Mateus 9
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH
1 Yesuji ogâ maŋineo roperu moke obu joguŋ petigaru aribe roperu iŋoyoŋunde taoŋgo raya.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 Damaŋ oo ŋi goineji ogoyaŋuŋ saki mobeine komekiine ramegaripepego peya, oi reŋgo ruaru koboru warebuŋ. Oŋu wareru Anutu manesiŋ gabuŋ, Yesuji yoŋore kamasi ŋoneme sagako jibe ŋi oi iŋi ojiya, “Madene, nonji gore agiburaŋ bokego. Ore eru go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.”
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 Oŋu ojime Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku maŋyaŋuŋgo iŋi manesubuŋ, “Ŋi iŋoji Anutu igosisi etega.”
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 Oŋu manesubuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru iŋi yajiya, “Ŋoŋo wamore buŋo sembene maŋyaŋuŋgo manesugobi?
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 Nonji ‘Agiburaŋgo bokego,’ migo, buŋo oi afaine akoŋ mimiine. Moji oŋu miko goineji buŋo ore foriine so ŋonenimiŋ. Ore eru buŋo oi afainere so. Nonji buŋo mo iŋi ojibemiŋgo manego, ‘Go pakereru ra.’ Buŋo oi yobiŋineke mimiine fukega. Oŋu mibe foriine fukeiŋ me mata, oi totogo fukeko ŋonenimiŋ.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 “Maneniŋ, moreŋgo agiburaŋ bobokere usuŋ oi Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere pega, ŋoŋo ore fuŋinere tiŋtuŋ egu gonimiŋ. Ore eru buŋo yobiŋineke oi ŋi yo ojibe foriine ŋoneniŋ.” Oŋu miku ŋi saki mobeine komekiinere jiŋoo ŋoneru ojiya, “Go pakereru ramegaripepego roru pigoo ra. Buŋo yobiŋine oi foriineke fukeiŋ ine, buŋo afaine oi oŋuakoŋ uruŋu omaine fukena?”
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Oŋu ojime oo akoŋ pakereru piineo raya.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 Oŋu fukeme ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru Anutu miteŋ gabuŋ. Moreŋ ŋire usuŋ oŋuine oteya ore Anutu miteŋ gabuŋ. Oŋu.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 Yesuji oo akoŋ raru takis ofis odureiŋgo eko oo ŋi tinaine Matyu ŋeko ŋoneru ojiya, “Go nonde ŋadineo ware.” Oŋu ojime pakereru takis gio bokeru Yesure ŋadio raya.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 Raru Matyure pigo raru uqo noku ŋebuŋ, damaŋ oo takis roro ŋi eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋi kokoineji wareru Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoke ŋeku uqo moko nobuŋ.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Oŋu nobi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi ŋoneru Yesure kiŋariŋpu iŋi miyarebuŋ, “Ae! Ŋoŋore qaqajiji wamore takis roro eaduyaŋuŋke eru agiburaŋ ŋiŋigo yoŋoke ŋeku uqo noga? Oi so sagaga.”
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Oŋu miyarebi Yesuji mobeine iŋi yajiya, “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋ tomiri yoŋoji doktare aŋi so maneegobiyoŋ, jibe ŋiŋigoji doktareo raegobi.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 Nonji agiburaŋ ŋiŋigo oŋga yareiŋgo ore wareru gogoyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde manebi posiine fukegobi, oi mata. Ore eru buŋo yoore fuŋne raru qaqaji eku maneniŋ, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ eiŋ ore aŋi manego.’” Oŋu.
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋire kiŋariŋpu yoŋoji Yesureo wareru iŋi weubuŋ, “Niŋoji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Anuture uqo sowo kokoine goegobeneŋ. Gakere kiŋariŋpuji wamore uqo sowo so gogobi?”
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 Oŋu weubi iŋi bokirieya, “Fofori, niŋo wamo damaŋgo uqo sowo goegobeneŋ? Ŋigo bobo damaŋineo ŋire wijepuji boreŋine ruabi ŋigore daritifepuji ya oi useegobi me mata? Nonji nakene kiŋariŋpu yoŋore ŋi biŋe fukeru yoŋore botugo aŋibaŋi ŋeego. Ŋebe yoŋoji ore eru aŋibaŋi jerieru ŋeku uqo sowo gonimiŋgo embimbiŋgaegobi. Embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji gogone ogagako komebe yoŋoji damaŋ oo soine uqo sowo goenimiŋ.
15 Jesus respondeu:
16 “(Ŋoŋo gogo raŋgbaŋine eru jeri Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Ore buŋo ŋadiine mo iŋi ŋajibemiŋ:) Ninike raŋgbaŋine pougame moji kambaŋ gariine so jujureine ketigaru oo kambaŋ mobeine so ruaru gbodueega. Kambaŋ mobeine gariine oŋuineji mujugaru ninike raŋgbaŋine furugame moke tiŋame kimbonji sogueme egu sembeqombeaiŋ.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 “Oŋuakoŋ moji wain obu gariine oi jua me toru raŋgbaŋine lama sakiineji babaine oo so piome rakaega. Oŋu ruana ine, wain obu gariineji sogueru toru kesuqosugaru kesieko moreŋgo wakiru jibugame toruineji egu sembeqambeanimiŋ. Ore eru wain obu gariine oi toru gariineo akoŋ kesiebeneŋ rakame sagaiŋ. Oŋu ebeneŋ yokoji fiine fukegobire. (Oŋuakoŋ obu fiine oi kiniŋ raŋgbaŋineo so pioegobeneŋ. Oŋu pionobeŋ ine, oiji pougaru sisororo wakiko noku jibe egu ba nobeiŋ. Oŋu egu fukeiŋgo ore obu fiine oi kiniŋ fiineo pioegobeneŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gogo raŋgbaŋine eru Bobiaŋ Biŋe gariine oi qodure yapenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.) Oŋu.”
17 Ninguém põe vinho novo em
18 Yesuji buŋo oi yajime buŋo siŋaŋ moji waperu Yesure maŋfuŋgo raru dikanji keru iŋi oŋga wosi teya, “Nonde odu muŋambe yo komegayoŋ, go wareru megoji sakiineo yoŋonde gboreru jikigaru goiŋ.”
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 Oŋga wosi teme pakereru kiŋariŋpuine yoŋoke iŋo boyoberu rabuŋ.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Rabi damaŋ oo botuyaŋuŋgo ŋigo mo goya. Iŋoji kaindari gosa 12:re so ŋoneku jibe bame goya. Ŋigo oiji Yesure ŋadio wareru marikuinere tife sisi bouaya.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 Oi bouaru iŋoyoŋunde iŋi miya, “Nonji iŋo bouaiŋgo maneru yobiŋgaru marikuine akoŋ kokiine mo yoŋonobo ine, noŋ soine fiabemiŋ.”
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 Oŋu miku bouako Yesuji oo akoŋ kerisieru iŋo ŋoneru iŋi ojiya, “Odune, mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go sanaŋgaru kobigake jogbake goigoŋ.” Oŋu ojime maneru aua oo akoŋ fiaya.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 Jikigaru rabi Yesuji buŋo siŋande pigo roperu ŋiŋigo jiŋgeŋ keku mimi putebuŋ eru ŋiŋigo kubu fonuŋ ebuŋ, yoŋo ŋone yaberu iŋi mitiga yareya,
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 “Ŋoŋo sakibe rakaniŋ. Odu mendaineji so komegayoŋ, kubaŋ pega.” Oŋu mitiga yareme manebi jere oŋuine fukeko goue tebuŋ.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 Goue tebiyoŋ, ŋiŋigo kubu soguine yoŋo yajiko sakibe rakabi ŋigo mendaine iŋore pepe pi maŋgo roperu meineo roko pakereya.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 Pakereme ore biŋe buŋoji saueru qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Yesuji kae moreŋ oi bokeru raiŋgo rako ŋi jiŋokombi yoyokaji boyoberu ŋadiineo wareru iŋi oŋgabu, “Deiwidre osigida, go bio ŋonemaiŋ enote.”
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 Oŋu oŋgabu pi more maŋgo ropeko jiŋokombi ŋi yokoji Yesureo warebire iŋi weu yateya, “Jiŋoŋakuŋ botigabeminde usuŋ nondeo pega, oi manesiŋ gagobire me mata?” Weu yateme iŋi bokirie tebu, “Ofoŋnokuŋ, oi soine manesiŋ gagobere.”
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 Oŋu bokirie tebire jiŋo kobiyakuŋgo bouaru yasiya, “Mamanesiŋ-ŋakunde so bio fukeiŋ.”
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 Oŋu yasiko jiŋoyakunji pibu. Oŋu fukeko sowoŋ buŋo sanaŋine yateru iŋi yasiya, “Maneni, ore biŋe oi mo so mibire maneinebi.”
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 Oŋu yasiyayoŋ, yokoji bokeru raru ore biŋeine misauebire qoqodure sa moreŋ oi sosowo sagaru raya. Oŋu.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Jiŋoyakuŋ tiŋame rabire biriqepoŋ ŋi mo iŋo ogaru Yesureo warebuŋ.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Warebi Yesuji gemoine yobeko ŋi biriqepoŋ iŋoji buŋo miko ŋiŋigo kubu yoŋoji oi ŋoneru waragaru mibuŋ, “Kamasi yo oŋuine oi Israel maŋineo ronekoŋ damaŋ mogo so ŋonebuŋ. Mata. Muŋambe yo jiŋo furu ŋonegobeneŋ.”
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji mibuŋ, “Iŋo gemokaku yoŋore koitore usunji gemo yobe yabeega.” Oŋu.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Yesuji raru kae fureme taoŋ so roregaru ŋiŋigo oŋgawowosi piyaŋuŋgo qaji yareru qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne bobiaŋ yaberu goya.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Oŋu goku ŋiŋigo kubuine kubuine ŋone yabeme lama siŋaŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋuine roiŋgaru basiqasi eku siŋsaŋ gobi yoŋore beusembe maneya.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 Oŋu ŋone yaberu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Anuture gioo uqo foriine kokoine oze gumuŋgaru pegayoŋ, oi roqoqodurere gio bobo ŋiŋigoji afaine gogobi.
37 Então disse aos discípulos:
38 Ore eru uqo foriine gumuŋinere Ofonji gio bobo ŋiŋigo sore yabeiŋgo oŋga wosiru goinebi. Oŋga wosi tebi gio ŋiŋigo fukeru foriine oi roqojuganimiŋ.” Oŋu.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.