João 7

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Juda minebobo yoŋoji Yesu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ ore Judia prowins maŋineo ra wareiŋgo takigaya. Ore eru Judia bokeru Galili prowins maŋineo raru roregaru goko kaiŋ goine tariya.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 Oi tariko Juda yoŋore kombaŋ mo tinaine reka-ako ore damanji qondiŋgaya.
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Ore eru Yesure gbopuji iŋi ojibuŋ, “Go yo goku mosi qoqowirie eege, oi kiŋariŋpugoji oŋuakoŋ ŋone mukunimiŋ ore go bio moreŋ yo bokeru Judia rande sagaiŋ.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Moji iŋoyoŋe totogo fukeiŋ ore maneega, iŋoji ya mo soŋsoŋgo so baega. Mosi qoqowirie oŋuine eege ore go ŋiŋigo kubuine kubuine yoŋore jiŋoo raru fukeru fuŋnego barariŋga yareigoŋ.”
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 Gbopuineji so manesiŋ gaku mo gobuŋ ore eru oŋu kosa ojibuŋ.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji mande gio totogo babeminde damanji so wareru fukeme gogoyoŋ, ŋoŋore damanji jijiki ranimiŋ ore so pega.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Moreŋ ŋiŋigoji rosi eŋareiŋgo embimbiŋgaegobiyoŋ, nonji yoŋore eebobo sembene barariŋga ŋareru kitiŋgaku mibe manegobi ore noŋ rosi enareegobi.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Rabeminde damanji so wareru fukega. Ore eru nonji jeri kombaŋ yoo so ropebemiŋ. Nonji pigo ŋebe ŋoŋoji soine raru roperu jerieinebi.”
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 Buŋo oŋu yajiru Galili prowins maŋineo jikigaru goya. Oŋu.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 Yesure gbopuji reka-ako kombaŋ ore rabuŋyoŋ, iŋoyoŋe pigo ŋeku jiki totogo matayoŋ, sumuŋgaru raru Jerusalem ropeya.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Juda yoŋore minebobopuji jeri damaŋgo Yesure jiŋo baaru weweu eku iŋi mibuŋ, “Ŋi oi uro ŋega?”
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Ŋiŋigo kubu yoŋoji botuyaŋuŋgo Yesure saŋu buŋo kokoine mibuŋ. Goineji “Ŋi oi fiine yobu,” mibuŋyoŋ, goineji iŋi mibuŋ, “Mata! Iŋoji ŋiŋigo kubu sogo bojiqojibu eyareko witijibu fukeegobi.”
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Oŋu oŋu kosa mibuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋore kokoi maneru gobuŋ ore moji iŋore buŋo totogo so miya. Oŋu.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Kombaŋ jeri botuineo gobi Yesuji boji soriŋ jokoroŋ maŋgo roperu fuŋgaru ŋiŋigo qaji yareya.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Qaji yareme Juda yoŋoji waragaru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo mamane koro maŋgo so roperu jibu Biŋe Qurande fuŋne uruŋu mane sarigaga?” Oŋu miku waragabuŋ.
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Waragabi iŋi yajime manebuŋ, “Mamane Biŋe miego, nonji ore Rau so fukego. Nake matayoŋ, sore nuya, nonji iŋore mamane roru wareru miego.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Ŋiŋigo moji Anuture maŋ aŋi boyoberu eba eiŋgo manega, iŋoji mamane buŋo mibe ore Rau moji fukega, oi mane mukuiŋ. Anutuji Biŋeine nonde maŋgo ruame fukega me nakene mande eru buŋo kosa miego?
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 “Moji iŋoyoŋunde manji manesuku buŋo miega, iŋoji iŋoyoŋe tinabiŋeineke fukeiŋ ore manega. Oŋu manegayoŋ, sosore ŋi mo rauineji biŋeroroineke fukeiŋgo yameŋ kega, iŋoji minebobo foriine yobu kikoine tomiri fukega.
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Mosesji Kadi buŋo rua yareya oi pega me mata? Oi pegayoŋ, ŋoŋoreone moji oi so reŋgaru boyobeega. Ŋoŋo wamore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manesugobi?”
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 Oŋu yajime maneru ŋiŋigo kubu yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Gemokakuji gonde maŋgo rakaru dimaga. Moji yameŋ keku go guiŋgo manesuga?”
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Oŋu bokiriebi yajime manebuŋ, “Nonji mosi qoqowirie moakoŋ babe ŋoŋo sosowo popureru qiqu qagobi.
21 Jesus respondeu:
22 Mosesji sakiŋaŋuŋgo Anuture moge ketigaiŋ ore mitiga ŋareya, o Mosesji oi rone so mitigayayoŋ, apa ŋasopunoŋuŋ yoŋoji oi fuŋgaru baku gobi mosi oi niŋoreo wareme Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaegobi.
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 “Noŋuŋ Mosesre Kadi buŋo kigabeneŋ agiburaŋ egu fukeiŋ ore sanaŋine manegobeneŋ. Oi manegobeneŋyoŋ, buŋo oi qougaru Sabat kombaŋgo oŋuakoŋ ŋi sakiyaŋuŋ ketigaru jibu ŋoŋo-ŋaŋe so miku naduŋgaduŋ eru keoma gogobi. Oŋu gogobiyoŋ, nonji ŋi jumuine Sabat kombaŋgo bobiaŋ gaboŋ, ore wamore noŋ kane nuru minaregobi?
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Ŋoŋo ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oŋuakoŋ ŋoneru oŋuine oo mobeine sowo osoeru buŋo kosa mitariegobi, oi bokeinebi. Oi bokeru maŋ-ŋaŋuŋ poretiŋ mane osoeru buŋo foriine akoŋ mitariinebi.” Oŋu.
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Jerusalem rauine yoŋoreone goineji iŋi mibuŋ, “Ŋi yameŋ keku qaiŋgo manesugobi, iŋoji oi me?
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Ŋoneniŋ, iŋoji ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo totogo buŋo miko so mitebi. Ore eru ŋi yo iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, buŋo oi foriine siŋaŋyayabe ŋi yoŋore kajego rakame manegobi me mata?
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Munaŋqoqo Rauine Kristoji wareiŋ ore miku waperu gobuŋ, iŋoji ‘Urone fukeiŋ, oi moji mo so maneiŋ,’ migobiyoŋ, ŋi yoji urone fukeya, oi soine manegobeneŋ.”
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 Oŋu mimane ebi Yesuji boji sorinde jokoroŋ maŋgo dimaku maruine bofeŋgaru qaji yareru buŋo iŋi miya, “Ŋoŋo nonde iŋi migobi, ‘Ŋi oi maneru kaeine urone oi soine manegobeneŋ.’ Nakene usuŋ paio so fukeru dimago. Sore nuya, iŋoji sosore Rau foriine fukeme oi so mane mukuru gogobi.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 Iŋoji sore nume iŋoreone wakiboŋ ore oi soine manego.”
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 Oŋu miko oi roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji sakiineo so roya.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 Oŋu manebuŋyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone kokoineji manesiŋ gaku iŋi mibuŋ, “Kristoji wareiŋ, iŋoji ŋi yo odureru mosi qoqowirie eku goiŋ me uruŋu? Oŋu kamasi fukega.” Oŋu.
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Ŋiŋigo kubu yoŋo Yesure oŋu noigoi miku migobobo ebuŋ, oi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo manebuŋ. Oi maneru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoke dimaku sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi roru nigiŋgaiŋgo warebuŋ.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Warebi Yesuji iŋi miya, “Nonji ŋoŋoke damaŋ pompoŋine jikigaru gobemiŋ. Oi goku boke ŋaberu sore nume wakibe iŋoreo kirieru ropebemiŋ.
33 Jesus disse:
34 Ropebe baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nonimiŋ. Nonji moreŋ gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Oŋu miko Juda minebobo yoŋoji botuyaŋuŋgo iŋi mimane ebuŋ, “‘Niŋo bofukeiŋgo embimbiŋgakimiŋ,’ miga. Ore eru uro ropeiŋgo miga? Juda ŋiŋigo goine roiŋgaru kantri goineo raru Grik yoŋore botugo gobuŋ, yoŋoreo raru Grik ŋiŋigo qaji yareiŋgo maneru miga me?
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 Buŋo iŋi miga, ‘Baa nuku gonimiŋyoŋ, noŋ so bofuke nunimiŋ,’ eru buŋo mo iŋi miga, ‘Nonji kae gobemiŋ, ŋoŋo oo wareiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo yoyoka yokore fuŋne uruŋu?”
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Oŋu mi manebuŋyoŋ, kombaŋ jeriebuŋ, ore una tatariine sogo oo wareru fukeme Yesuji dimaku sanaŋine yobu oŋgaku iŋi miya, “Moji obure manega, iŋoji nondeo wareru noine.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Moji noŋ manesiŋ nuga, iŋore maŋgone gogo sanaŋinere obuji tiŋaru buruburu wapeeiŋ.’”
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Oŋu miyayoŋ, buŋo oi Moro Tiriinere soso baku iŋi miya, “Uri yoŋoji noŋ manesiŋ nugobi, yoŋoji Moro Tiriine biŋe baku gonimiŋ.” Anutuji Yesu moreŋgo goya ore so Sombunde kuririquraŋ so oteme goya. Ore eru Moro Tiriine so soreme wakiru maŋyaŋuŋgo rakame mo gobuŋ. Oŋu.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Yesuji oŋu miko ŋiŋigo kubu sogo yoŋoreone goineji buŋo oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji foriine kajeqouŋ ŋi fukeiŋ ore mibuŋ, oi fukega.”
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Goineji mibuŋ, “Iŋoji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega.” Oŋu mibuŋyoŋ, goineji kepieru mibuŋ, “Kristoji uruŋu Galili prowinsgone warena? Oi so sagaga.
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Biŋe Quranji iŋi miga, ‘Kiŋ Deiwidji Judia prowinsre taoŋ mendaine Betlehem oo goya, Kristoji oone fukeru Deiwidre osigidapu yoŋoreone mo fukeiŋ.’”
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Oŋu oŋu kosa mibi ŋiŋigo kubu yoŋoji Yesure eru pougaru roiŋgabuŋ.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Yoŋoreone goineji roru nigiŋgaiŋgo manebuŋyoŋ, moji sakiineo so roya. Oŋu.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 Boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji kirieru soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoreo warebi iŋi miyarebuŋ, “Ŋoŋo wamore iŋo so roru waregobi?”
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Mi yarebi iŋi bokiriebuŋ, “Ŋi iŋoji buŋo miega, moji damaŋ mogo buŋo kamasiine oŋu so miya.”
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Oŋu bokiriebi Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji weu yarebuŋ, “Ŋoŋo oŋuakoŋ bojiqojibu baŋareko gogobi me?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Siŋaŋyayabe ŋi niŋoreone moji iŋo so manesiŋ gaya. Eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) niŋoreone moji mo maŋine iŋore obe kerisieya me mata?
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Oŋu mata yobuyoŋ, ŋiŋigo kubu sogo Mosesre Kadi buŋo so mane mukuru Yesure buŋo maneru yaura buŋo kosa miegobi, yoŋore buŋo rerekaine oi bokekimiŋ! Anutuji yoŋo qaiso yabeme sibiriganimiŋ.”
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Oŋu miyarebi ŋi tinaine Nikodemus rone Yesureo wareme uŋsowoŋ buŋo oteya, iŋoji oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukeru botuyaŋuŋgo ŋeku iŋi yajiya,
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 “Ŋi moji agiburaŋ eya, oi so weubeneŋ miko maneru jibu osoebeneŋ sagaga me mata? So osoeru buŋoine omaine kosa mitarikimiŋ ine, noŋuŋ Kadi buŋonoŋuŋ qakimiŋ me? Oi so sagaiŋ.”
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Oŋu miko maneru iŋi bokirie tebuŋ, “Goji oŋuakoŋ Yesu oŋuine kerisieru Galili qanda ŋi fukege me? Galili prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo so fukeiŋ, oi manegobeneŋ. Oŋu oi gake Biŋe Quraŋ oseru fuŋine baaru mane mukuigoŋ.”
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 Oŋu migobobo eku pougaru roiŋgaru piyaŋuŋgo rabuŋ. Oŋu.
53 E cada um foi para a sua casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.