Mateus 11
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH
1 Yesuji mimiti buŋoine oŋu kiŋariŋpuine 12 yareme tarime kae oi bokeru jikigaru Galili prowinsre taoŋ goineo raru Biŋe buŋo qaji yareru oiji maŋyaŋuŋ bapakareru goya.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Damaŋ oo Jon Mitimeso ŋiji witi pigo ŋeku Kristoji gio oŋu baya, oi maneru kiŋariŋyokaine yoyoka sore yapeme Yesureo rabu.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Iŋi weu teiŋgo ore sore yapeme raru mibu, “Bobobiaŋ ŋi wareiŋgo odigabeneŋ goji iŋo fukege me ŋi mo jiki wareinde odigakimiŋ?”
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Oŋu weu tebire iŋi bokirieya, “Ya ŋoneru manegobire, ore sunduine oi raru Jon iŋi ojibire maneiŋ:
4 Jesus respondeu:
5 Jiŋokombi yoŋo jiŋoyaŋuŋ piku ŋonegobi demba yoŋo kadi ra warebi waeyaŋuŋke yoŋoji posikegobi kajegi yoŋo buŋo manegobi komebuŋ yoŋo gboreru pakeregobi wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgabe maneegobi.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Oŋu fukeko ŋonebi more manji so sembeako ŋadi nuiŋ, iŋoji kiwaqawaineke fukega.”
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 Oŋu bokirieme Jonde kiŋariŋ yokoji rabire Yesuji fuŋgaru Jonde fuŋne ŋiŋigo kubu yoŋoreo iŋi mitaniŋgaya, “Ŋoŋo moreŋ buroineo wamo ya ŋoneiŋgo ore rabuŋ? Gbinji sabara yoyowogaru romaeŋgame gburugburu eega, ŋoŋo ŋi oŋuine iŋo ŋoneiŋgo rabuŋ me?
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Ŋi marikuine kuririineke keku goya, oi ŋoneiŋgo ore me? Maneniŋ, ŋiŋigo marikuyaŋuŋ ŋone aŋiineke keegobi, yoŋoji kiŋ yoŋore morumboŋ pigo gogobi. Oi moreŋ buroineo mata.
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 “Me wamo ya ŋoneiŋgo rabuŋ? Kajeqouŋ ŋi mo ŋoneiŋgo me? Fofori, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋi ŋonebuŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigo goine yadureru fuŋine mo fukega.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 Iŋore fuŋne oi ronekoŋ iŋi quraŋgabi pega, ‘Mane, nonji kiŋaŋne mimerereŋ mo sorebe bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru gore kadi bataniŋgame goji iŋore ŋadio moreŋgo yuku rakamiŋ.’
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 “Buŋo oŋu pegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋigoone odumade fukebuŋ, sosowo yoŋore botugo Jonji sosowo yadureru tinabiŋeineke dimaga. Dimagayoŋ, Sombunde qorumaŋ maŋgo roperu Anuture tinabiŋe bofukeegobi, yoŋore botugo wawakiine tatariine iŋoji Jon odureega.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 “Jon Mitimeso ŋiji Biŋe buŋo miko damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Sombunde qorumaŋ oi joineke kiso eku jigo qaegobiyoŋ, jibu pipa raru sogueega. Jigo joyaŋuŋke qaegobi, yoŋoji qorumaŋ oi yoŋoyaŋunde furugaru biŋe gaegobi.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Qorumande fuŋne oi Mosesre Kadi buŋoo eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋore Biŋe Quraŋgo quraŋgabi oseru go wapebeneŋ Jonji fukeru foriine totogo barariŋgaya.
13 Até o tempo de João, todos os
14 Buŋo yo maneru roru sabarenimiŋgo manegobi ine, Elaija fukeiŋ ore so eya, Jonji iŋo fukega.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Moji maŋkajeineke goga, iŋoji buŋo oi kaje ruaru mane mukuine.
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, oi wamo yake so ke yarenobo? Yoŋoji memenda oŋuine fukegobi. Yoŋoji nareŋgareŋ kae jiŋoo ŋeku mi goue eku kosa oŋgaku iŋi miegobi,
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 “‘Niŋo kiki kiraŋ keku mimi putebeneŋ ŋoŋo so wobuŋ.
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 “Ore fuŋine oi iŋi: Jon Mitimeso ŋiji wareru uqo sowo goku wain obu so noko iŋore miegobi, ‘Gemo moji maŋineo rakame goga.’
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareru uqo munjaŋ noku jeri eko iŋore iŋi miegobi, ‘Maneniŋ, iŋoji kanenji nonoine uqo gaba tomiri noku wain obu jijiki noku takis ŋi eaduyaŋuŋke eru sembene bobo yoŋore ogo goga.’ Anuture maŋgboroŋ kegboreegobi, yoŋore eeboboyaŋunde foriji mamane-mukuyaŋunji sagaga, oi ŋaduega.” Oŋu.
19 O
20 Ore ŋadio Yesuji fuŋgaru taoŋ goine kane yabeya. Taoŋ goine oo mosi qoqowirie usuŋineke boakoŋ bame fukeyayoŋ, jibu maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ. Ore eru oi kane yaberu iŋi yajiya,
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 “O Korasin rauine, nonji ŋoŋore ‘Yei!’ miku kuyogo eru Betsaida rauine, ŋoŋore oŋuakoŋ ‘Yei!’ miku kuyogo. Nonji ŋoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke fukeyayoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi kotu moreŋgo Taia (Tiro) eru Saidon sitio fukena ine, yoŋoji damaŋ joroine maŋyaŋuŋ kerisieniminde kegoi noduru gijeŋ eru kome rauku kuyonobuŋ.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 “Kuyonobuŋyoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Korasin eru Betsaida yoŋore buŋoyaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo oi Taia eru Saidon yoŋore joiserereŋ soine odureru manenimiŋ.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 “Eme Kaperneam rauine, Anutuji ŋoŋo soine romaeŋ ŋabeme Sombuŋ kaeo ropenimiŋ me mata? Mata yobu! Ŋoŋo komere misoŋ kaeo rakanimiŋ. Nonji yoŋoreo raru buŋone mibe keposikeko mosi qoqowiriene usuŋineke babe fukeyayoŋ, maŋyaŋuŋ jibu so kerisiebuŋ. Mosi qoqowirie oi Sodom taoŋgo fukena ine, taoŋ oiji damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru dimana.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 “Dimanayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji jiki Kaperneam ŋoŋore buŋoŋaŋuŋ mitariku geoine kerisieme joiserereŋ manenimiŋ, damaŋ yasogo oo Sodom yoŋoji joiserereŋ ore soine odureru manenimiŋ.” Oŋu.
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Damaŋ oo Yesuji buŋo iŋi miya, “O Mamane, goji Biŋe buŋogo maŋgboroŋ ŋiŋigo mamane soguine robuŋ, yoŋoreo sumuŋgameŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde maneru wakiru odumade oŋuine mo gogobi, oi yoŋoreo barariŋga yarende mane taniŋgagobi. Ore eru nonji Sombuŋ morende Ofoŋ go miteŋ gugo.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 O Mamane, go gogake oŋu fukeiŋgo manende sagako fiine fukeya.
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 “Mamaneji ya sosowo mitigako nonde biŋe fukeya. Mamaneji Madeinere fuŋne iŋoyoŋe akoŋ mane mukuko moji oi so manega. Oŋuakoŋ Madeineji Mamainere fuŋne mane mukuko moji oi so manega. Madeineji akoŋ oi manega eru ŋiŋigo roosoe yaberu yoŋore oi barariŋga yareiŋ, yoŋoji Mama mane tenimiŋ.
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 “Gio baku maŋyobiŋyaŋuŋke gogobi, ŋoŋo sosowo nondeo warebi maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋema nainebi.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Nonde begi oi fagaŋaŋuŋgo ruaru koboinebi eru nonji eebobone qaji ŋarebe oi mane sarigaru goinebi. Nonji maŋne bawakiru eru womo ŋi fukego ore soine maŋ-ŋaŋuŋ ba afaga ŋarebe ŋeŋemane bofukenimiŋ.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Nonde begi roru kobobi soŋaŋuŋgo fukega eru yobiŋ ŋarebe osiganimiŋ, oiji afaine fukega.” Oŋu.
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.