Mateus 5
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT
1 Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperu ŋeko kiŋariŋpuineji waperu roregabuŋ.
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 Roregabi fuŋgaru ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋi miya:
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maneru Anuture jiŋoo wakiqoqoine gogobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi rauganimiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 “Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋo bomiriŋ yabeiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 “Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋ yo oi yoŋore biŋe qa yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 “Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ keku oi uqo obure kokome oŋu komeru qapeqawaki eku gogobi, Anutuji aŋiyaŋuŋ oi gume yabeiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 “Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo ŋonemaiŋ eyareiŋ ore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 “Uri yoŋore maŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega, yoŋoji soine Anutu ŋonenimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 “Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anuture odumadepu minimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 “Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikegobi ore eru kekesuesue eyareegobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru kekesuesue eku buŋo sembene fuŋne fuŋne sakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega ore bio kokoriaŋ keru jeribari paio goinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo rone gobuŋ, oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋore ŋadiyaŋuŋgo fukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu.
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasi fukegobiyoŋ, seki aŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Ore fuŋine mo mata. Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuine bokebi rakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 “Ŋoŋo moreŋine moreŋine yoŋore doi oŋuine fukeru gogobi. Siti mo tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgo ŋeiŋgo embimbiŋgaega.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Moji doi qureru dero rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋu ŋeku tamaeko ŋiŋigo pi maŋineo ŋegobi, sosowo yoŋo jiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo tamaeko ŋoneegobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, oi miteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu.
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo. Oŋu kosa so manesuinebi. Nonji kepiebemiŋ ore matayoŋ, buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋ ore eru wareru gogo.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Mosesre Kadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifi ququrande sipa moakoŋ oi so yobu mataeiŋyoŋ, buŋo sosowo oi rone foriineke fukeme Sombuŋ moreŋ yokoji niniŋganimi.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oone buŋo mo ketaru ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋ minimiŋ. Oŋu oŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropeme tinaine Sogunenoŋuŋ minimiŋ.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eebobo posiine oiji Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egu fukeiŋ. Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine, ŋoŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu.
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo mo so qabi komeine,’ eru ‘Moji rosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ.’
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji ogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgame kakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋ distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋ moji ogoine mipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomiri fukege,’ miga, iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Moji ogoine buŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’ miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alatao ruaiŋgo ege oo buŋo yo iŋiineji mamanegoo wapena: Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgo manega. Buŋo oŋuine manesumiŋ ine,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 yauŋgo oi bio koro alata yukuineo ruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋ miposikeru maŋmoakoŋ eru ore ŋadio moke wareru yauŋ pesiŋgo Anuture ruaigoŋ.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgo eme komitireo raru kadi yasogoo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine furu guko (jas, majistreit) mimitari rauinere jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo rande witi pigo egu rua guiŋ.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruaku wakimiŋ.” Oŋu.
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Oŋu yajibu gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigo piku ŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.” Oŋu.
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 “Buŋo mo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji bobokere papia quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Oŋu mibi pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji ŋonuŋine jikiboti eko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuine oo ŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋoke fukena. Oŋu fukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji misanaŋgabuŋ, oi so odureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋ buŋoji mikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋgainebi. Sombuŋ oi Anuture morumboŋ ŋeŋe fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, morenji soine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriinere siti fukega ore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosoriinere geo bokirieme paineo ropeine.’
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Go qoru sikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ eru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ. Ore eru buŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Anutuji soine qorunere siki yoweji eme qopieiŋ.’
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Mimipaŋ buŋo so miinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’ miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oiji buŋo ya jigiganimiŋ, oi Sembene Rauineji boburo ŋabeko fukeiŋ.” Oŋu.
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ, go geoine bokirieru iŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migo qomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋore miqomuruŋgaigoŋ.’
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji sembene eŋareiŋ, oi so qomukuru kiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo forego qotiŋbeiŋ ine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Moji ‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo rua guiŋgo manega ine, oi bokeru marikugo paiine oŋuakoŋ otende raugaiŋ.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 “Oŋuakoŋ moji kekereine kilomita moakonde so deru ramiŋ ore bapakare gareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomita yoyokare so deru iŋoke raigoŋ.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Moji gore ya more weu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jiki bokiriebemiŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu.
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋ fukegobi, oi manji jojoko eyareeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyareku goinebi.’
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru dimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eru oŋga wosiru goinebi.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine oo Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuine fukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi: Iŋoji wegiine so sabereme waperu ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ batamae yabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine yoŋore uqo gio oŋuakoŋ bogunu baega.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuture fuŋne naduŋgaduŋ eeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogopuyaŋunji manjoko eyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkekerisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberu eenimiŋ ine, Anuture tife mo so fukeko iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi mo so rauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goinebi.
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo mijeriyaŋuŋ mi nareŋgareŋ eku gogobiyoŋ, oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore so ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ mi nareŋgareŋ eenimiŋ ine, oo yaura ŋiŋigo oŋuine fukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobu fukeru goinebi?
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuriri yobu fukega, ŋoŋoji ore so kuriri yobuyaŋuŋke fukeru goinebi.” Oŋu.
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.