Mateus 16
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) goineji Yesureo wareru buŋore budunji poreiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Go minde Sombuŋgone mosi qoqowirie mo fukeko ŋonekimiŋ.”
1 Pharisee naatu Sadducees afa hikok i Jesu hitikubibiruw, imih hina hio, “Aki akokok ina’inan ta marane ini’obaiyi saise anaso’ob o i anababatun God ana fair ibai.”
2 Oŋu weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋo wegi rakaiŋ eme oo iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgaga ore yogo wegi fiine fukeiŋ.’
2 Baise Jesu iyafutih eo, “Rabirab mar ebiwuwun kwa’i’itin, boro kwanao, maras boro veya gewasin nayen.
3 “Oŋuakoŋ kae fufurere akoŋ iŋi miegobi, ‘Qonikinji boroŋgame kuanji goburega ore kue gbiŋ qaiŋ.’ Oŋu oŋu miku qonikinde kamasi ŋoneru kue wegire fuŋne soine osoeegobiyoŋ, damaŋ gogobeneŋ, ore mogeine osoeninde so manegobi. Oi so sagaga.
3 Naatu mar auman gagub niwuwun naatu turin nafufurum kwana’itin boro kwanao, boun boro nayar. Kwa i gagub akisin ana itinin kwaso’ob boro kwanao, baise abisa iti boun temamatar hai yabih men karam boro kwanaso’ob.
4 Ŋiŋigo kubu sembene moreŋgo goku jikiboti eegobi, yoŋo Anuture moge fukeiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, Anutuji kajeqouŋ ŋi Jonare moge yare foreme moge goine so jikigaru ŋaduiŋ.” Oŋu bokirieru boke yaberu mogobe raya. Oŋu.
4 Mar iti boun ana sabuw hai fanasair naatu hai tafa’asar i ra’at, ina’inan isah tinunuwet. En! Baise ina’inan ta’imon ebi’obaiyi i Jonah ana i’inan.” Basit Jesu sabuw nati’imaim ihamiyih hima i sa’ab in.
5 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke obu joguŋ petigaru aribe roperu tebu roninde niga yabeya, oi ŋonebuŋ.
5 Jesu ana bai’ufununayah harew kukuf hirabon hina rewan rounane hiyey ana maramaim, nuhih taseb hio, “It rafiy men ta tabai auman tarabonamih.”
6 Oi ŋonebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋoŋo Farisi eru Sadusi pati kubu yoyoka yoŋore momoki eru jama saboiyaŋuŋ ore eru sisiŋaŋ eku goinebi. Oi fiine akoŋ so osoeru ŋadi gabi yoŋoji yist oŋuine sogueru bosembea ŋabenimiŋ.”
6 Jesu iten ya’ih eo, “Mata to niwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan.”
7 Yajime buŋo ŋadiine oi so mane taniŋgaru botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “Niŋo poroŋ so roku waregobeneŋ. Ore eru miga me uruŋu?”
7 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hibabatiy hio, “It rafiy baina’e tanan isan ma eo?”
8 Oi mimane ebi kajeineo rakame iŋi yajiya, “O ŋoŋo mamanesiŋ-ŋaŋuŋ mendaine, wamore ‘Poroŋ so rogobeneŋ,’ miku ŋoŋo-ŋaŋe mimane egobi?
8 Jesu abisa isan hio i naniyan bai, imih ibatiyih, “Aisim rafiy ta baina’e tanan isan taiyuw kwakasiy kwama kwabibabatiyi? Kwa a baitumatum i kikimin anababatun.
9 Nonde fuŋne oi wamore so mane mukugobi? Nonji poroŋ 5 oi 5,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata?
9 A not boro’ika kwarisin ema’am. Sabuw etei 5, 000 rafiy fafar faive’imo imaim abituwih isan nuhi bur? naatu kwaso’ob sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
10 “Oŋuakoŋ poroŋ 7 oi 4,000 yoŋore bajibe ore mobeine qojugakabi jambe wojimuo rakaru puseya? Oi niga ŋabega me mata?
10 Na’atube rafiy sevenimo sabuw 4, 000 abituwih sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
11 Noŋ poronde buŋo so migo, oi uruŋu eru so mane mukugobi? Nonji poroŋ ore matayoŋ, Farisi eru Sadusi pati kubu yoŋore momoki eru jama saboi osoeru ŋadi ganinde ore migo.”
11 Aisim a not boro’ika hikwaris ayu rafiy isan ao kwararouw, en baise Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan kwanakaifi gewasomih ao.”
12 Oŋu yajime oo akoŋ buŋore fuŋne iŋi mane taniŋgabuŋ, “Aha! Flaua bobosogue yistre sisiŋaŋ ekimiŋ ore so migayoŋ, Farisi pati eru Sadusi pati yoŋore buŋo bobojibu ŋadi ganimiŋ ore miga.” Oŋu.
12 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i men yeast maiyow rafiy wanawanan teyai’iyai isan matah toniwa’anamih, baise Pharisee naatu Sadducee hai bai’obaiyen isan matah toniwa’an.
13 Yesuji Sisaria Filipai taonde bembeŋgo raru oo kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋiŋigoji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
13 Jesu na Caesarea Philipi wanawananamaim titit ana veya, ana bai’ufununayah ibatiyih, “Sabuw Orot Natun isan mi’itube teo kwanonowar?”
14 Weu yareme bokirieru iŋi ojibuŋ, “Goineji ‘Go Jon Mitimeso ŋi fukege,’ miegobiyoŋ, goineji ‘Go Elaija fukege,’ miegobi eru goineji jikigaru iŋi miegobi, ‘Go Jeremaia me kajeqouŋ ŋi raŋgbaŋine yoŋoreone mo fukege.’”
14 Hiya’afut hio, “Sabuw afa i teo John Baptist, afa Elijah, afa i Jeremiah, naatu afa teo i dinab orot ta.”
15 Oŋu ojibi iŋi weu yareya, “Eme ŋoŋo-ŋaŋe nonde uruŋu miegobi? Noŋ mo fukego?”
15 Ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Bo kwa ayu isau i mi’itube kwa’o?”
16 Weu yareme Saimon Pitaji bokirieru ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo eru gogo Rauine Anuture Made fukege.”
16 Simon Peter iya’afut eo, “O i God Tafa eof nowah God ma’ama wanatowanin Natun.”
17 Oŋu ojime Yesuji bokirieru iŋi ojiya, “O Saimon Jonare made, moreŋ ŋi dari fuineke moji matayoŋ, nonde Mama Sombuŋ kaeo goga, iŋoji buŋo oi go barariŋga guya. Ore eru goji kiwaqawaineke fukege.
17 Jesu iya’afut eo, “Simon, Jonah natun abigegewasini. Anayabin nati tur anababatun i men orot ta biyanane na irererebamih, baise marane Tamai mutufor o it.
18 Noŋ iŋi gajibe mane: Go Pita (noŋunde buŋoo oŋgiŋ) fukende nonji oŋgiŋ ore paio maŋkekerisie kufufuŋnere otuŋ ruabe kitiŋ yabende maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru sanaŋgaru dimanimiŋ. Goji oi siŋaŋ yabende kome Rauineji oi misoŋ kaere sa mendigo pore yabeiŋgo embimbiŋgaiŋ. Gemokaku goine yoŋore usunji oŋuakoŋ oi ketotieru gbiŋ eyarenimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
18 Imih a tur ao’owen o i Peter. Iti kabay tafanamaim ayu boro au ekaleisia anawowab. Naatu morob ana fair boro men kafa’imo natafufur nare’emih.
19 “Nonji Sombuŋ qorumaŋinere ki mendaine yoyoka garebemiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ kipende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ kipekiine peiŋ. Go moreŋgo agiburaŋ bokeru piruende oiji Sombuŋ kaeo oŋuakoŋ piruekiine peiŋ.”
19 Ayu boro mar ana tufatan anit; abisa iti tafaramamaim kututufatan, maramaim boro ana tufatan. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam, maramaim boro ana rufam.”
20 Oŋu miku Munaŋqoqo Rauine Kristo fukeya, oi totogo mibi moji egu manenimiŋ ore kiŋariŋpuine yoŋore agi sanaŋine ba yareya. Oŋu.
20 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah awah bofot eo, “Ayu i Tafau hi’of nowah imih men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
21 Damaŋ oone Yesuji fuŋgaru kiŋariŋpuine yoŋo buŋo iŋi barariŋga yareru miya, “Nonji Jerusalem raru joiserereŋ afaine mata manebemiŋ. Kantrire minebobo, soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji nubi komebemiŋ. Komebe una yokaomo fukeko komegone pakerebemiŋ.”
21 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf ana bai’ufununayah isah tur mutufor iuwih eo, “Ayu i anan Jerusalem ana tit biyababan gagamin maiyow boro anab, orot ai’in biyahine, Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah biyahine, hina’asabunu ana morob. Baise veya tounu ufunamaim morobone boro anamisir maiye.”
22 Yesuji oŋu mime Pitaji keporeme qaŋaŋineo raru fuŋgaru qomuku teru iŋi ojiya, “O Ofoŋ, oi damaŋ mogo egu fuke gareiŋ ore Anutuji dobu kipe gareine.”
22 Peter bai hin nabinamaim eo, “Regah, iti na’atube men akokok isa namatar”.
23 Qomuku teme kirieru Pita iŋi miteya, “Go buŋo manesuge, oi Anuture buŋo matayoŋ, moreŋ ŋiŋigo eru Satan aŋiyaŋuŋ. Go nonde kadi kejigaiŋgo manende maŋneji sembeaga. Ore eru Satan, go bio muŋambe yoo nonde jiŋo maione use!” Oŋu.
23 Jesu tatabir Peter kwarar iu, “Au’uf kwen, Satan! O i kabay kiru nou kuyayare, anayabin o a not i men God enotanot na’atube kunotanotamih. O i orot babin hai notabe kunotanot.”
24 Damaŋ oo Yesuji kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Moji nonde ŋadio wareiŋgo manega, iŋoji iŋoyoŋunde maŋ sakire aŋi sanaŋine sembene ŋadi game ‘Biŋe gariine roru warega,’ miku misombeŋ babi joiserereŋ oi osigaeine. Yobiŋ oi maripoŋgo komeiŋ ore so maneku karieru noŋ boyobe nuru wareine.
24 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “O yait inakok ayu airit namih, taiyuw ina kwahiri a onaf ina’abar ini’ufnunu airit tanan.
25 Moji gogoine iŋoyoŋunde roru sabareku iŋoyoŋere aŋigo goga, iŋoji gogoine foriine kipeme jibugaiŋ. Jibugaiŋyoŋ, moji morende gogoine nonde eru kisiŋgaru nareiŋ, iŋoji gogo foriinere kadi bofukeru sanaŋgaru goiŋ.
25 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas isan ebowabow boro nikasiy. Baise orot yait ana yawas ayu isau ebi’inuw boro natita’ur.
26 “Moji kaeine kaeine yoŋore yareya sosowo poreko biŋeine ra foreme mande gogoine bojibugaru keoma goku komeko Anutuji buŋoine mitarime iruineji sibirigako so sagaiŋ. Meboine oiji manjeri so eteiŋ. Mata yobu! Sosowo noŋuŋ qodunoŋuŋ kipekimiŋgo embimbiŋgakimiŋ.
26 Tafaram wanawanan sawar tutufin etei ibai aur karam, baise inamomorob ana veya ana gewasin boro inab? En anababatun. Boro men kafa’imo nati sawaramaim a yawas inatubun inab maiye’emih.
27 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji jiki Sombuŋ mimerereŋ tiriine yoŋoke yoo wakibi Mamainere kuririquraŋ ŋoneru popurenimiŋ. Damaŋ oo moakoŋ moakoŋ noŋunde eebobo osoeru geoine me furiine ore so noreiŋ.
27 Anayabin Orot Natun i Tamah ana fair ana bonamanamarinamaim nan, ana tounamatar kakafiyih bairi, imaibo nati ana maramaim i boro orot babin hibowabow ana fofoninamaim hai baiyan nitih.
28 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yoo dimagobi, ŋoŋore botugone goineji Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kiŋ ofoŋ fuke taniŋgaiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi fukeko oi ŋonenimiŋ.” Oŋu.
28 Anababatun a tur ao’owen, sabuw afa iti kwama tur kwanonowar boro morobo’e kwanama’am Orot Natun ni’aiwob maramaim nanan kwana’itin.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.