Lucas 4

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jonji Yesu miti meso rau teme Moro Tiriineji maŋine puseko Jordan obuone kirieme ogagaru moreŋ buroineo raya.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 Raru oo gokame Sembene Rauineji esoigaru gokame una 40 tariya. Damaŋ 40 oo uqo mo so noku gome tariko uqore komeya.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Uqore komeko Sembene Rauineji iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, oi naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeko no.”
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Ojiko bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqo akoŋ ŋiŋigo gogo so noreega.’”
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Bokirieme Satanji ogagaru tuku joroine mogo roperu morende kantriine kantriine sosowo oi pipa odu teya.
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 Odu teru iŋi ojiya, “Nonji kantri sosowo oi siŋaŋ yabebeminde usuŋ eru mebo yare kuririine oi nonde meo ruakiine pega. Ore eru oi nakene aŋi so mo otebemiŋgo miku soine oi otebemiŋ. Ore eru ya sosowo yo gore meo ruabemiŋ.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Ore eru go ohowene baku miteŋ numiŋ ine, oi sosowo gore biŋe fuke foreiŋ.”
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Oŋu ojiko iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugore ohowe baku miteŋ garu oi moakoŋ kiŋaŋ qa teku goigoŋ.’”
8 Mas Jesus respondeu:
9 Bokirieme Satanji Yesu moke ogagaru Jerusalem sitio raru boji sorinde bubuo paibe roperu iŋi ojiya, “Go Anuture made fukege ine, go yoone riŋaru yukube rakaigoŋ.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Anutuji mimerereŋpuine mitiga yareko soine siŋaŋ guru dobu kipe gunimiŋ,’
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 eru buŋo mo oi iŋi, ‘Yoŋoji meyaŋunji ba gubi rakaru koji kufugo keguku kesibiri so egareiŋ.’” Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “Mata! Anutuji miga, ‘Go Ofoŋ Anutugo eesoi so eteigoŋ.’”
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Sembene Rauineji eesoi sosowo oi Yesu eteme tariko bokeru raya. Oŋu.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Yesuji moreŋ buroine bokeme Moro Tiriinere usunji iŋoke dimako Galili prowinsgo kirieya. Kirieme buŋo biŋeineji saueru pi kae roregaru ŋe rabuŋ, oi sosowo sagaru raya.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Sagako kaeine kaeine roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Qaji yareme manebuŋ, sosowo yoŋoji jerieru miteŋ gabuŋ. Oŋu.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Yesuji kirieru sosogue taoŋine Nazaret oo raya. Sonda kombanji wareko eega ore so oŋgawowosi pigo roperu Biŋe Quraŋ ose yareiŋgo ore pakereya.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Pakereme kajeqouŋ ŋi Aisaiare Biŋe Quraŋ otebi qoromureru buŋo mobeine iŋi quraŋgabi pega, oi bofukeya:
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Ofonde Moro Tiriineji nonde maŋgo rakaru gio bobore bogunu nume ŋiŋigo
18 “O Espírito do Senhor
19 Ofonji munaŋqoqore gosa fiine ruame ware fukeiŋ, nonji ore kiŋaŋine wareru oi mitaniŋgaego.”
19 e proclamar o ano aceitável
20 Buŋo oŋu osegaru quraŋ poporiŋine oi poporiŋgaru siŋaŋine oteru wakiru ŋeya. Ŋeko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo sorondoŋ eru jiŋosopu bibitatara ebuŋ.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Bibitatara ebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Biŋe Qurande buŋo yo osegabe kajeŋaŋuŋgo rakame manegobi, ore foriine muŋambe yoo fukega.”
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Oŋu yajiko yauŋmoriri buŋoine buŋoine miineone wakiko sosowoji oi maneru waragaru mijakieru buŋo ore midobodoine oi iŋi mibuŋ, “Ŋi yo Josefre made me?”
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Mibi iŋi yajiya, “Ŋoŋo damaŋine damaŋine qoqiŋ buŋo yo miegobi, ‘Bobooro ŋi go gake bobobiaŋ eigoŋ.’ Ŋoŋo qoqiŋ buŋo oi muŋambe yoo najininde manegobi, oi manego. Oi miku iŋi minobuŋ, ‘Go Kaperneam taoŋgo raru mosi qoqowirie ropekiine bande biŋeine manebeŋ, ore so gakere kaeo yoo oŋuakoŋ baigoŋ.’”
23 Então Jesus disse:
24 Oŋu miku yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibemiŋ: Kajeqouŋ ŋiŋigo mo iŋoyoŋunde sosogue taoŋgo so mane tebi ropeiŋ.
24 E Jesus prosseguiu:
25 “Nonji buŋo fori wombuŋine mo iŋi ŋajibemiŋ: Elaijare damaŋgo Anutuji Sombuŋ mendiine keme gosa yokaomo eru kaiŋ 6 ore maŋgo kue so keme roro soguine fukeko moreŋ sosowo sagaya. Damaŋ oo ŋigo koje kokoine Israel maŋgo gobuŋ.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Kokoineji gobuŋyoŋ, Anutuji Elaija yoŋoreone moreo raiŋgo ore so soreyayoŋ, kotu moreŋ Saidonde kae tinaine Sarefat oo ŋigo koje moakoŋ iŋoreo soreme raya.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Kajeqouŋ ŋi Elisare damaŋgo waeji Israel ŋi kokoine kefa yabeme gobuŋyoŋ, yoŋoreone moji mo so posikeya. Matayoŋ, kotu moreŋ Siriaone ŋi tinaine Naeman oi moakonji Elisare buŋo manesiŋ garu posikeru fiaya.”
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Yesuji oŋu yajiko oŋgawowosi pigo ŋebuŋ, yoŋoji sosowo buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ rigaŋgame aari fuke yareya.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Aari fuke yareko pakereru Yesu kanegaru yobebi taoŋ sakiineo raya. Taoŋyaŋuŋ oi tukure koru bembeŋgo babi dimaya, oo igogabi rakaiŋ ore rabuŋ.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Rabuŋyoŋ, botuyaŋuŋgo kegoigaru boke yaberu raya. Oŋu.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Yesuji Galili prowins maŋineo Kaperneam taoŋgo wakiru roperu Sabat kombaŋgo ŋiŋigo kubu qaji yareya.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Qaji yareko buŋoineji usuŋineke fukeko miya. Ore eru kufufuŋ yoŋoji oi ŋoneru popureru waragabuŋ.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Oŋgawowosi pi oo ŋi mo gemoineke ŋeya. Ŋeko gemoineji fofo oŋga jojoraku buŋo iŋi oŋgaya,
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 “Ae! Yesu, Nazaret ŋi! Go uruŋu enoreiŋgo ege? Niŋo sibiri nobeiŋgo ore warege me? Noŋ fuŋnego mane mukugo. Go Anuture ŋi Roosiŋine fukege.”
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Oŋu oŋgako Yesuji kanegaru iŋi miteya, “Go buŋogo bokeru ŋi yo bokeru use.” Oŋu miteme gemoji ŋi oi roru bokeme rondiŋgaru botuyaŋuŋgo moreŋgo rakako qaku kesibiri mata yobu fukeru wape bokeru raya.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Rako sosowoji meayaŋuŋ tariko waragaru botuyaŋuŋgo mimane eku iŋi mibuŋ, “Yei! Buŋo yo wamo buŋo? Iŋoji usuŋ suŋsuŋ paiineo gemo mitiga yareko reŋgaru wape ragobi.”
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Oŋu fukeko Yesure tinabiŋeji saueru kae sosowo bembeŋgo ŋe rabuŋ, oo raru sagaya. Oŋu.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Yesuji pakereru Kaperneam oŋgawowosi pi oi bokeru Saimon Pitare pigo ropeya. Ropeko Saimonde safanji sakijo jibe yasogo bame peya. Peko iŋore eru Yesu oŋga wosi tebuŋ.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Oŋga wosi tebi raru daberu rakaru sakijo miteme bokeko oo akoŋ pakereru uqo rigaru gume yabeya.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Wegi jiriŋine mukuru rakako oo ŋiŋigo goine yoŋoji ogopuyaŋuŋ jibe fuŋne fuŋne oiji bayabeme pebuŋ, oi sosowo oga yaberu Yesureo warebuŋ. Warebi meine sosowo yoŋore paio bubu ruako fia forebuŋ.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Gemo yoŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo kokoine yoŋore maŋgone wape jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Go Anuture made fukege.”
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Yesuji kubaŋ peko kae wegi jiriŋ sineko pakereru iŋoyoŋe yaŋekoŋ rakaru guruine mogo raya. Rayayoŋ, ŋiŋigo yoŋoji baaru ra bofukeru so boke yaberu raiŋgo ore esoigaru sabarebuŋ.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Sabarebuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Nonji Anutu qorumaŋinere Bobiaŋ Biŋe oi taoŋ goine yoŋore oŋuakoŋ mitaniŋga yarebe sagaiŋ. Anutuji ore eru sore nuya.”
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Oŋu miku raru Galili prowins roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo Biŋe buŋoji maŋ bapakare yaberu goya. Oŋu.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.