Marcos 4
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Yesuji moke obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu obu joguŋ paiineo raru ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo sosowo yoŋoji joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku qaji yareya. Qaji yareku iŋi miya:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 “Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo ore gioo raya.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Raku qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebuŋ (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikisiaine tomiri peya ore bobuŋyaŋunji pipa wapebuŋ.
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 Wapebiyoŋ, wegiji waperu joti yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Koruŋ goineji komeqore joruineke oo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi komeqoreji waperu kefa yabeme boŋeŋgaru baŋi forebuŋ. Oŋu fukeme foriine so wapebuŋ.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku bobuŋyaŋunji pougaru pakereru yoyaŋunde fori fiine fukebuŋ. Goineji koruŋyaŋuŋ 30, goineji koruŋyaŋuŋ 60, goineji 100 ore so fukeru sauebuŋ.”
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Oŋu miku miforeya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Kubu soguine yoŋoji roiŋgaru rakabuŋ Yesuji iŋoyoŋe akoŋ ŋeya. Iŋoyoŋe akoŋ ŋeko kiŋariŋpuine 12 eru goine roregakabuŋ, oi moko soso buŋo yo ore fuŋinere weu tebuŋ.
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 Weu tebi iŋi kerisieru yajiya, “Anuture qorumaŋgo ropegokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, sakibe gobuŋ, yoŋore ore oi sosowo soso buŋoji akoŋ fukeega.
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Oŋu fukeko
12 Saise,
13 Yesuji jikigaku iŋi yajiya, “Soso buŋo ore fuŋine oi so mane taniŋgagobi ine, soso buŋo goine sosowo mibemiŋ, oi bio uruŋu mane taniŋganobuŋ?
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ titie ŋiji Biŋe buŋo qopogaru tieega.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Biŋe buŋo qopogaru tiebuŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, oi manebi Satanji oo akoŋ wareru buŋo maŋyaŋuŋgo qoqogabi rakaya, oi qomukuru oga ŋabeega.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi oŋuakoŋ ŋiŋigo sosoyaŋuŋ mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi.
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 Oŋu eyareegayoŋ, maŋyaŋuŋgo goduine so pe yareiŋyoŋ, damaŋ qondiŋineo akoŋ dimaku siŋaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋo ore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki ŋabeiŋ.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaega.
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 Rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manemeja eru moneŋ mebo fufurure manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukeiŋ ore sase ebuŋ aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru barugoegobi. Oŋu fukeme foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋu: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru maneru maneru sabareru gbeŋ akoŋ dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo miku moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ ore foriyaŋuŋ 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Yesuji buŋo mo iŋi miya, “Moji lambe me doi roru qureru dero me ŋeŋe yukuineo ruaiŋ me mata? Oi uro ruaiŋ? Oi ore ŋeŋeineo totogo ruaiŋ.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Oŋuakoŋ ya mo sumuŋgabi pega, oi totogo fukeiŋ ore pega. Ya mo keku kemagabi pega, oi borombiebi boroiŋgaiŋ ore eru pega.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Buŋo manegobi, oi maneru sabareru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru kegboreru goinebi. (Oŋu gokabi maŋyaŋuŋ poretiŋgame mamanesuŋaŋunji sogueme maneru komenimiŋ.) Ŋoŋo goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji mimitiŋaŋuŋ moakoŋ ore so ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. So oi odureru geoine kerisieru yareiŋ.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaku oteme goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ qomukuru roiŋ.” Oŋu.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi yo oŋuine: Ŋi moji gioo raru uqo koruŋ qopogaru tieiŋ.
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 Qopogaru tieru raru una ubu peku papakare eme uqo korunde bobuŋine pougaru wapeegobi. Uruŋu pougaru wapeegobi, oi iŋoyoŋe so mane mukuga.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Moreŋ iŋoyoŋe akoŋ maŋgo eteko foriine fukeega: Rone yoine, jiki foriine ruame ore ŋadiineo foriine ore koruŋ oi sosowo fukeru sogue forenimiŋ.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Foriine sogue foreru gumuŋgame foriine rorore damaŋ fukeme kiŋaŋqoqopuine sore yabeme siqoyaŋuŋ kekesiine miineke roru foriine roiŋ ore gioineo ranimiŋ.” Oŋu.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamoyake so minobeŋ me wamo soso buŋoji mifukenobeŋ?
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Koruŋ oi mendaine made. Oi morende uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiine fukega. Oŋu fukeme gioo sariegobi.
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 Sariegobiyoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru tieŋine sogo sogo ruame raru wareega. Oŋu bokeru rako sowore webo yoŋo youyaŋuŋ ore mumuineo baegobi.” Oŋu.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Yesuji soso buŋo oŋu oi kokoine miku goku Biŋe buŋo yajiya. Mane mukubuŋ ore so oi yajime maneru gobuŋ.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Damaŋ so buŋoine sosowo oi soso buŋoji miku goya. Buŋoine mo omaine so miyayoŋ, kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobi damaŋ oo buŋo sosowo ore fuŋneyaŋuŋ oi mitaniŋga yareku goya. Oŋu.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Wegi oo kae ubu eme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru joguŋ petigaru aribe ropeki.”
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu boke yaberu Yesu roru ogâo roperu ŋeko rabuŋ. Ogâ goine oi oŋuakoŋ yoŋoke ŋadio ŋadio rabuŋ.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Rakabuŋ siritemboŋ yasogoji ututuŋ pakereme siriji ogâ maŋineo rakame ogâ puseiŋgo eya.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Oŋu fukeme Yesuji ogâ jikiineo ŋeku qoriŋgo roegaru kubaŋ peya. Kubaŋ peko kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei qaqaji! Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ. Ore manebuine mo manege me mata?”
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Oŋu ojibi maŋine gboreme maneru pakereru gbiŋ eru siri iŋi mitiga yateya, “Bio bokeru niniŋ peni!” Oŋu miko gbinji munaŋgaru siriji benoŋ baru pebu.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Oŋu eru iŋi miku yajiya, “Ŋoŋo wamore kokoi mamane ŋi fukegobi? Uruŋure eru Anutu so manesiŋ gagobi? Sombuŋaŋuŋ wamore omaine manegobi.”
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Miku yajime waragaku sombuyaŋuŋ maneru mimane ebuŋ, “Yei, mamagore siaine! Ŋi oi wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu?” Oŋu.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.