Marcos 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT
1 Munaŋqoqo Rauine Yesu Kristo iŋo Anuture Made fukega. Nonji iŋore Bobiaŋ Biŋe fuŋgaru quraŋgago.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Anutuji Sombuŋ maŋgo madeine buŋo mo ojime kajeqouŋ ŋi Aisaiaji oi quraŋgaya iŋore Biŋe Quraŋgo iŋi pega,
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 “Biŋe mimerereŋ moji moreŋ buroineo oŋgaku gokame raku buŋoine iŋi maneinebi, ‘Ofonji wareiŋ-oo! Ore eru ŋoŋo jaueru kadiine bataniŋgainebi. Ŋoŋo maŋyaŋuŋ botiŋgaru kadiine kemaseinebi.’”
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Buŋo ore so ŋi mo tinaine Jon fukeya, tinaine mo Mitimeso ŋi. Fukeru moreŋ buroineo goku dimaku Biŋe buŋo iŋi miku goya, “Ŋoŋoji bio maŋyaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ. Oŋu ebi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ jureru bokeiŋ.”
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Oŋu miku gokame Judia prowinsre kae sosowo eme Jerusalem siti yoŋoji qoko qoko keku poreru Jondeo warebuŋ. Wareru waperu agiburaŋyaŋuŋ mifukebi Jonji oi Jordan obu rendaineo miti meso rau yareya.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Jonde sakikomoŋ oi kamel sikiineji bakine eru ombuineo bifuŋ joma sakiineji bakine oi kiperu goya. Uqo munjaŋine oi putogisi burugisi eru gomende kou obuine, oi noku goya. Oi sosowo kajeqouŋ ŋi Elaija iŋore so.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Jonji buŋo iŋi mitaniŋgaru goya, “Nonde ŋadio ŋi usuŋine sanaŋine mo wareiŋ. Iŋore usuŋ ropekiineji nonde odureiŋ. Iŋoji ŋi ropekiine fukeiŋ ore nonji iŋore kufu komonde nigiŋ bapigaru pirueiŋ ore mimigaŋgaŋ eru embimbiŋgabemiŋ.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Nonji obu omaineji rau ŋaregoyoŋ, iŋoji Moro Tiriineji rau ŋareiŋ.” Oŋu.
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Damaŋ oo Yesuji Galili prowinsre kae tinaine Nazaret oone Jondeo wareme Jordan obu rendaineo miti meso rauteya.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Rau teko obuone wapeko oo akoŋ Sombunji aŋgame Yesuji pakeru ŋoneme Moro Tiriineji kerisieru kabu webo oŋu fukeru Yesure qoruineo waki roya.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Oi ŋoneme Sombuŋ kaeone buŋo mo iŋi fukeya: “Goji nakene wombuŋ made fukende beune fiame ŋoneguru aŋi manego.” Oŋu.
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Miti meso rau teme oo akoŋ Moro Tiriineji Yesu eteru soreme moreŋ buroineo raya.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Raru una 40 oŋu oo gome gemokaku qoruyaŋuŋ Satan iŋoji esoigaku goya. Joma rigaŋine yoŋore botugo gokame Sombuŋ mimerereŋ yoŋoji bapi garu gobuŋ. Oŋu.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Jiki Jon witi pigo ruabi ŋeya. Yesuji damaŋ oo Galili prowinsgo kirieru raya. Raru Anuture Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goya.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 mitaniŋgaru iŋi yajiya, “Anutuji qorumaŋine ruainde damanji bio bembeŋgaga. Anutuji damaŋ ruame go wapebuŋ, oi muŋambe yo fukega. Ore eru maŋyaŋuŋ kerisieru Bobiaŋ Biŋe manesiŋ gainebi.”
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Yesuji oŋu yajiru roregaru goku Galili obu jogunde qaŋaŋgo boyoberu raku jembaeŋ fufuru ŋi yoyoka ŋone yapeya. Tinayakuŋ Saimon, gboine tinaine Andru. Yokoji simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋu pore yabenimi.”
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Oŋu yasiya oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raku Zebedi madeine Jeims eru gboine Jon ŋone yapeya. Yokoji oŋuakoŋ ogâo ŋeku simemeŋyakuŋ bobiaŋgaru kiperu ŋebu.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Ŋebire ŋone yaperu oone oŋga yateya. Oŋga yateme mamayakuŋ Zebedi eru moneŋ gio ŋipuine ogâo boke yaberu fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Oŋu moko raku Kaperneam taoŋgo ropebi Sabat kombaŋ fukeme Yesuji oo akoŋ oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Kadi buŋore qaqaji oŋuine matayoŋ, usuŋ pe teya ore so qaji yareru eeboboinere so enimiŋ ore miya. Ore kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Oŋgawowosi piyaŋuŋ oo damaŋ oo akoŋ ŋi mo gemoineke ŋeko gemo oo tinaine iŋi oŋgaya,
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 “O Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu eru enoreiŋgo ege? Bosembe nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.”
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Oŋu oŋgame Yesuji kanegaru iŋi ojiya, “Go bio buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.”
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Oŋu ojime gemoji ŋi oi yoyowogaru furu yoyou eteru buŋo sembeqambeine oŋgaru waperu bokeru raya.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Rako sosowoji meayaŋuŋ mukume waragaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Yei, mamagore sia! Yo oi wamo ya? Yo mamane gariine usuŋineke. Iŋoji gemokaku oŋuakoŋ mitiga yareme miine reŋgagobi.”
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Oŋu fukeme Yesure tinabiŋeji pipa saueru kae bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raku raku Galili prowins sosowo sagaya. Oŋu.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Yesuji Kaperneam yoŋore oŋgawowosi pi bokeru oo akoŋ Jeims Jon yokoke Saimon eru Andru yokore pigo ropebuŋ.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Oo ropebi Saimon safaŋineji sakijo jibe bame peya. Peko biŋeine oi pipa Yesu ojibuŋ.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Ojibi iŋoreo raru meineo roku bopeŋgame pakereya. Pakereme sakijoine bokeme uqo rigaru yareya.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Yareme kae ubu eme wegi jiriŋine rakame oo Kaperneam rauine yoŋoji dimaku ŋiŋigoine ŋiŋigoine jibe gemoyaŋuŋke oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Kaperneam taoŋgone kubu sogoji wareru Saimonde pi mendiineo tumaŋgabuŋ.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Tumaŋgabi dimaku ŋiŋigo jibe fuŋne fuŋne fuke yareya, oi kokoine bobiaŋ yabeya. Oŋuakoŋ gemokaku yoŋoji Yesure fuŋne manebuŋ ore Yesuji mi bibiyaŋuŋ qojigaru kokoine yobe yabeya. Oŋu.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Yesuji kubaŋ peko ubu wegi jiriŋ sineme pakereru kae qaŋaŋineo raru iŋoyoŋe yobu yaŋekoŋ oo oŋga wosiya.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Oŋga wosigako Saimon eru ogopuine iŋoke gobuŋ, yoŋoji pipa ŋadiineo rabuŋ.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Raku bofukeru iŋi ojibuŋ, “Ŋiŋigo sosowoji bio go baagugobi.”
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Kae goine roregaru ŋe ragobi, oi ŋonegobi. Nonji Biŋe buŋo kae so misauebemiŋ ore waki gogo. Ore kae roregaru rakimiŋ.”
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Oŋu yajiru Galili prowins sosowo roregaru raru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋo miku gemoine gemoine oi yobe yabeku goya. Oŋu.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Yesuji taoŋ mogo gome wako ŋi moji wareru dikanji keru Yesure maŋfuŋgo rakaru iŋi oŋga wosi teya, “Goji aŋigoji bobiaŋ nuiŋ ore manege ine, noŋ soine bofosike nuigoŋ.”
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Oŋu oŋga wosi teme iŋore beusembe maneru meine sineru sakiine bouaku ojiya, “Nonji oi somieiŋ ore manego. Go bio posike.”
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Oŋu mime wakoine oi oo akoŋ posikeya.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Posikeme siŋaŋ bobo buŋo sanaŋine ojiku oo akoŋ “Soine raigoŋ,” ojiya.
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 Kajeqouŋ buŋo oi iŋi ojiya, “Mane. Ore biŋe buŋoine oi mo so minde maneniŋ. Matayoŋ, soriŋ gio siŋandeo raru sakigo oduigoŋ eru Mosesre mimiti boyoberu posikege ore sogo eru boji rigamiŋ. Oi rigande ŋoneme ŋiŋigoji fuŋnego mane mukunimiŋ.”
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Yesuji oŋu ojikoyoŋ, iŋoji raku jibu fuŋgaru biŋe buŋo oi kokoine miku goko saueya. Saueme Yesuji taoŋine taoŋine oo totogo moke raiŋgore embimbiŋgaya. Embimbiŋgaru taoŋ ŋadiyaŋuŋgo moreŋ taine oo akoŋ goya. Oo goko kae so oone ŋiŋigoine ŋiŋigoine iŋoreo warebuŋ. Oŋu.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.