Mateus 13
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs ARC
1 Una oo akoŋ Yesuji pi oi bokeru obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru ŋeya.
1 Tendo Jesus saído de casa naquele dia, estava assentado junto ao mar.
2 Ŋeko ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋo joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.
2 E ajuntou-se muita gente ao pé dele, de sorte que, entrando num barco, se assentou; e toda a multidão estava em pé na praia.
3 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku iŋi miya, “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo gioo raya.
3 E falou-lhe de muitas coisas por parábolas, dizendo: Eis que o semeador saiu a semear.
4 Raru qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
4 E, quando semeava,
5 “Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikiine tomiri peya ore qioyaŋunji pipa wapebuŋ.
5 e outra
6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu tamaeru ja yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
6 Mas, vindo o sol, queimou-se e secou-se, porque não tinha raiz.
7 “Koruŋ goineji komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi oiji waperu kefagaru mumu qa yarebuŋ.
7 E outra caiu entre espinhos, e os espinhos cresceram e sufocaram-na.
8 Oŋu jaŋgaru mataeyayoŋ, koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋeku goine koruŋyaŋuŋ 100 fukebuŋ. Goine koruŋyaŋuŋ 60, goine 30 ore so fukeru sauebuŋ.
8 E outra caiu em boa terra e deu fruto: um, a cem, outro, a sessenta, e outro, a trinta.
9 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
9 Quem tem ouvidos para ouvir, que ouça.
10 Oŋu miko kiŋariŋpuine yoŋo wareru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Go wamore ŋiŋigo yoŋore buŋo miiŋgo miku oo soso buŋoji eru miege?”
10 E, acercando-se dele os discípulos, disseram-lhe: Por que lhes falas por parábolas?
11 Weu tebi iŋi bokirieru yajiya, “Oi iŋi ore: Sombunde qorumaŋgo rope gokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, yoŋore oi oŋu mata.
11 Ele, respondendo, disse-lhes: Porque a vós é dado conhecer os mistérios do Reino dos céus, mas a eles não lhes é dado;
12 “Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaru oteme kegboreru moririke goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ yao ro teiŋ.
12 porque àquele que tem se dará, e terá em abundância; mas aquele que não tem, até aquilo que tem lhe será tirado.
13 “Ŋiŋigo yoŋore buŋo mibemiŋgo miku oo iŋi ore soso buŋoji ruaru miego: Yoŋoji yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneru fuŋine jibu so ŋone mukunimiŋ. Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.
13 Por isso, lhes falo por parábolas, porque eles, vendo, não veem; e, ouvindo, não ouvem, nem compreendem.
14 Kajeqouŋ ŋi Aisaiaji ronekoŋ buŋo mo miku quraŋgaya, oiji ŋiŋigo oŋuine yoŋoreo foriineke fukeega. Buŋo oi iŋi,
14 E neles se cumpre a profecia de Isaías, que diz: Ouvindo, ouvireis, mas não compreendereis e, vendo, vereis, mas não percebereis.
15 Ŋiŋigo kubu sogo yo yoŋore manji sanaŋine kebojigaru pega.
15 Porque o coração deste povo está endurecido, e ouviu de mau grado com seus ouvidos e fechou os olhos, para que não veja com os olhos, e ouça com os ouvidos, e compreenda com o coração, e se converta, e eu o cure.
16 “Buŋo oŋu pegayoŋ, ŋoŋo jiŋoŋaŋunji ya ŋone mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi. Kajeŋaŋunji buŋo mane mukugobi ore kiwaqawaineke fukegobi.
16 Mas bem-aventurados os vossos olhos, porque veem, e os vossos ouvidos, porque ouvem.
17 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo eru Anuture ŋiŋigo posiine kokoineji ŋoŋo ya yo ŋonegobi, oi ŋonenimiŋ ore aŋi sogo maneru gobuŋyoŋ, oi so ŋonebuŋ. Ŋoŋo buŋo yo manegobi, yoŋoji oi bonieru manenimiŋ ore beufi soguine maneru gobuŋyoŋ, oi so manebuŋ. Oŋu.
17 Porque em verdade vos digo que muitos profetas e justos desejaram ver o que vós vedes e não
18 “Qopogarutitie ŋire soso buŋo migo, ore fuŋine oi kaje ruaru maneniŋ.
18 Escutai vós, pois, a parábola do semeador.
19 Uqo koruŋ qopogaru tieme kadi qaŋaŋineo rakaru ŋeya, oi iŋi: Moji qorumande Biŋe buŋo maneru fuŋine so mane taniŋgako Sembene Rauineji wareru maŋineo koruŋ saribuŋ, oi yao roiŋ.
19 Ouvindo alguém a palavra do Reino e não a entendendo, vem o maligno e arrebata o que foi semeado no seu coração; este é o que foi semeado ao pé do caminho;
20 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋeya, oi ŋiŋigo sosoine mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oi oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi.
20 porém o que foi semeado em pedregais é o que ouve a palavra e logo a recebe com alegria;
21 “Oŋu eegobiyoŋ, maŋyaŋuŋgo godu so pe yareiŋyoŋ, damaŋ pompoŋine akoŋ dimaku sanaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki yabeiŋ.
21 mas não tem raiz em si mesmo; antes, é de pouca duração; e, chegada a angústia e a perseguição por causa da palavra, logo se ofende;
22 Uqo koruŋ qopogame komegbore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋo Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakagayoŋ, moreŋgo gogore manebu eru moneŋ mebo bobore manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukenimiŋgo sase ebi aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo mumu qa teega. Oŋu fukeko foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
22 e o que foi semeado entre espinhos é o que ouve a palavra, mas os cuidados deste mundo e a sedução das riquezas sufocam a palavra, e fica infrutífera;
23 “Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋuine: Yoŋo Biŋe buŋo kaje ruaru maneru mane taniŋgaru damaŋ so dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ yoŋore fori 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
23 mas o que foi semeado em boa terra é o que ouve e compreende a palavra; e dá fruto, e um produz cem, outro, sessenta, e outro, trinta.
24 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Sombuŋ qorumande fuŋne oi ŋi yo oŋuinere so eru mibemiŋ. Iŋoji gioineo raru uqo koruŋ fiine qopogaru tieya.
24 Propôs-lhes outra parábola, dizendo: O Reino dos céus é semelhante ao homem que semeia boa semente no seu campo;
25 Qopogaru tieyayoŋ, kae ubu eme pekabi oo rosi ŋiji wareru wit kurumbu botuyaŋuŋgo oo borurare koruŋ qopogaru tieru bokeru raya.
25 mas, dormindo os homens, veio o seu inimigo, e semeou o joio no meio do trigo, e retirou-se.
26 Wit kurumbu korunji pougaru pakereru roperu foriine fukeya, damaŋ oo boruraji oŋuakoŋ totogo fukeya.
26 E, quando a erva cresceu e frutificou, apareceu também o joio.
27 “Totogo fukeko kiŋaŋqoqopuineji oi ŋoneru gio rauinere wareru iŋi ojibuŋ, ‘Sogunenoŋuŋ, giogoo uqo koruŋ fiine qopogaru tiemeŋ me mata? Borurare koruŋ oi urone oo fukega?’
27 E os servos do pai de família, indo ter
28 “Oŋu ojibi iŋi yajiya, ‘Rosi ŋiji oi qopogaru tieya.’ Oŋu yajime kiŋaŋqoqo yoŋo iŋi mibuŋ, ‘Niŋo soine raru borura oi unugaru roru qojugakimiŋgo manege me mata?’
28 E ele lhes disse: Um inimigo é quem fez isso. E os servos lhe disseram: Queres, pois, que vamos arrancá-lo?
29 Oŋu mibiyoŋ, iŋi yajiya, ‘Mata! Ŋoŋo borura unugaru qojugaru oo kurumbu goine oi oŋuakoŋ egu unuganimiŋ.
29 Porém ele lhes disse: Não; para que, ao colher o joio, não arranqueis também o trigo com ele.
30 “Oi bokebi moko sogueru foriine rorore damaŋ ware fukeme nonji damaŋ oo kurumbu babaji ŋiŋigo oi iŋi yajibemiŋ: Ŋoŋo rone borura qojugaru ruabi jaiŋgore dodugaru niginji kipeinebi. Oi kiperu ŋadiineo wit kurumbu foriine oi qojugaru roru wareru nonde rouŋ pigo ruainebi.’” Oŋu.
30 Deixai crescer ambos juntos até à ceifa; e, por ocasião da ceifa, direi aos ceifeiros: colhei primeiro o joio e atai-o em molhos para o queimar; mas o trigo, ajuntai-o no meu celeiro.
31 Yesuji soso buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Sombunde qorumaŋ oi iŋi: Ŋi moji yojuŋ koruŋ roru iŋoyoŋere gio moreŋgo raru sariya.
31 Outra parábola lhes propôs, dizendo: O Reino dos céus é semelhante a um grão de mostarda que um homem, pegando dele, semeou no seu campo;
32 Koruŋ oi mendaine mademeŋ. Oi uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiineyaŋuŋ fukegayoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru yo fukeiŋ. Oŋu fukeme dimako sowo webo yoŋo waperu youyaŋuŋ yo ore tieŋineo baegobi.” Oŋu.
32 o qual é realmente a menor de todas as sementes; mas, crescendo, é a maior das plantas e faz-se uma árvore, de sorte que vêm as aves do céu e se aninham nos seus ramos.
33 Yesuji ŋeŋeineo moke soso buŋo mo iŋi miya: “Sombunde qorumaŋ oi yist me flaua bosogueinde so iŋi fukega: Ŋigo moji Poroŋ rigabemiŋ miku yist roru flaua jambe yokaomo oo qodureru babokiri eru raru ŋeko sosowo sogueya.” Oŋu.
33 Outra parábola lhes disse: O Reino dos céus é semelhante ao fermento que uma mulher toma e introduz em três medidas de farinha, até que tudo esteja levedado.
34 Yesuji buŋo sosowo oi kufufuŋ yoŋore soso buŋoji miya. Soso buŋo tomiri buŋo mo so yajiya.
34 Tudo isso disse Jesus por parábolas à multidão e nada lhes falava sem parábolas,
35 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi mo boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke fukeya. Iŋoji buŋo oi iŋi mime pega,
35 para que se cumprisse o que fora dito pelo profeta, que disse: Abrirei em parábolas a boca; publicarei coisas ocultas desde a criação do mundo.
36 Yesuji soso buŋo oi miforeru ŋiŋigo kubu sogo boke yaberu pi maŋgo ropeya. Ropeko kiŋariŋpuine yoŋo iŋoreo wareru iŋi weu teru ojibuŋ, “Borura uqo gioo fukeya, go soso buŋo ore fuŋine mitaniŋga noreigoŋ.”
36 Então, tendo despedido a multidão, foi Jesus para casa. E chegaram ao pé dele os seus discípulos, dizendo: Explica-nos a parábola do joio do campo.
37 Oŋu ojibi iŋi bokirieru yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji uqo koruŋ fiine fiine qopogaru tieega.
37 E ele, respondendo, disse-lhes: O que semeia a boa semente é o Filho do Homem,
38 Uqo gio oi morende kantri sosowo. Uqo koruŋ fiine oi qorumande odumadepu ŋoŋore migo eru borura oi ŋi sembenere odumadepu yoŋore migo.
38 o campo é o mundo, a boa semente são os filhos do Reino, e o joio são os filhos do Maligno.
39 Rosiji oi qopogaru tieya, oi Sembene Rauine iŋore migo. Kurumbu babaji damaŋ oi morende damaŋ tariiŋ ore damaŋ sogo oi. Kurumbu babaji ŋiŋigo oi Sombuŋ mimerereŋ yoŋore migo.
39 O inimigo que o semeou é o diabo; e a ceifa é o fim do mundo; e os ceifeiros são os anjos.
40 “Borura qojugaru misigo ruabi jaiŋ, ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ.
40 Assim como o joio é colhido e queimado no fogo, assim será na consumação deste mundo.
41 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji mimerereŋpuine sore yabeme wareru buŋo buru sembene Kristore qorumaŋ maŋgo agiburaŋ eiŋgo kesosoega, oi kepieru botiŋganimiŋ eru ŋiŋigo jaubaineke sosowo yoŋo qodure yabenimiŋ.
41 Mandará o Filho do Homem os seus anjos, e eles colherão do seu Reino tudo o que causa escândalo e os que cometem iniquidade.
42 “Oŋu botiŋqotiŋ eru ŋiŋigo oi igo yabebi misi saqo joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraku ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ.
42 E lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali, haverá pranto e ranger de dentes.
43 Damaŋ oo ŋiŋigo posiine yoŋo wegi oŋuine fukeru Mamayaŋunde qorumaŋ maŋineo tamaeru go ropenimiŋ. Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine. Oŋu.
43 Então, os justos resplandecerão como o sol, no Reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, que ouça.
44 “Sombunde qorumaŋ oi juŋe gopiŋ furiine ropekiine ore so iŋi fukega: Oi gioo sumuŋgabi peko ŋi moji oi bofukeru roru sabareku moke moreŋgo sumuŋgaya. Sumuŋgaru ore eru jerieru raru meboine sosowo furiine banimiŋ ore ruame moneŋ wareme oiji gio moreŋ oi furiine baya.” Oŋu.
44 Também o Reino dos céus é semelhante a um tesouro escondido n dele, vai, vende tudo quanto tem e compra aquele campo.
45 “Sombunde qorumaŋ oi stua ŋire so eru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Iŋoji bote koruŋ baaku goya.
45 Outrossim, o Reino dos céus é semelhante ao homem negociante que busca boas pérolas;
46 Baaru goku bote koruŋ moakoŋ furi sogo oi bofukeru raru meboine sosowo furiine banimiŋgo ore ruame moneŋ wareme oiji bote koruŋ oi furiine baya.” Oŋu.
46 e, encontrando uma pérola de grande valor, foi, vendeu tudo quanto tinha e comprou-a.
47 “Sombunde qorumaŋ oi simemende so ruaru soso buŋo mo iŋi mibemiŋ: Oi obu joguŋgo bokebi rakame jembaeŋ kamasiyaŋuŋ fuŋne fuŋne rakabi ro yaberu qojugaya.
47 Igualmente, o Reino dos céus é semelhante a uma rede lançada ao mar e que apanha toda qualidade
48 Qojugako puseme ŋiŋigo yoŋo oi porebi qaŋaŋineo wapeme waki ŋeku jembaeŋ fiine osoeru jambeo qojugabuŋyoŋ, jembaeŋ sembene oi bokebi raya.
48 E, estando cheia, a puxam para a praia e, assentando-se, apanham para os cestos os bons; os ruins, porém, lançam fora.
49 Buŋo ore so morende damaŋ tariinde damaŋ soguineo fukeiŋ. Sombuŋ mimerereŋ yoŋo wareru ŋiŋigo sembene oi posiine yoŋoreone osoe yabenimiŋ.
49 Assim será na consumação dos séculos: virão os anjos e separarão os maus dentre os justos.
50 Osoe yaberu ŋiŋigo sembene oi boke yabebi saqo misi joserereŋ jaku pega, oo rakanimiŋ. Oo rakanimiŋ, yoŋoji kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kikiari kiku gonimiŋ.” Oŋu.
50 E lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali, haverá pranto e ranger de dentes.
51 Yesuji soso buŋo oi miforeru iŋi weu yareya, “Buŋo sosowo migo, oi mane taniŋgagobi me mata?” Weu yareme bokirieru “Oŋ!” mibuŋ.
51 E disse-lhes Jesus: Entendestes todas estas Disseram-lhe eles: Sim, Senhor.
52 “Oŋ!” mibi iŋi yajiya, “Pi rauineji pire rouŋgone mebo ya raŋgbaŋine eru gariine uduru ruaega. Ore so Kadi buŋore qaqaji sosowo Sombuŋ qorumande kiŋariŋpu fukebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde rouŋgone buŋo kuririyaŋuŋke gariine eru buŋo fiine yobu raŋgbaŋine uduru miegobi.” Oŋu.
52 E ele disse-lhes: Por isso, todo escriba instruído acerca do Reino dos céus é semelhante a um pai de família que tira do seu tesouro
53 Yesuji soso buŋo oi miforeru kae moreŋ oi bokeru raya.
53 E aconteceu que Jesus, concluindo essas parábolas, se retirou dali.
54 Raru sosogue taoŋineo roperu oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme popureru waragaru iŋi mibuŋ, “Yei, kajeboji! Iŋoji maŋgboroŋ yo eru mosi qoqowirie usuŋineke oi urone baga?
54 E, chegando à sua pátria, ensinava-os na sinagoga deles, de sorte que se maravilhavam e diziam: Donde veio a este a sabedoria e estas maravilhas?
55 Ŋi yo kae yoore ketigaqoqo ŋire made. Maŋgoinere tina Maria eru gbopuine Jeims, Josef, Saimon eru Juda. Oi soine manegobeneŋ.
55 Não é este o filho do carpinteiro? E não se chama sua mãe Maria, e seus irmãos, Tiago, e José, e Simão, e Judas?
56 Seŋpuineji sosowo botunoŋuŋgo yoo gogobi. Ore eru ya sosowo yo urone ba wareru ega?”
56 E não estão entre nós todas as suas irmãs? Donde lhe veio, pois, tudo isso?
57 Nazaret yoŋo oŋu mibi maŋyaŋunji sembeame oo quŋgabuŋ. Quŋgabuŋyoŋ, Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi iŋoyoŋunde taoŋgo eru iŋoyoŋunde pigo mipemiriŋ eteegobiyoŋ, kae goineo oŋu mata.”
57 E escandalizavam-se nele. Jesus, porém, lhes disse: Não há profeta sem honra, a não ser na sua pátria e na sua casa.
58 Oŋu yajime mamanesiŋyaŋunji so fukeme qoqomukuyaŋunde eru mosi qoqowirie usuŋineke oi oo kokoine so baya. Oŋu.
58 E não fez ali muitas maravilhas, por causa da incredulidade deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.