Mateus 25

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Yesuji miya, “Moke warebemiŋ, damaŋ oo Sombunde qorumaŋ oi iŋi fukeiŋ: Suanjeŋ jebe damaŋgo ŋigo jeŋoŋ jumuine ten yoŋoji ‘Ŋi biŋeke qoturekimiŋ,’ miku doiyaŋuŋ roru kadio rabuŋ.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Yoŋoreone 5 yoŋo mamane-mukuyaŋuŋke fukebuŋyoŋ, goine 5 oi biriine.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Biriine yoŋoji doiyaŋuŋ robuŋyoŋ, misi (kufaŋ) jiji so roru rabuŋ.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji doiyaŋuŋ eru kufaŋ jiji sogoyaŋuŋ oŋuakoŋ roru rabuŋ.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Rabi ŋi biŋeji pipa so wareko odigabi damaŋ joroya ore sosowo yoŋo bedaŋgaru daberu kubaŋ pebuŋ.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Kubaŋ pebuŋyoŋ, ubu botuineo moji qeŋ puteme buŋo iŋi manebuŋ, ‘Maneniŋ, ŋi biŋeji warega-oo! Ŋoŋo iŋoreo raru qotureniŋ.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Buŋo oi maneru ŋigo jeŋoŋ ten oi sosowoji pakereru doiyaŋuŋ roru bobiaŋgaru qurebi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Qurebi biriine yoŋoji ŋigo mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoreo wareru iŋi mibuŋ, ‘Niŋore doi kobega ore ŋoŋo kufaŋ jiji goine noreniŋ.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Oŋu mibi mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji bokirieru iŋi mibuŋ, ‘Mata! Oi ŋoŋo eru niŋo so saga nobeiŋ. Ore eru seki pigo raru ŋoŋo-ŋaŋunde kufaŋ jiji furiine baniŋ.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoji kufaŋ jiji furiine baiŋgo raru kadio gokabi ŋi biŋeji oo akoŋ wapeya. Ŋigo jeŋoŋ jaueru dimabuŋ, yoŋoji raru iŋoke qotureru suanjeŋ jebe pi maŋineo ropebi mendi kebuŋ.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Ŋigo jeŋoŋ nareŋgareŋ pigo rabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jiki waperu mendigo qaku iŋi oŋgabuŋ, ‘Ofoŋ Ofoŋ, go mendi ro nore!’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Oŋu oŋgabuŋyoŋ, iŋi bokirieru miya, ‘Mata! Noŋ ŋoŋo so mane ŋabego. Buŋo oi foriine ŋajigo.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yesuji soso buŋo oŋu miku kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo noŋ warebeminde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.” Oŋu.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Ŋoŋo soso buŋo yoore so fukeiŋ: Ŋi mo kaeine bokeru jorigo kantri mogobe raiŋgo maneru kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko warebi moneŋ meboine siŋaŋ ganiminde mitiga yareru meyaŋuŋgo ruaya.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Gio boboyaŋuŋ osoeru foriine wojimu fukeiŋ ore so maneru gio bobo ŋi more moneŋ komoŋ 5 (Kina 20,000) oteru mo moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) oteru mo moakoŋ (Kina 4,000) oteya. Oŋu siŋaŋ ganimiŋ ore boroiŋgaru yareru boke yaberu raya.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 “Ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji oo akoŋ raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ 5 jikigaru roya.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Oŋuakoŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ yoyoka jikigaru roya.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 “Oŋu robuyoŋ, ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji bokeru raru moreŋ sikeku ŋi siŋaŋinere moneŋ yoŋ gaku sumuŋgaya.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Damaŋ joroine tariko kiŋaŋqoqo yoŋore ŋi siŋanji kirieru wareru ‘Gio babuŋ ore sunduyaŋuŋ maneru osoebemiŋ,’ miku kepore yabeko warebuŋ.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 “Oŋu warebi ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji jiŋo maiineo waperu komoŋ 5 moke jikigaru roru wareru iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ 5 naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ 5 moke fukeko roru warego.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ŋi moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji oŋuakoŋ waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ yoyoka naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ yoyoka moke fukeko roru warego.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Ore ŋadiineo ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, nonji fuŋnego iŋi mane mukuboŋ: Ŋi Ofoŋneji ŋi sanaŋine joineke fukega. Gake uqo koruŋ so qopogaru tiende oo jibu foriine siqoji ketigaru roiŋgo maneege. Kurumbu koruŋ so sarinde rakako oo jibu foriine roru qojugaiŋgo maneege.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 “Oŋu mane mukuku kokoi maneru raru gore moneŋ komoŋgo oi moreŋgo sumuŋgabe peya. Ŋone, moneŋ komoŋ naremeŋ, oi akoŋ poretiŋ yo.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Oŋu ojiru oi oteyayoŋ, ŋi siŋaŋineji bokirieru iŋi miteya, ‘Go rembeŋine fukeru kiŋaŋqoqo sembene fukege! Go fuŋnene mane mukumeŋ: Nake uqo koruŋ so qopogaru tiebe oo jibu foriine siqoji ketigaru robemiŋgo maneego. Nake kurumbu koruŋ so saribe rakako oo jibu foriine roru qojugabemiŋgo maneego. Nonde kamasi oŋuine mane mukumeŋ eru wamore jibugaru gomeŋ?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 “Go nonde moneŋ oi benk pigo ruande sagana. Beŋk pigo ruande sogueme kirieru wareboŋ, damaŋ yoo oi soine sisiineke ronobo.’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Jikigaru goine oi yajiya, ‘Ŋoŋo qefeŋ rembeŋ ŋi yoore moneŋ komoŋ oi ogaru mo komoŋ 10 bofukeya, oi oteniŋ.’
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 “Soso buŋo yoore fuŋne oi iŋi: Uri yoŋore ya pega, sosowo yoŋore oi jikigaru yarebi saueko boakoŋ yobu pe yareiŋ. Oŋu saueiŋyoŋ, more ya mo so pega, iŋore ya oi oŋuakoŋ ogabi mo yobu goiŋ.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ayo, kiŋaŋqoqo ŋi omaine gioinere fori tomiri oi sakibe igogabi qisirigo rakaine. Oo rakaru kuyo jojoraru gobuyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji dimaku Sombuŋ mimerereŋ sosowo oga yaberu moko warenimiŋ, damaŋ oo Sombunde kuririquranji fukeko iŋoji Kiŋ Ofonde morumboŋ ŋeŋeo ŋeiŋ.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ŋeku miko morende ŋiŋigo kubu sosowo qoju yabebi iŋore jiŋo maio fukenimiŋ. Fukebi lama siŋanji lamapuine noniŋ yoŋoreone osoeru boroiŋ yabega, ore so oi boroqoroiŋ eyareiŋ.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Oi eyareku miko lama oi me furoineo erunoniŋ oi kijoineo rua yabenimiŋ.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Oŋu rua yabebi Kiŋ Ofonji me furoineo dimanimiŋ, oi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde Mamaji mifia ŋareko gobuŋ, ŋoŋo wareniŋ. Mama Anutunoŋunji moreŋ sosowo bofuke yabeya, damaŋ oo akoŋ qorumaŋ ŋoŋore bomogaru bako jaueru pe wapega, ŋoŋo wareru oi raugaru goinebi.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 “Oi iŋi ore migo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu nareku gobuŋ. Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo kepore nubi piŋaŋuŋgo roperu goboŋ.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume gobe ŋoŋo maŋgo enareku gobuŋ. Nonji witi pigo gobe ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo wareru gobuŋ.’
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Oŋu yajiko ŋiŋigo posiine yoŋoji iŋi bokirieru minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komende ŋoneru gume guru gobeŋ? Eru mo damaŋgo obure komeru gokande ŋoneru obu gareru gobeŋ?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Eru wamo damaŋgo kotu gokande ŋone guru kepore gubeneŋ pinoŋuŋgo ropende gobeŋ? Eru wamo damaŋgo saki komoŋgore embimbiŋgaru gokande ŋone guru kambaŋ kereŋ gareru gobeŋ?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 “Eru wamo damaŋgo jibe ba gume pende ŋone guru me witi pigo gokande maneru go ŋone guiŋgo goreo wareru gobeŋ?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Oŋu mibi Kiŋ Ofonji bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Noŋ buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nakene maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo ebuŋ, oi sosowo noŋ enareku gobuŋ.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Oŋu miku ore ŋadiineo me kijoineo dimanimiŋ, yoŋoreo kirieru iŋi yajiiŋ, ‘Mamaneji qaiso ŋabeme gobuŋ, ŋoŋo boke nuru useniŋ. Misi koru tatariine tomiri ja ropeiŋ, oo raru rakaniŋ. Anutuji oi Sembene Rauine eru iŋore mimerereŋpu yoŋore bomogaru bame jaueru pe wapega.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Oi iŋi ore ŋajigo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ so nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu so nareku gobuŋ.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 “Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo so kepore nubi piŋaŋuŋgo so roperu goboŋ. Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ so nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume peboŋ eru witi pigo goboŋyoŋ, ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo so wareru gobuŋ.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Oŋu yajiko yoŋoji oŋuakoŋ bokirieru iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komemeŋ me obure komeru gomeŋ me kotu gomeŋ me saki komoŋgore embimbiŋgaru gomeŋ me jibe ba guko pemeŋ me witi pigo gokande niŋo go so kiŋaŋ qa gareru gobeŋ?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Nonji buŋo foriine iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo so ebuŋ, oi sosowo noŋ so enareku gobuŋ fukega.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Oŋu yajiko geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko igo yabeko rakaru joiserereŋ damaŋ tatariine tomiri maneru go ropenimiŋ. Oŋu go ropenimiŋyoŋ, posiine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo oi damaŋ tatariine tomiri go roperu gonimiŋ.” Oŋu.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.