Mateus 10
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Yesuji kiŋariŋpuine 12 oŋga yareme iŋoreo warebi gemokaku yobe yabeniminde usuŋ yareya. Oŋuakoŋ jibe wi qapeqawaki fuŋne fuŋne bobiaŋganiminde usuŋ yareya.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Sosore ŋi aposol 12 yoŋore tina oi iŋi: Fuŋfuŋgaine oi Saimon, tinaine mo Pita mibuŋ eru iŋore gbo Andru. Iŋore ŋadio Jeims eru gboine Jon, mamayakuŋ tinaine Zebedi.
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Filip eru Bartolomyu, Tomas eru Matyu takis roro ŋi, Jeims Alfiusre made eru Lebeus tinaine mo Tadius,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Saimon Zelot-politik ŋi eru Judas Iskariot. Kariot ŋi iŋoji jiki Yesu babae ba teya.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Yesuji ŋi 12 yoŋo sore yaberu iŋi mitiga yareru yajiya, “Ŋoŋo kotu kantrire ŋiŋigo yoŋoreo so rainebi. Oŋuakoŋ Samaria prowins yoŋore taoŋ mogo so rainebi.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Oo so rainebiyoŋ, Israel kufufunde lama jibugabuŋ, ŋoŋo yoŋoreo rainebi. Oi gioyaŋuŋ fuŋfuŋgaine.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Uro uro ranimiŋ, oo Biŋe buŋo iŋi yajiru mitaniŋgainebi, ‘Sombunde qorumanji bembeŋgo warega. Ŋoŋo ore maŋineo ropeniŋ.’
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 “Ŋiŋigo jibeyaŋuŋke bobiaŋ yaberu komekiine yoŋo bogbore yaberu goinebi. Ŋiŋigo waeyaŋuŋke oi boposike yaberu gemokaku oi yobe yaberu goinebi. Anutuji ya yauŋ ŋareya, oi jikigaru yauŋ yareru goinebi.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 “Kadi ranimiŋ ore siqojiŋo goul me silwa me aeŋ kopaji babaine oi bifuŋ nigiŋ-ŋaŋuŋgo so kipeinebi.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Ŋiŋigoji gio bobo ŋiŋigo ŋoŋore gogo kitiŋ ganimiŋ ore so fukegobi. Ore eru kadi ranimiŋgo, ya yo so roru rainebi: kekere mata, mariku tebuine matayoŋ, moakoŋ roinebi, kadi komoŋ mata eru toku so roinebi.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “Raru taoŋ me kae uro ropenimiŋ, oo moji ŋi yoine tinabiŋeineke fukega, iŋore weu tebi pi ŋarenimiŋ, oo akoŋ goku gio baku taoŋ oi bokeru kadi rainebi.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Pi mogo roperu womoji yoŋoke peiŋ ore miinebi.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Oŋu mibi womoŋaŋuŋ sabarenimiŋ ore so fukegobi ine, womoŋaŋunji yoŋore paio ropeiŋyoŋ, oi sabarenimiŋ ore so, so fukegobi ine, womoŋaŋunji kirieru ŋoŋo-ŋaŋundeo wareiŋ.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 “Raru goku pi mogo ropebi so kepore ŋaberu buŋoŋaŋuŋ so manebi ketayaŋuŋ iŋi miku yaduniŋ, ‘Niŋo ŋoŋore kaeo warebeneŋ rufe kufu tapenoŋuŋgo bakatoga, oi oderu keririkebeneŋ ŋoŋo-ŋaŋundeo kirieru rakaiŋ.’ Oŋu miku soine kae me taoŋ oi bokeru jikigaru rainebi.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Anutuji damaŋ yasogoo qaqosoriyaŋunde geo kerisieme taoŋ ore paiineo ropeiŋ, someda oiji Sodom eru Gomora kae yoŋore someda odureru jikigaru yareiŋ. (Sodom Gomora yoŋoji sembene mimiine eku maŋyaŋuŋ so kerisiebi Anutuji misiji ketotie yabeya.) Oŋu.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 “Maneniŋ, lama yoŋoji gomende qoro rigaŋine yoŋore botugo rakabi riŋaru egu ki ŋabenimiŋ, nonji ŋoŋo ore kamasi oŋuine sore ŋabebe rainebi. Ore eru kobeŋ oŋuine mamane-muku paio sisiŋaŋ eru goku kabu oŋuine ŋiŋigo waigo bakare buŋoŋaŋuŋ tomiri goinebi.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gioyaŋuŋ baku kobiŋ joruinekeji ŋabenimiŋ. Ore eru ŋiŋigo oŋuine yoŋore ore sisiŋaŋ eru goinebi.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 “Goineji nonde eru oga yabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mibi ŋi yoine oi eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji oi manenimiŋ.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Oi manenimiŋ, buŋo koroineo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo wamo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manebu so einebi. Buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ ŋareiŋ.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so minimiŋyoŋ, Mamaŋaŋunde Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “Maŋkekerisiere yauraine mo kakagboineji maŋine kerisieya ore eru oi babae bako buŋo koroineo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama mo odu madeine babae bako komeiŋ eru odumade yoŋo maŋgomamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Nonde tinare eru kantriine kantriine yoŋoji sosowo rosi eŋarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku damaŋ tariiŋ ore so sanaŋgaru qiŋ keru dimaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 “Taoŋ moji kekesuesue eŋarenimiŋ, oi useru taoŋ mogo rainebi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo Israel taoŋine taoŋine so rorega forebi Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji kirieru wareiŋ.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Kiŋariŋ moji qaqajiine odureru mamaneineke so fukega eru kiŋaŋqoqo moji soguine odureru giore mamane so baru goga.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 “Kiŋarinji qaqajiine oŋuine mamaneineke fukeko sagaiŋ eru kiŋaŋqoqoji soguine oŋuine giore mamane baru goko sagaiŋ. Pi maŋine more ŋi misembearu tinaine Gibio migobi ine, iŋore ŋigo madepu yoŋore tina afaine akoŋ oŋu mienimiŋ. Oŋu.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 “Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo soŋsoŋine pega, oi sosowo barariŋga yarebi mane mukunimiŋ. Ore eru ŋiŋigo yoŋore kokoi so maneru goinebi.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Nonji buŋo qisirigo kamiine mibemiŋ, oi tatamago minimiŋ. Buŋo saŋu ebi kajeŋaŋuŋgo rakame manenimiŋ, oi kae jiŋoo totogo miinebi. Ore eru buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 “Goineji sakiŋaŋuŋ qaku komenobuŋyoŋ, iiruŋaŋuŋ qaku komeiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneru goinebi. Oi matayoŋ, ya miine yo: Moji usuŋ roku iiru eru saki oŋuakoŋ sibiri yapeko misi korugo rakanimi, iŋore kokoi maneru goinebi.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Goineji wirioŋ (me wiwisu) yoyoka moneŋ koruŋ moakomenji furiine banimiŋ ore eegobiyoŋ, muru yapebi Mamaŋaŋunji ‘Oŋ!’ so miko yokoreone moakonji moreŋgo so wakiiŋ.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 “Anutuji siŋaŋ ŋaberu qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wirioŋ wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi. Oŋu.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Oŋu fukeko moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mifukebemiŋ.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Mamane Sombuŋ kaeo goga iŋore jiŋoo mugabemiŋ.” Oŋu.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Iŋi so manesuinebi: Yesuji womo eiŋgo eru moreŋgo wakiya. Nonji womo eiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi jigore siqo yasogoji qoqo enimiŋ.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareme kerisiebuŋ ore eru iŋi fukeiŋ: ‘Mama made yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋgamini.
35 Ayu anan anayabin
36 Ŋiŋigo yoŋoyaŋunde garikiŋpuyaŋunji rosipuyaŋuŋ fukenimiŋ.’
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku maŋgoine me mamaine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ. Moji noŋ qaŋaŋineo rua nuku madeine me oduine mine ruaru manjoko eteiŋ, oi nondeo so sagaiŋ.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Misombeŋ-ŋaŋuŋ babi moji noŋ boyobe nuru joiserereŋ maneru maripoŋgo komeiŋ ore so jaueiŋ, oi nondeo so sagaiŋ.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 “Moji iŋoyoŋunde gogo batiqatiine tomiri oi bofukeiŋ, iŋore gogoji jibugaiŋ. Moji nonde eru gogoine kisiŋgako jibugaiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo bofukeiŋ.” Oŋu.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Yesuji miya, “Moji ŋoŋo piineo keporeru siŋaŋ ŋabeiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji noŋ kepore nuiŋ, iŋoji sore nuya, iŋo piineo keporeiŋ.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Moji kajeqouŋ ŋiŋigo mo kajeqouŋ gioinere eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji kajeqouŋ ŋiŋigore furi raugaiŋ. Moji ŋiŋigo posiine mo posiine fukega ore eru piineo keporeru siŋaŋ gaiŋ, iŋoji ŋiŋigo posiinere furi raugaiŋ.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 “Moji odumade yo yoŋoreone mo nonde kiŋariŋ fukega ore eru obu munaŋine popuineke noinde oteiŋ, Anutuji ore furiine bokirieru oteiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furi ronimiŋ.” Oŋu.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.