Marcos 10

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesuji pakereru Kaperneam kae bokeru Jordan obu petigaru aribe raru boyoberu waki moke obu oi petigaru Judia prowinsgo wareya. Warekame ŋiŋigo kubu sogoji moke iŋoreo tumaŋgabi eku goya, ore so moke qaji yareya.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Qaji yareme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji iŋoreo wareru buŋore buduŋgo furuganimiŋ ore esoigaru iŋi weu tebuŋ, “Ŋiji ŋigoine bokeiŋ ine, oo Kadi buŋo odureiŋ me mata?”
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Weu tebi bokirieru iŋi yajiya, “Mosesji ore buŋo uruŋu mitiga ŋareme pega?”
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Oŋu yajime iŋi ojibuŋ, “Ŋiji boboke eere papia quraŋgaru ŋonuŋine soine bokeiŋ. Mosesji oŋu mitigame pega.”
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Oŋu ojikabuŋ iŋi yajiya, “Iŋoji maŋyaŋuŋ sanaŋinere eru mimiti oŋu quraŋga yareya.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Quraŋga yareyayoŋ, Anutuji fuŋfuŋgaineo yareya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ ‘Ŋi eru ŋigo gonimiŋ ore bofuke yabeya.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Ore eru ŋiji maŋgo mamaine boke yaperu ŋonuŋinereo raku qakotame
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 yokoji saki moakoŋ fukeru gonimi. Oŋu fukeru jikigaru yoyoka so fukegobireyoŋ, saki moakoŋ fukeru gonimi.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Anutuji ŋi eru ŋigo qodure yapeya, ŋiŋigo moji oi so boroiŋ yapeine.’”
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Yesuji oŋu miyareru pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji buŋo ore moke weu tebuŋ.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Weu tebi iŋi yajiya, “Ŋi moji ŋonuŋine yoberu ŋigo mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Oŋuakoŋ ŋonuŋ moji ŋoeine yoberu ŋi mo roiŋ, iŋoji jikiboti boesau baiŋ.” Oŋu.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Ŋiŋigo goineji odumade memendaine oga yaberu Yesuji boua yabeiŋ ore iŋoreo warebuŋyoŋ, kiŋariŋ yoŋoji ŋiŋigo oi miqomuku eyarebuŋ.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji oi ŋoneru maŋine sembeako iŋi yajiya, “Odumade mendaine oi boke yabebi nondeo wareinebi. Anutuji ŋiŋigo oŋuine oi qorumaŋine biŋe qa yareiŋ. Ore yoŋo so kipe yabeinebi.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji Anuture qorumaŋ oi odumade oŋuine biŋe so qa yareiŋ, iŋoji ore maŋineo ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Oŋu miku quineo rua kobo yaberu meine qoruyaŋuŋgo ruaru mifia yareya. Oŋu.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Yesuji fuŋgaru kadi raiŋgo eko ŋi moji giniŋgaru iŋoreo wareya. Wareru maŋfuŋineo rakaru dikanji keru iŋi weu teya, “Qaqaji fiine, nonji uruŋu eku gogo sanaŋine biŋe fukenobo?”
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Weu teme iŋi ojiya, “Nonde ‘Qaqaji fiine,’ oi wamore mige? Anutu moakonji fiine fukega. Ŋi moji oi oŋuine fiine so fukega.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Go mimipaŋ buŋo yo mane forege:
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Oŋu ojime maneru iŋi miya, “Qaqaji, oi sosowo jeŋoŋneone reŋgaru go wapeboŋ.”
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Oŋu miko Yesuji piku ŋoneru maŋ wombuŋineji manjoko eteru iŋi ojiya, “Go ya moakonde embimbiŋgage: Go raru mebogo sosowo furiine banimiŋ ore ruande moneŋ wareme ŋiŋigo wakiqoqoine yareigoŋ. Oŋu ruande mebo yago soguine yobu (milyon Kina ore so) oi Sombuŋ kaeo pe gareiŋ. Oŋu eku noŋ boyobe nuru ware.”
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Yesuji oŋu ojiyayoŋ, meboine kokoine peya ore eru buŋo oi maneru maŋine posoeme beusembe maneru omaine bokeru raya.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Bokeru rako Yesuji pime ra wareme kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oyei! Ŋiŋigo moneŋ meboyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋgo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.”
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Oŋu yajime kiŋariŋ yoŋoji oi maneru waragabuŋyoŋ, Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Qomopune, ŋiŋigo uri yoŋoji moneŋ meboyaŋuŋ manesiŋ gaegobi, yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru qiqu kenimiŋ.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Oi iŋi mitaniŋgabemiŋ: Joma yasogo kamel oi buŋi kimboŋineo soine so ropeiŋ. Ore so ŋiŋigo biŋeroroyaŋuŋke yoŋoji Anuture qorumaŋ maŋineo ropeiŋgo ore yobiŋgaru embimbiŋganimiŋ.”
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Oŋu yajime maneru popureru waragaru yoŋoyaŋunde iŋi mibuŋ, “Opopoŋ! Ŋiŋigo moji Sombunde biŋe fukena?”
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Oŋu mibi Yesuji piki ŋone yaperu iŋi miya, “Ŋiŋigoji oi eesoi baku quŋgaru embimbiŋgaegobiyoŋ, Anutuji oŋu so baega. Anutuji ya sosowo soine baega. Iŋoji ya mo baiŋ ore so quŋgaru embimbiŋgaega.” Oŋu.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Pitaji buŋo oi maneru bokirieru Yesu iŋi ojiya, “Mane, niŋoji yareya sosowo bokeru go boyobe guru warebeŋ.”
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Oi maneru Yesuji iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde eru Bobiaŋ Biŋere eru ya mo bokeya, oi soriŋ piine, kakagboine, seŋ baŋaine, maŋgo mamaine, odumadeine me gio teniŋine oi boke yabeko Anutuji ore furiine odureru bokirieru oteme saueiŋ.
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 Moji ya oi bokeya, Anutuji furiine oi 100:re so jikigaru oteme iŋoyoŋunde biŋe fukeiŋ. Morende gogoo kekesuesue maŋineo goiŋyoŋ, soriŋ pi, kaka gbo, seŋ baŋa, maŋgo mama, odumade eru gio teniŋine oi tifeineo fuke teiŋ eru damaŋ jikiineo gogo tatariine tomiri ore biŋe fukeiŋ.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Oŋu fukeiŋyoŋ, ropekiine ŋoŋoreone kokoineji wawakiine fukenimiŋ eru wawakiine yoŋoreone kokoineji ropekiine fukenimiŋ.” Oŋu.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jerusalem sitio ropeiŋgo ore moreŋ kadi rabuŋ. Yesuji bonieru rako kiŋariŋpuineji ŋadiineo raru waragabuŋ eru ŋiŋigo ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ yoŋoji kokoi manebuŋ. Oŋu ebi Yesuji kiŋariŋpuine 12 oi moke furu yaberu fuŋgaru qaji yareya. Iŋoreo ya fukeiŋ, buŋo oi mitaniŋgaku iŋi yajiya,
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 “Maneniŋ, noŋuŋ Jerusalem ropekimiŋ. Oo moji Qorumaŋ eru morende Ŋi foriine babae bame soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋore meo rakaiŋ. Yoŋoji komeinde buŋo mitariru kotu gawman yoŋore meo ruanimiŋ.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Ruabi igosisi eneku tifegaru qaku ŋoŋoru joruinekeji qotimberu qotibotiganimiŋ. Qotimberu qotibotigaku qabi komeiŋ. Komeru una yokaomo oo komegone pakereiŋ.” Oŋu.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Yesuji oŋu yajime Zebedire madeyoka Jeims eru Jon yokoji iŋoreo raru iŋi ojibu, “Qaqaji, nikoji ya more karieru weu garegobere, oi notemiŋ ore manegobere.”
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Ojibire weu yateya, “Ŋokoji wamo ya eŋatebemiŋ ore manegobire?”
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Weu yateme iŋi ojibu, “Goji soine mitigande niko gore kuririquraŋgo paibe roperu moji me furogoo eru moji me kijogoo ŋeku ya sosowo siŋaŋ ganobeŋ.”
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Oŋu ojibuyoŋ, Yesuji iŋi yasiya, “Ŋokoji ore fuŋine so mane mukuku kariegobire. Nonji popu jajaineke nobemiŋ, ŋokoji oi soine noku joiserereŋ manenimi me mata? Fobu jonji rau narenimiŋ, ŋokoji oi ronimi me mata?”
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Yasime maneru mibu, “Oi soine ronomi.”
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Ŋa tenimiŋyoŋ, nonde me furoneo me kijoneo moji ŋeiŋ, nonji buŋo oi mitigabemiŋ ore so mata. Anutuji ŋeŋe yoyoka oi uri yokore bomogaya, oi yokore yateme noke ŋeku ya sosowo siŋaŋ gaekimiŋ.” Oŋu.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Jeims Jon yokoji oŋu kariebu ogopuyakuŋ 10 yoŋoji oi maneru fuŋgaru maŋsembe manebuŋ.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Oŋu manebuŋyoŋ, Yesuji oga yabeme warekabi iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore muraŋpuji siŋaŋ yabenimiŋ ore migobi, yoŋoji ŋi koito kamasi bayabeegobi. Yoŋore soguneyaŋunji buŋo mitigaku ŋiŋigo botiŋ yaberu usuŋyaŋuŋ yaduegobi. Ŋoŋo fuŋneyaŋuŋ oi soine manegobi.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Ŋoŋore botugo mosi oŋuine egu fukeiŋyoŋ, moji ŋoŋore botugo soguneŋaŋuŋ fukeiŋ ore manega, iŋoji kiŋaŋ qaŋareku goine.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Oŋuakoŋ moji ŋoŋore botugo ropekiine goiŋgo manega, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuo goku kiŋaŋqoqoŋaŋuŋ omaine fukeine.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ mosi oŋuine yadume iŋoyoŋe kiŋaŋ qatenimiŋ ore eru so wakiyayoŋ, kiŋaŋ qayareku ŋiŋigo sosowo yoŋore due baiŋ ore eru wakiru gogoine kisiŋgaru bokeiŋ.”
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke Jeriko sitio warebuŋ. Wareru siti oi bokeiŋgo ore ebi ŋiŋigo kubu sogoji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo warebuŋ. Oŋu warebi jiŋokombi ŋi tinaine Bartimeus, Timeusre made iŋoji moneŋ eru uqo otenimiŋ ore karieru weu yareru kadi qaŋaŋineo ŋeya.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Ŋeko “Nazaret ŋi Yesu warega,” mikabi maneru fuŋgaru iŋi oŋgaya, “Yesu Deiwidre osigida, gonji ŋonemaiŋ enare!”
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Oŋu oŋgame kokoineji buŋo bokeru ŋeiŋgo ore qomuku nebuŋyoŋ, iŋoji yameŋ keku oŋgaya. “Deiwidre osigida, goji ŋonemaiŋ enare!”
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Oŋgame Yesuji maneru ode niniŋgaru iŋi miya, “Soine ojibi yoo wareine.” Oŋu miko jiŋokombi ŋi oi oŋgaku iŋi ojibuŋ, “Gore oŋgaga. Ore eru manemejago bokeru pakereru ware.”
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Oi maneru marikuine qomukuru bokeru farata pakereru dimaku Yesureo raya.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Rako iŋi weu teya, “Ogone, nonji wamo ya egarebemiŋ ore manege?” Oŋu weu teme jiŋokombi ŋiji ojiya, “Sogunene, noŋ jiŋone moke piiŋgo manego.”
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Oŋu miko Yesuji iŋi ojiya, “Mamanesiŋgoji bobiaŋ guga. Go soine raigoŋ.” Oŋu ojime jiŋo koruŋ oo akoŋ tiŋame piku ŋadiyaŋuŋgo Yesu boyoberu raya. Oŋu.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.