Mateus 22
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Yesuji moke fuŋgaru soso buŋoo buŋo iŋi miya,
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 “Sombunde qorumaŋ oi yoore so fukega: Kiŋ ŋi koitoji madeinere suanjeŋ (bobotumaŋ) jebe burugaru bomogaya.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Bomogaru kiŋaŋqoqopuine sore yaberu iŋi miya, ‘Nonji ŋiŋigo goine suanjeŋ jebego wareniminde manego. Ŋoŋo yoŋoreo kiŋaŋ raru warenimiŋ ore yajiinebi.’ Oŋu miko raru yajibuŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoji oi maneru wareiŋgo taki yabeme keoma ebuŋ.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 “Ore ŋadiineo kiŋaŋqoqopuine goine moke sore yaberu iŋi miya, ‘Ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoreo raru iŋi yajiinebi: Maneniŋ, nonji jebere uqone bomoga forebe ŋega. Nonde bulmakao ŋiine eru bulmakao goine gume yabebeneŋ jijiyaŋuŋke fukebuŋ, oi yaberu rigaru qamagabeneŋ ya sosowo jaueru pega. Ŋoŋo suanjeŋ jebego wareniŋ.’
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 “Oŋu miko rabi ŋiŋigo yoŋoji buŋo ore kaje so ruabuŋyoŋ, qaqouma kosa rabuŋ. Goineji uqo gioyaŋuŋgo rabi goineji rojiki-bajiki gioyaŋuŋgo rabuŋ.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Goineji kiŋ koitore kiŋaŋqoqopu qafagaru oga yaberu poreru yobe imo eru yabebi komebuŋ.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Komebi kiŋ koitoji maŋine rigaŋgame mamari kubuine sore yabeko raru dimaku ŋiŋigo yayabe ŋi yoŋo ketotie yaberu taoŋ piyaŋuŋ oi rigabi jaya.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 “Ore ŋadiineo kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine oi iŋi yajiya, ‘Suanjeŋ jebe bomogabeneŋ jaueru ŋegayoŋ, ŋiŋigo warenimiŋ ore miboŋ, yoŋoji jeri jebeo warenimiŋ ore so, so fukegobi.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Ore eru ŋoŋo kadi sosoyakuŋgo eru pi kae jiŋoine jiŋoine oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabenimiŋ, oi suanjeŋ jebego warenimiŋ ore miku yameŋ keku bapakare yabeinebi.’
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 “Oŋu yajiko kiŋaŋqoqopuineji bokeru kadi pe rabuŋ, oo raru ŋiŋigo oi me oi bofuke yabebuŋ, oi sosowo keporeru qodure yaberu warebuŋ. So osoe yabebi ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ wareru suanjeŋ jebe pi puseru uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋ.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Uqo ŋeŋe roregaru ŋebuŋyoŋ, kiŋ koitoji oi ŋone yabeiŋgo wareru oo ŋi mo suanjeŋ jebere mariku yagaŋine so keya, oi ŋoneya.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ŋi oi ŋoneru iŋi ojiya, ‘Ogone, go suanjeŋ jebere mariku so keru jibu uruŋu eru pi yoore maŋgo warege?’ Oŋu ojime ŋi oiji buŋoine mataeme kamiine ŋeya.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 “Oŋu ŋeko kiŋ koitoji kiŋaŋqoqopuine iŋi mitiga yareya, ‘Ŋi oi roru me kufuine kiperu sakibe bokebi qisirigo rakaine.’ Oo gonimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Buŋo ore so Anutu ŋiŋigo boakonji warenimiŋ ore miyayoŋ, afaine yoŋoji buŋo oi roru mane sabareku wareru Anutuji kubu soguine roosoe yabeya, yoŋore botugo wapenimiŋ.” Oŋu.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Ore ŋadiineo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji raru mimane eku Yesu weu teru buŋore budunji furugame nigiŋganiminde buru ruabuŋ.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Buru oŋu ruaru kiŋariŋpuine eru gawana Herodre pati ogopu goine sore yabebi Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ, “Qaqaji, goji ŋi foriine fukege, niŋo oi manegobeneŋ. Goji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yaberu goine so sure yabeegeyoŋ, so moakonji osoe nobeege. Ore eru bapakare gubi so kasigaru sogune oi so komoŋ yabeegeyoŋ, Anuture kadi oi buŋo foriinere so qaji noreege. Goji Anuture buŋo poretiŋ oiji ropekiine eru wakiqoqoine sogokoŋ sosowo mi botiŋ enoreega.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Ore eru buŋo yoore uruŋu manesuge, oi minde manekimiŋ. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis ruaru oiji Mosesre Kadi buŋo ririkimiŋ me mata?”
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Oŋu weu tebi buruyaŋuŋ ikoine mane mukuru iŋi yajiya, “O maŋkekerisiere ŋi sasakiine, ŋoŋo wamore buŋore buduŋgo rua nunimiŋ ore esoi nugobi?
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Soine takis ruruare moneŋ mo nadubi ŋonebemiŋ.” Oŋu yajiko silwa moneŋ mo roru warebuŋ.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Warebi iŋi weu yareya, “More sasako eru tina oi yoo quraŋgabi pega?”
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 “O oi Sisa-kinde,” oŋu bokirieru mibuŋ. Mibi iŋi yajiya, “Oŋu fukeko ya Sisa-kiŋ koitore sasakoke oi iŋore biŋe oteeinebi. Ya Anuture sasakoke pega, oi Anuture biŋe oteinebi.”
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Oŋu yajiko iŋore kokoine waragaru bokeru sakibe rabuŋ. Oŋu.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji “Komebuŋ, yoŋoji so pakerenimiŋ,” miku gobuŋ. Damaŋ oo yoŋoreone goineji Yesureo wareru iŋi weu teru mibuŋ,
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 “Qaqaji, Mosesji iŋi mitiga noreme pega, ‘Ŋi mo ŋigo roko odumade so fukebi komeko gboineji soine kojeine roru goku odumade bofuke teko kakainere tina roru goiŋ.’
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Mane, damaŋ mogo kakagbo 7 gobuŋ. Kakayaŋuŋ fuŋfuŋgaineji ŋigo roru goku odumadeine tomiri mo goku komeya. Komeko gboineji kojeine oi roya.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 “Roru goku komeko gboine moji kojeine oi roya. Roko ore ŋadiineo gboine moji ŋigo oi akoŋ roya. Oŋuakoŋ oŋu kakagbo 7 sosowo yoŋoji ŋigo moakoŋ oi akoŋ roru odumadeine tomiri goku kome forebuŋ.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Kome forebi tatariine kojeyaŋuŋ oi oŋuakoŋ komeya.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Goji ‘Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakerenimiŋ,’ migeyoŋ, niŋo oi so manesiŋ gagobeneŋ. Mane, ŋi 7 sosowo oi moko pakerenobuŋ ine, ŋigo moakoŋ oi ŋonuŋyaŋuŋ robi goya ore eru more ŋonuŋ fukena?”
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Oŋu weu tebi Yesuji bokirieru iŋi yajiya, “Ŋoŋo buŋo mijibugagobi. Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ eru Anuture usuŋ so mane mukugobi ore tiŋtuŋ eegobi.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Fofori, komegone pakereru damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ so fukenimiŋyoŋ, mimerereŋ yoŋoji Sombuŋ kaeo gogobi oŋuine fukeru gonimiŋ.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 “Maneniŋ! Komebuŋ, yoŋoji gboreru pakareniminde buŋo Anutuji ŋoŋore miya, ŋoŋo oi osebuŋ me mata? Buŋo oi iŋi,
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 ‘Nonji Anutu Abrahamde Ofoŋ, Aisakre Ofoŋ eru Jeikobre Ofoŋ go waperu gogo.’ Anutuji komekiine yoŋore Ofoŋ matayoŋ, gogo sanaŋine gogobi, yoŋore Ofoŋ goga.”
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Yesuji ŋiŋigo kubu soguine oŋu qaji yareko maneru waragabuŋ. Oŋu.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu weu tebi bokirieru misarigako buŋoyaŋuŋ mata eya, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji maneru wareru tumaŋgabuŋ.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Yoŋoreone qaqaji mo Kadi buŋo poretiŋ mane mukuya, iŋoji wareru Yesu buduŋ ruaru iŋi weu teya,
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 “Qaqaji, Mosesre Kadi buŋo maŋgo wamo mimipaŋ buŋo oi yasogo yobu fukega?”
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Weu teko bokirieya, “Qoruine soguine oi iŋi, ‘Go maŋgo, iirugo eru mamanesugo jumuine oiji Ofoŋ Anutugo manjoko eteru goigoŋ.’
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Oiji mimipaŋ buŋo qoruine eru ropekiine fukega.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Mimipaŋ buŋo ore ogoine oi iŋi, ‘Gake manji jojoko eege, oŋuine akoŋ ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goigoŋ.’
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Mimipaŋ buŋo yoyoka oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ sosowo ore qoruine fukega.” Oŋu.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji wareru tumaŋgabi Yesuji iŋi weu yareya,
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 “Ŋoŋo Kristore uruŋu manegobi? Iŋoji more made fukega?” Oŋu weu yareme bokirieru mibuŋ, “Oi kiŋ Deiwidre osigida fukega.”
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Yesuji mibi maneru yajiya, “Oŋu fukegayoŋ, uruŋu eru Moro Tiriineji Deiwid boburo teme iŋore ‘Nakene Ofoŋne,’ oŋgaku iŋi miya,
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 ‘Anutuji dimaku nonde Ofoŋ iŋi ojiya, Goji yoo wareru nonde me furoneo ŋende nonji damaŋ botuineo rosipugo ode rondiŋ yaberu gbiŋ eyareru gore kufu yukuo rua yabebemiŋ.
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Deiwidji iŋoyoŋe oŋu miku tinaine ‘Nonde Ofoŋ’ miga. Ofoŋne miku uruŋu eru iŋore osigida oŋuakoŋ fukena?”
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Oŋu yajiko ore tifeine moji mo bokirieiŋgo embimbiŋgaru buŋoyaŋuŋ mataeme dimabuŋ. Una oone akoŋ sosowo yoŋoji Yesu moke buŋo more weu tenimiŋ ore fogaturuŋ eru bokebuŋ. Oŋu.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.