Mateus 6
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Yesuji iŋi qaji yareya, “Ŋoŋo iŋi ore sisiŋaŋ eru goinebi: Eeboboŋaŋuŋ posiine poretiŋ oi ŋiŋigoji ŋoneru ŋoŋore manekabi ropeiŋ ore eru so eku goinebi. Oŋu eenimiŋ ine, ŋoŋore Mama Sombuŋgo goga, iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi so biŋe ganimiŋ.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “Ore eru ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku oi tumoqoqoo oguŋ qeŋke puteru kiŋaŋ enimiŋ ore so eigoŋ. Maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋo ŋiŋigoji borope ŋabeniminde maneru oŋgawowosi pigo eru kadi yasogoo raru ŋiŋigo ŋone yaberu oŋu eegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Basiqasi ŋiŋigo yauŋ yabebemiŋ,’ miku me furogoji uruŋu ega, oi me kijogoji so maneine.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Yauŋgo oiji soŋsoŋgo peko Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.” Oŋu.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 “Ore eru Anuture oŋga wosinimiŋ, oi maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine yoŋore so, so einebi. Yoŋo ŋiŋigoji ŋone yabenimiŋgo maneru aŋiyaŋuŋgo oŋgawowosi pigo eru kadi sosokogo dimaku oŋga wosiegobi. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ. Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, ‘Anuture oŋga wosibemiŋ,’ miku gogakunde pi maŋine mendaineo roperu mendi keku Mamago soŋsoŋgo goga, iŋo oŋga wosi eteigoŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “Oŋga wosinimiŋ, oo maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore kamasi ore so buŋo mitomi oi so miku goinebi. Yoŋoji mibuŋo boakoŋ mibi Anutuji ore eru kaje ruaru mane yareiŋgo manesuegobi.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Ŋoŋo iŋi ore yoŋore so, so fukeru goinebi: Ŋoŋo wamo yare embimbiŋgaru basiqasi egobi, Mamaŋaŋunji oi so oŋga wosibi ronekoŋ mane foreega.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Ŋoŋo iŋi oŋga wosieinebi:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 “Go siŋaŋ nobende qorumaŋgore fori fukeine.
10 A aiwob tan,
11 “Muŋambere uqonoŋuŋ oi sonoŋuŋgo noreigoŋ.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 “Goine yoŋore tife niŋoreo pega, niŋo oi boke yaregobeneŋ ine, go ore so niŋore tife jure noreigoŋ.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 “Eesoigo egu waki nobeiŋ ore sabare noberu Sembene Rauinere meone bomuku nobeigoŋ. (Go gake qorumaŋ Rauine, usuŋ Rauine eru kuririquraŋ Rauine oi damaŋine damaŋine go waperu gomeŋ eru tatariine tomiri go ropemiŋ. Oi foriine.)
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 “Ŋoŋo ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ bokenimiŋ ine, Sombuŋ Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ bokeiŋ.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Bokeiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋore agiburaŋ so bokenimiŋ ine, Mamaŋaŋunji oŋuakoŋ ŋoŋore agiburaŋ oi so bokeiŋ. Oŋu.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 “Uqo sowo gonimiŋ, oo maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋu mamaguine so eru goinebi. Yoŋoji Anuture uqo sowo goegobi, ŋiŋigoji oi ŋonenimiŋ ore eru tataki eru jiŋo maiyaŋunji kuyobekuyobe fukeega. Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Yoŋoji mosiyaŋunde furi sosowo biŋe qaku ro forebi Sombuŋ Rauineji oi so jikigaiŋ.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 “Goji oŋu so eigoŋyoŋ, Anuture uqore sowo goku oo tinogunji me saifeji jiŋo maigo jureru qoru sikigo qaku goigoŋ.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Oŋu eru uqore sowo gokande ŋiŋigoji matayoŋ, Mamago soŋsoŋgo goga, iŋoji oi ŋoneiŋ. Oŋu ende Mamagoji eebobo soŋsoŋine ŋoneega, iŋoji go furigo gareiŋ. Oŋu.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Moneŋ mebo ya oi moreŋgo pe ŋareiŋ ore so ro qojugainebi. Oŋu ro qojugakabi oo wofu kakaraji oi kitikabi gugu kufeŋ bosembeako suroŋqoqo yoŋoji pi qajaŋgaru roperu kiaŋ roegobi.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 “Moreŋgo matayoŋ, Anuture maŋ aŋi reŋgabi tinabiŋeŋaŋunji sogueiŋ ore yameŋ keeinebi. Oŋu ebi juŋe boreŋ-ŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo peko wofu qujajanji so kitikabi gugu kufenji so bosembeanimiŋ. Suroŋqoqo yoŋoji paibe roperu pi qajaŋgaru ya kiaŋ so ronimiŋ.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogo peko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ. Oŋu.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Gore jiŋoji oi maŋ sakigore doi ega. Ore eru jibe moji jiŋogo so bosembeaga ine, oiji pinde tamae foreko Anuture tatamaji soine maŋgoo ba tamaeko gogogo sosowo tatamago gomiŋ.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 “Tatamago gomiŋyoŋ, aŋi sanaŋine sembeneji me ya moji jiŋogo bosembearu tatama sakogaga ine, oiji sakire gogogo sosowo oŋuakoŋ bokobeko qisiri maŋineo tiŋtuŋ gomiŋ. Oŋu fukeko qisiriji maŋgore tatama sakogako kobega ine, gogakere qisiriji ‘Yei!’ bibitatariineke fukega. Oŋu.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Moji siŋaŋ yoyoka kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋgaega. Moji oŋu eiŋgo manega, iŋoji mo rosi eteru mo manji jojoko eteiŋ. Moreo qakatoru mo mipemiriŋ eteiŋ. Ore eru yoŋoji Anutu eru moneŋ mebo oi qodureru kiŋaŋ qa yateiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋu.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so maneinebi, ‘Niŋo wamo ya gugume enobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’ Mojiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega. Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ sokiji ore wawakiine fukega. Ŋoŋo oi manesuinebi.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 “Sowoo webo yoŋo ŋone yabeinebi. Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine oi so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so ro qojugaegobi. Oi mata yobu eme ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji jibu oi gume yabeega. Ŋoŋo webo yoŋore so matayoŋ, ŋoŋore furiji webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine fukega me mata? Ŋoŋo oi manesuku goinebi.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oo moreŋgo goinde damaŋ oi una moakonde so bojoroiŋ me mata? Oi mata yobu!
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 Kambaŋ sokiŋaŋunde ŋoŋo uruŋu manebu egobi? Oi so sagaga. Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sogueegobi, oi piku ŋone yabeniŋ. Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde saka so yomueegobi eru gio goine so baegobi.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 “Oi jibu nonji iŋi ŋajibe maneniŋ, Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru bugeqonikiŋke goyayoŋ, iŋore marikuine oi saka firindua me iru more so ŋoneaŋike so fukeya.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Kae jiŋore juŋ jariŋ iruine sowo muŋambe maŋfuŋnoŋuŋgo peko yogo ketebi wakiko ro qodureru bokeru rigabi jaiŋyoŋ, oi jibu Anutuji oi fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋoji juŋ jariŋ iruinere so mata. Anutuji maŋgo eŋareiŋgo maneru ore eru aŋiine ropekiine maneega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore omaine yobu mendaine fukega?
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 “Oŋu fukeko ŋoŋo gogoŋaŋunde manebu eru manetiqoti so maneru goinebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ eru ‘Wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ?’
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 “Oi iŋi ore: Maŋkekerisiere yauraine yoŋo ya sosowo oi raugakimiŋgo yameŋ keku manjo maneegobi. Ŋoŋoji ya kokoinere basiqasi eku quŋgaegobi, ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji oi mane forega.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ore manjo so maneinebiyoŋ, rone Anuture qorumaŋgo roperu iŋore jiŋoo posikekimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine sosowo oi oŋuakoŋ ŋareiŋ.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 “Oŋu eru ŋoŋo yogo goniminde manebu oi so eru goinebi. Yogore manemeja oi yogore. Una moakoŋ moakonde manebuyaŋuŋ bubu osigabi soŋaŋuŋgo fukeiŋ.” Oŋu.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.