaram ao rejeitar a salvação que Deus lhes oferece, imaginem como será maior a bênção para o mundo quando Israel for plenamente restaurado!
13 Nonji buŋone yo Juda ŋoŋore matayoŋ, kotu kantri kufufuŋ ŋoŋore migo. Nonji kotu kantri ŋoŋore sosore ŋi aposol fukego ore “Gione tinabiŋeineke fukega,” miku oŋu manesugo.
13 Dirijo-me especialmente a vocês, gentios. E, uma vez que fui designado apóstolo aos gentios, enfatizo isso
14 Gione oi babe foriine fukeko maŋ-ŋaŋuŋ kerisieegobi, nakene Israel kufufuŋpuneji ore sunduine manenimiŋgo yameŋ keku aŋi sogo maneego. Biŋe buŋo oiji moakoŋ moakoŋ yoŋore maŋyaŋuŋ bapakareko ore eru maŋyaŋuŋ rigaŋgame maŋyaŋuŋ kerisieniminde aŋiji fukeko kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareiŋ. Gione tinabiŋeineke oi ore eru kotu kantri ŋoŋore botugo baego.
14 porque desejo que, de algum modo, o povo de Israel sinta ciúme e assim eu possa levar alguns deles à salvação.
15 Anutuji Juda kubu ŋadi nobeko ore foriineji iŋi fukeya: Kotu kantriine kantriine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo fukebi Anutuji furiŋaŋuŋ baku oga ŋabeme ogopuine fukebuŋ. Juda kufufuŋ foriine yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji munaŋ qa yareru mane sabareku oga yabeiŋ, ore foriineji oi komegone gboreru goku sanaŋganimiŋ so fukeiŋ.
15 Pois, se a rejeição deles possibilitou que o resto do mundo se reconciliasse com Deus, a aceitação será ainda mais maravilhosa. Será vida para os que estavam mortos!
16 Gosa bobosu gariineo uqo Anuture osoeru ruaru jeri ebeneŋ gbagbataeŋine fukega ine, giore uqo munjaŋ sosowo oi oŋuakoŋ gbagbataeŋine fukega. Yo goduineji tiriine fukega ine, tieŋineji oŋuakoŋ tiriine fukegobi.
16 Se a parte da massa entregue como oferta é santa, então toda ela é santa. E, se as raízes da árvore são santas, os ramos também o serão.
17 Juda kubu oi Anutu iŋoyoŋere oliwe yo fukega. Anutuji iŋoyoŋere oliwe yo oi foriine yobu roru tieŋine goine ketigame wakibuŋ eru gomende oliwe yo tieŋine roru wareru botuyaŋuŋgo ruame jikigaru sogueegobi. Kantri goine ŋoŋo gomende oliwe yo oŋu so fukegobiyoŋ, Anutuji jibu oga ŋabeme damaŋ yoo yo tieŋine fuŋine mo yoŋore botugo goku sanaŋgaegobi. Ŋoŋo Juda kubure oliwe yo goduineone uqo obuine poreru noku sogueegobi.
17 Mas alguns desses ramos, alguns do povo de Israel, foram cortados. E vocês, gentios, que eram ramos de uma oliveira brava, foram enxertados na árvore. Agora, portanto, participam do alimento nutritivo que vem da raiz da oliveira especial de Deus.
18 Ŋoŋo Juda niŋoke dimagobiyoŋ, jibu Juda nodureru sakiŋaŋuŋ egu ba ropenimiŋ. Sakiŋaŋuŋ ba ropenobuŋ ine, buŋo yo maneinebi: Kantri goine ŋoŋo yo tieŋine akoŋ oŋuine fukegobi. Ŋoŋo godunoŋuŋ so osigaegobiyoŋ, niŋore yo goduineji oi osi ŋabeme dimagobi.
18 No entanto, não devem se orgulhar de terem sido enxertados no lugar dos ramos que foram cortados, pois é a raiz que sustenta o ramo, e não o contrário.
19 Buŋo iŋi minobuŋ, “Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde yo botuineo rua nobeiŋ ore eru yo tieŋine oi ketigame wakiko sawaine fukeya.”
19 Talvez digam: “Esses ramos foram cortados para abrir espaço para nós”.
20 Buŋo oi foriine. Anutuji Juda ŋiŋigo maŋyaŋuŋ so kerisieru manesiŋ gabuŋ ore eru keti yabeko wakibuŋyoŋ, ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋgo odesiŋgaru qiŋ keru dimagobi. Oŋu dimaku jauba-iriŋbiriŋ so fukeru sakipepe eru goinebiyoŋ, iŋi egu waki ŋabeiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi:
20 É verdade, mas lembrem-se de que esses ramos foram cortados porque não creram e que vocês estão ali porque creem. Portanto, não se orgulhem, mas temam o que poderia acontecer.
21 Anutuji iŋoyoŋere yoinere tieŋ foriine so ŋone yabe emboŋ eru Juda kufufuŋ keti yabeya ine, ŋoŋo oi “Soine ŋone nobe emboŋ eiŋ,” oŋu egu minimiŋ. Omaine oŋuine manesuku kosa egu goinebi.
21 Pois, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará vocês.
22 Ore eru kotu kantri ŋoŋo Anuture fuŋne manesuku iŋi minimiŋ, “Juda ŋiŋigo kadi ririru waki yabeya, Anutuji ore geoine bokirieru fofori joineke eyareegayoŋ, noŋuŋ bobiaŋ Rauineke qakatoru dimabeneŋ bobiaŋ nobeega. Iŋoke so jikigaru dimakimiŋ ine, kantri goine niŋo oŋuakoŋ keti nobeme wakikimiŋ.”
22 Observem como Deus é, ao mesmo tempo, bondoso e severo. É severo com os que lhe desobedecem, mas é bondoso com vocês, desde que continuem a confiar em sua bondade. Mas, se deixarem de confiar, também serão cortados.
23 Oŋu soine minimiŋyoŋ, Anutuji ŋiŋigo kadi riribuŋ, oi oŋuakoŋ soine sanaŋgaru yo botuineo moke jikiga yareiŋ. Ore eru Juda kufufuŋ yoŋoji qoqomukuyaŋuŋ bokeru maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ine, oi soine Yesuke jikiga yareiŋ.
23 E, se o povo de Israel abandonar sua incredulidade, será enxertado novamente, pois Deus tem poder para enxertá-los de volta na árvore.
24 Anutuji ŋoŋo gomende oliwe yo oone keti ŋaberu ke sasarire kadi odureru oliwe yo fuŋine more botugo ruaru jikiga ŋareya. Kantri goine ŋoŋo oŋuine eyareya ine, ore eru iŋoyoŋunde yo tieŋine foriine Juda kufufuŋ foriine oi afagaru oga yaberu aŋiineo iŋoyoŋunde oliwe yore botugo rua yabeme moke jikiganimiŋ. Oŋu.
24 Vocês eram, por natureza, o ramo cortado de uma oliveira brava. Portanto, se Deus se mostrou disposto a fazer algo contrário à natureza ao enxertá-los em sua árvore cultivada, estará ainda mais disposto a enxertar os ramos naturais de volta na árvore da qual eles fazem parte.
25 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgboroŋ paio kosa egu gonimiŋ ore buŋo sumuŋine mo barariŋga ŋarebe mane taniŋganimiŋgo manego. Buŋo oi iŋi: Mamane sembeneji Israel kufufunde mobe mo yoŋore maŋyaŋuŋ kejigame gogobiyoŋ, damaŋ tatariine tomiri qoqomuku so jikigaru gonimiŋ. Matayoŋ, rone kotu kantri yoŋoreone boakoŋ yobu yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru Anuture qorumaŋ maŋineo wapenimiŋ. Oŋu ebi Anutuji jareyaŋuŋ ŋoneko sagaiŋ, damaŋ oo Juda kufufuŋ niŋore qoqomuku damaŋnoŋunji tariko sosowo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ.
25 Irmãos, quero que vocês entendam este mistério para que não se orgulhem de si mesmos. Alguns do povo de Israel têm o coração endurecido, mas isso durará apenas até que o tempo dos gentios se complete.
26 Maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji Israel kufufuŋ sosowo munaŋ qa yareko qowirienimiŋ. Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega,
26 E assim todo o Israel será salvo. Como dizem as Escrituras: “O libertador virá de Sião e afastará Israel
27 Anutu nonji agiburaŋyaŋuŋ keririkeru seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ ore jojofo buruine oi yoŋoke ebe moko gokimiŋ.”
27 E esta é minha aliança com eles: eu removerei seus pecados”.
28 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji Bobiaŋ Biŋe ŋadi gaku Anuture rosipu fukebuŋ ore kantri goine ŋoŋoji tifeyaŋuŋgo Anuture ogopu fukegobi. Oŋu fukegobiyoŋ, Anutuji Israel fuŋgbodupunoŋuŋ roosoe yabeya ore Juda niŋoji jikigaru yoro ogopuine foriine yobu fukegobeneŋ.
28 Muitos do povo de Israel agora são inimigos das boas-novas, e isso beneficia vocês, gentios. No entanto, porque ele escolheu seus patriarcas, eles ainda são o povo que Deus ama.
29 Anutuji ŋiŋigo mo roosoe yaberu yauŋ yareega, buŋo oi moke maŋine kerisieme igokogaiŋ ore so mata.
29 Pois as bênçãos de Deus e o seu chamado jamais podem ser anulados.
30 Kotu kantri ŋoŋo oŋuakoŋ ronekoŋ Anuture mi so reŋgaru kosa gobuŋyoŋ, Juda kufufuŋ foriine yoŋoji qoqomuku fukebuŋ ore eru Anutuji ŋoŋo ŋonemaiŋ ŋareme qowiriebuŋ.
30 Em outros tempos, vocês, gentios, foram rebeldes contra Deus, mas agora, por causa da desobediência deles, vocês receberam misericórdia.
31 Juda kufufuŋ foriine yoŋoji damaŋ yoo Anuture miqomukuru kosa go wapegobiyoŋ, ŋoŋoji qowiriebuŋ ore eru Anutuji Juda kufufuŋ niŋo oŋuakoŋ damaŋ yoo ŋonemaiŋ noreiŋgo manega. Kotu kantri ŋoŋoji maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru qowiriebi ore mosiineji maŋyaŋuŋ bapakareega, ore eru yoŋoji oŋuakoŋ afagaru maŋyaŋuŋ kerisieru ŋonemaiŋine biŋe qa yarenimiŋ.
31 Agora eles são os rebeldes, e Deus foi misericordioso com vocês, para que eles também participem da misericórdia dele.
32 Ŋiŋigo sosowo noŋuŋ Anutu qomukuru kosa gobeneŋ buŋo qoqomukunoŋuŋ bofukeru nigiŋ nobeya. Sosowo yobu ŋonemaiŋ noreiŋ ore eru niginji kipe nobeya. Oŋu.
32 Pois Deus colocou a todos debaixo da desobediência para que de todos tivesse misericórdia.
33 Anutu yauŋmoririinere rounji oi yasogo yobu fukega. Mamagore sia, mamaneine oi rarakaine tatariine tomiri. Maŋgboroŋineji nodureru ropekiine yobu fukega. Iŋoji buŋonoŋuŋ osoeru mitariega, niŋoji oi sosowo mitaniŋ forekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ. Gogonoŋunde kadi burugaega, ore fuŋine oi maneru osoeru bofuke forekimiŋgo so mata.
33 Como são grandes as riquezas, a sabedoria e o conhecimento de Deus! É impossível entendermos suas decisões e seus caminhos!
34 “Ofonde maŋ kiniŋinere buru oi ŋiŋigo sosowoji mane mukukimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ. Moji kajeqouŋ buŋo oteiŋ ore so mata.”
34 “Pois quem conhece os pensamentos do Senhor? Quem sabe o suficiente para aconselhá-lo?”
35 “Moreŋ ŋiŋigo yauŋ nareŋgareŋ eegobeneŋyoŋ, iŋoke oŋu ekimiŋgo embimbiŋgaru go wapebeŋ.
35 “Quem lhe deu primeiro alguma coisa, para que ele precise depois retribuir?”
36 Oi yoore eru embimbiŋgaegobeneŋ: Iŋoji ya sosowore Rau fukeru fuŋqoduine fukega. Iŋoji ya sosowo maŋgo eteko fukeya. Oi iŋoyoŋunde kuriri bofukeiŋ ore eru fukeya. Ore eru noŋuŋ tinabiŋeine miteŋ gabeneŋ tatariine tomiri kuririineke pe roperu peiŋ. Buŋo oi foriine.
36 Pois todas as coisas vêm dele, existem por meio dele e são para ele. A ele seja toda a glória para sempre! Amém.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.