Mateus 25

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuji miya, “Moke warebemiŋ, damaŋ oo Sombunde qorumaŋ oi iŋi fukeiŋ: Suanjeŋ jebe damaŋgo ŋigo jeŋoŋ jumuine ten yoŋoji ‘Ŋi biŋeke qoturekimiŋ,’ miku doiyaŋuŋ roru kadio rabuŋ.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Yoŋoreone 5 yoŋo mamane-mukuyaŋuŋke fukebuŋyoŋ, goine 5 oi biriine.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Biriine yoŋoji doiyaŋuŋ robuŋyoŋ, misi (kufaŋ) jiji so roru rabuŋ.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji doiyaŋuŋ eru kufaŋ jiji sogoyaŋuŋ oŋuakoŋ roru rabuŋ.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Rabi ŋi biŋeji pipa so wareko odigabi damaŋ joroya ore sosowo yoŋo bedaŋgaru daberu kubaŋ pebuŋ.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 “Kubaŋ pebuŋyoŋ, ubu botuineo moji qeŋ puteme buŋo iŋi manebuŋ, ‘Maneniŋ, ŋi biŋeji warega-oo! Ŋoŋo iŋoreo raru qotureniŋ.’
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Buŋo oi maneru ŋigo jeŋoŋ ten oi sosowoji pakereru doiyaŋuŋ roru bobiaŋgaru qurebi.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Qurebi biriine yoŋoji ŋigo mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoreo wareru iŋi mibuŋ, ‘Niŋore doi kobega ore ŋoŋo kufaŋ jiji goine noreniŋ.’
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 “Oŋu mibi mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji bokirieru iŋi mibuŋ, ‘Mata! Oi ŋoŋo eru niŋo so saga nobeiŋ. Ore eru seki pigo raru ŋoŋo-ŋaŋunde kufaŋ jiji furiine baniŋ.’
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoji kufaŋ jiji furiine baiŋgo raru kadio gokabi ŋi biŋeji oo akoŋ wapeya. Ŋigo jeŋoŋ jaueru dimabuŋ, yoŋoji raru iŋoke qotureru suanjeŋ jebe pi maŋineo ropebi mendi kebuŋ.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 Ŋigo jeŋoŋ nareŋgareŋ pigo rabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jiki waperu mendigo qaku iŋi oŋgabuŋ, ‘Ofoŋ Ofoŋ, go mendi ro nore!’
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 “Oŋu oŋgabuŋyoŋ, iŋi bokirieru miya, ‘Mata! Noŋ ŋoŋo so mane ŋabego. Buŋo oi foriine ŋajigo.’”
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Yesuji soso buŋo oŋu miku kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo noŋ warebeminde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.” Oŋu.
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 “Ŋoŋo soso buŋo yoore so fukeiŋ: Ŋi mo kaeine bokeru jorigo kantri mogobe raiŋgo maneru kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko warebi moneŋ meboine siŋaŋ ganiminde mitiga yareru meyaŋuŋgo ruaya.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Gio boboyaŋuŋ osoeru foriine wojimu fukeiŋ ore so maneru gio bobo ŋi more moneŋ komoŋ 5 (Kina 20,000) oteru mo moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) oteru mo moakoŋ (Kina 4,000) oteya. Oŋu siŋaŋ ganimiŋ ore boroiŋgaru yareru boke yaberu raya.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 “Ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji oo akoŋ raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ 5 jikigaru roya.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Oŋuakoŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ yoyoka jikigaru roya.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 “Oŋu robuyoŋ, ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji bokeru raru moreŋ sikeku ŋi siŋaŋinere moneŋ yoŋ gaku sumuŋgaya.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 Damaŋ joroine tariko kiŋaŋqoqo yoŋore ŋi siŋanji kirieru wareru ‘Gio babuŋ ore sunduyaŋuŋ maneru osoebemiŋ,’ miku kepore yabeko warebuŋ.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 “Oŋu warebi ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji jiŋo maiineo waperu komoŋ 5 moke jikigaru roru wareru iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ 5 naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ 5 moke fukeko roru warego.’
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Ŋi moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji oŋuakoŋ waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ yoyoka naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ yoyoka moke fukeko roru warego.’
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 “Ore ŋadiineo ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, nonji fuŋnego iŋi mane mukuboŋ: Ŋi Ofoŋneji ŋi sanaŋine joineke fukega. Gake uqo koruŋ so qopogaru tiende oo jibu foriine siqoji ketigaru roiŋgo maneege. Kurumbu koruŋ so sarinde rakako oo jibu foriine roru qojugaiŋgo maneege.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 “Oŋu mane mukuku kokoi maneru raru gore moneŋ komoŋgo oi moreŋgo sumuŋgabe peya. Ŋone, moneŋ komoŋ naremeŋ, oi akoŋ poretiŋ yo.’
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 Oŋu ojiru oi oteyayoŋ, ŋi siŋaŋineji bokirieru iŋi miteya, ‘Go rembeŋine fukeru kiŋaŋqoqo sembene fukege! Go fuŋnene mane mukumeŋ: Nake uqo koruŋ so qopogaru tiebe oo jibu foriine siqoji ketigaru robemiŋgo maneego. Nake kurumbu koruŋ so saribe rakako oo jibu foriine roru qojugabemiŋgo maneego. Nonde kamasi oŋuine mane mukumeŋ eru wamore jibugaru gomeŋ?
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 “Go nonde moneŋ oi benk pigo ruande sagana. Beŋk pigo ruande sogueme kirieru wareboŋ, damaŋ yoo oi soine sisiineke ronobo.’
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Jikigaru goine oi yajiya, ‘Ŋoŋo qefeŋ rembeŋ ŋi yoore moneŋ komoŋ oi ogaru mo komoŋ 10 bofukeya, oi oteniŋ.’
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 “Soso buŋo yoore fuŋne oi iŋi: Uri yoŋore ya pega, sosowo yoŋore oi jikigaru yarebi saueko boakoŋ yobu pe yareiŋ. Oŋu saueiŋyoŋ, more ya mo so pega, iŋore ya oi oŋuakoŋ ogabi mo yobu goiŋ.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Ayo, kiŋaŋqoqo ŋi omaine gioinere fori tomiri oi sakibe igogabi qisirigo rakaine. Oo rakaru kuyo jojoraru gobuyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji dimaku Sombuŋ mimerereŋ sosowo oga yaberu moko warenimiŋ, damaŋ oo Sombunde kuririquranji fukeko iŋoji Kiŋ Ofonde morumboŋ ŋeŋeo ŋeiŋ.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Ŋeku miko morende ŋiŋigo kubu sosowo qoju yabebi iŋore jiŋo maio fukenimiŋ. Fukebi lama siŋanji lamapuine noniŋ yoŋoreone osoeru boroiŋ yabega, ore so oi boroqoroiŋ eyareiŋ.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Oi eyareku miko lama oi me furoineo erunoniŋ oi kijoineo rua yabenimiŋ.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 “Oŋu rua yabebi Kiŋ Ofonji me furoineo dimanimiŋ, oi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde Mamaji mifia ŋareko gobuŋ, ŋoŋo wareniŋ. Mama Anutunoŋunji moreŋ sosowo bofuke yabeya, damaŋ oo akoŋ qorumaŋ ŋoŋore bomogaru bako jaueru pe wapega, ŋoŋo wareru oi raugaru goinebi.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 “Oi iŋi ore migo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu nareku gobuŋ. Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo kepore nubi piŋaŋuŋgo roperu goboŋ.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume gobe ŋoŋo maŋgo enareku gobuŋ. Nonji witi pigo gobe ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo wareru gobuŋ.’
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 “Oŋu yajiko ŋiŋigo posiine yoŋoji iŋi bokirieru minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komende ŋoneru gume guru gobeŋ? Eru mo damaŋgo obure komeru gokande ŋoneru obu gareru gobeŋ?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Eru wamo damaŋgo kotu gokande ŋone guru kepore gubeneŋ pinoŋuŋgo ropende gobeŋ? Eru wamo damaŋgo saki komoŋgore embimbiŋgaru gokande ŋone guru kambaŋ kereŋ gareru gobeŋ?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 “Eru wamo damaŋgo jibe ba gume pende ŋone guru me witi pigo gokande maneru go ŋone guiŋgo goreo wareru gobeŋ?’
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 Oŋu mibi Kiŋ Ofonji bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Noŋ buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nakene maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo ebuŋ, oi sosowo noŋ enareku gobuŋ.’
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 “Oŋu miku ore ŋadiineo me kijoineo dimanimiŋ, yoŋoreo kirieru iŋi yajiiŋ, ‘Mamaneji qaiso ŋabeme gobuŋ, ŋoŋo boke nuru useniŋ. Misi koru tatariine tomiri ja ropeiŋ, oo raru rakaniŋ. Anutuji oi Sembene Rauine eru iŋore mimerereŋpu yoŋore bomogaru bame jaueru pe wapega.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Oi iŋi ore ŋajigo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ so nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu so nareku gobuŋ.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 “Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo so kepore nubi piŋaŋuŋgo so roperu goboŋ. Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ so nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume peboŋ eru witi pigo goboŋyoŋ, ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo so wareru gobuŋ.’
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 “Oŋu yajiko yoŋoji oŋuakoŋ bokirieru iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komemeŋ me obure komeru gomeŋ me kotu gomeŋ me saki komoŋgore embimbiŋgaru gomeŋ me jibe ba guko pemeŋ me witi pigo gokande niŋo go so kiŋaŋ qa gareru gobeŋ?’
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 “Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Nonji buŋo foriine iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo so ebuŋ, oi sosowo noŋ so enareku gobuŋ fukega.’
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 “Oŋu yajiko geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko igo yabeko rakaru joiserereŋ damaŋ tatariine tomiri maneru go ropenimiŋ. Oŋu go ropenimiŋyoŋ, posiine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo oi damaŋ tatariine tomiri go roperu gonimiŋ.” Oŋu.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.