João 5
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Jiki damaŋ mogo Juda yoŋore kombaŋ yasogo mo qondiŋgame Yesuji Jerusalem sitio ropeya.
1 Veya bai’ab sawar ufunamaim, Jew hai hiyuw aa isan Jesu yen in Jerusalem.
2 Jerusalem sitire sago mendi mo oi lama ŋoŋore peya. Ore bembeŋgo joguŋ kora mo tinaine Hibru buŋoo Betesda mibuŋ, oi peya. Ore qaŋaŋineo gbiŋ pi joroine yasogo 5 dimabuŋ.
2 Jerusalem wanawanan efan wabin For Hirahir sisibinamaim i harew kukuf, naatu ana seboseb etei umatroun hiwowaben Aramek fanahimaim tisusu’ub Betsaida,
3 Gbiŋ pi 5 ore maŋgo jibe ŋiŋigo kubu yasogo peegobuŋ. Goineji jiŋoyaŋuŋ kobeme ŋebuŋ. Goineji me kufuyaŋuŋ demba pebuŋ. Goineji mobeyaŋuŋ komekiine pebuŋ.
3 nati sebosebomaim sabuw sawusawuwih moumurin maiyow hiya hi’inu’in, matah fim, ah umah kafikafirih, naatu ah umah ririmih hima hikakaif harew tabi’etaw isan.
4 Damaŋ goineo Ofonde mimerereŋ moji wakiru joguŋ korago odejaŋgako usuraŋgaeya. Obuji usuraŋgame damaŋ oo akoŋ moji rone joguŋ korago rakaeko jibe oi me oi oiji bio fiaku goya. Ore eru odigaru ŋebuŋ.
4 Anayabin veya ta ta Regah ana tounamatar boro nara’iy harew kukuf nabenei niyabat rarouw nayen. Naatu sabuw sawow ana yumat ta ta hibow hina ti’inu’in, yait wan nara’iy nakifukif i boro nayawas.
5 Oo ŋi mo gosa 38:re so jibe bame peku goya.
5 Orot ta sawow bai ma kwamur etei 38 i nati wanawanahimaim.
6 Oo peko Yesuji wape ŋoneru damaŋ joroine yobu jibe bame peku goya, oi maneru iŋi weu teya, “Go fiaiŋ ore manege me mata?”
6 Jesu nuw orot nati’imaim inu’in itin, naatu so’ob orot sawow nati bai virurumin maiyow, imih orot ibatiy, “O kukokok inayawas?”
7 Weu teme iŋi bokirieya, “O Ofoŋ, obuji usuraŋgako fonuŋ eme ogone moji bio korago ro nuru rua nuna? Ogone oŋuine mo so goga. Nake raiŋgo maneru esoigaru goboŋ, damaŋ oo akoŋ goine yoŋoreone moji noŋ nadureru rakaegobi.”
7 Orot iya’afut eo, “Regah, anamaramaim harew iyabat rarouw eyey, men yait ta boro nibaisu nabuwu anara’iy harew kukuf yan. Ayu misir ra’iyemih abiwa’an, sabuw afa i wan hira’iyeka.”
8 Kerisie teko Yesuji ojiya, “Go bio pakereru ramegaripepego roru ra.”
8 Naatu Jesu orot isan eo, “Kumisir! A ir kunu naatu kuremor kwen.”
9 Oŋu ojime maneru oo akoŋ fiaru ramegaripepeine roru raya. Rayayoŋ, ya oi Sabat kombaŋgo fukeya.
9 Mar ta’imon orot yawas; misir ana ir nu bat remor.
10 Ore eru Juda yoŋo ŋi fiaya, oi iŋi ojibuŋ, “Muŋambe Sabat kombaŋ ega. Ore eru ramegaripepego roru koboru warende so sagaga.”
10 Naatu Jew sabuw orot yayawas isan hi’o, “Iti boun i Baiyarir ana veya, ata ofafar men ebibasit o a ir ina’abar.”
11 Ojibi iŋi bokirieme manebuŋ, “Oroine banuga, iŋoji iŋi mitari narega, ‘Go bio pakereru ramegaripepego roru ra’.”
11 Baise iya’afutih eo, “Orot yait ayu biyawasu iuwu, ‘Kumisir a ir kunu naatu kubat kuremor.’”
12 Oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Ŋi moji gore ‘Ramegaripepego roru ra,’ miga?”
12 Imih hibatiy, “Nati orot i yait uwi a ir inu i’abar ibat kureremor?”
13 Weu tebiyoŋ, Yesuji roru bame orogako ŋiŋigo kubu sogoji kekefoŋ ebi yoŋore botugone kamieru raya. Ore eru moji oi eteya, oi so maneru koŋkoŋ qaku dimaya.
13 Orot nati yayawas i men kafa’imo so’ob orot i yait, anayabin sabuw moumurin maiyow nati’imaim hibatabat Jesu sorabon in kasiy.
14 Ore ŋadiineo boji soriŋ jokoroŋ maŋgo ropeko Yesuji oo bofukeru uŋsowoŋ buŋo iŋi ojiya, “Mane, go fiage. Ore eru sisibiri soweineke sembene mo egu fuke gareiŋ ore eru agiburaŋ moke so jikigaru eku goigoŋ.”
14 Nati ufunamaim Jesu Tafaror Bar wanawanan tita’ur naatu iu, “Kwi’itin, o iyawas. Bowabow kakafih inihamiyen o sawar kakafin anababatun boro biyamaim namatar.”
15 Ŋi fiaya, iŋoji Yesu ŋone mukuru raru Juda minebobo yoŋo iŋi yajiya, “Ŋi bobiaŋ nuya, iŋore tina Yesu.”
15 Orot nati’imaim tit in, Jew sabuw hai tur eowen i Jesu iyawas.
16 Oi maneru Yesuji Sabat kombaŋgo gio oŋuine baya, Juda minebobo yoŋo ore eru kekesuesue eteku gobuŋ.
16 Imih hibusuruf Jesu isan turamaim hi’u hi’a’a’afiy, anayabin i Baiyarir ana veya sawar iti na’atube sinaf isan.
17 Oŋu gobuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirie yareya, “Nonde Mamaji jijiki gio baega eru nonji oŋuakoŋ oi baego.”
17 Jesu isah eo, “Ayu Tamai i mar etei ebowabow, imih ayu auman boro anabow.”
18 Oŋu bokirie yareru ŋiŋigo Sabat kombande buŋo goine jikigaru ebi Yesuji oi eeboboineo kepieru yoŋore jiŋoo agiburaŋ eya. Agiburaŋ oi jikigaru Anuture ‘Mamane!’ miku Anutu kamasi oŋuine goga ore so fukeru iŋoyoŋe bofeŋgaya. Juda ŋiŋigo yoŋo ya yoyoka ore eru maneru jajabaeru yameŋ keku Yesu qaiŋgo misanaŋgabuŋ. Oŋu.
18 Ana’an iti isan Jew hisinaftobon ef hinuwet Jesu asabunin isan; men Baiyarir ana ofafar ea’eastu’ub akisin, baise God isan Tamah rouw eo’omaim, iwa’an taiyuwin bai yen in God hairi anafofonin matar.
19 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Madeji iŋoyoŋunde mande eru ya mo so baegayoŋ, Mamaineji ya baega, Madeineji oi oŋuakoŋ baega. Ore eru Mamaineji ya bame ŋoneega, iŋoji oŋuakoŋ baega.
19 Jesu iyafutih eo. “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun akisin ana kok men karam nasinaf; baise Tamah abistan sinaf i i’itinimaim boro nasinaf, anayabin Tamah abistan isisinaf na’atube Natun isisinaf.
20 Mamaineji Madeine manji jojoko eteru goku iŋoyoŋe gio baega, oi sosowo odu teega. Ore eru mosi qoqowirie ŋoneru gobuŋ, oi ya wawakiine. Ore foriine oi jiki yaduko ŋoneru meayaŋuŋ tariko waragaru gonimiŋ.
20 Anayabin Tamah i Natun iyabuw sawar etei esisinaf na’atube Natun i’obaiy imaim esisinaf. Turobe, kwa a baifofofor isan, i boro sawar gagamihika ni’obaiy nasinaf men boun iti na’atube.
21 “Mo iŋi ore waraganimiŋ: Mamaji ŋiŋigo komekiine wiwi yabeme gboreegobi. Madeineji ore so oŋuakoŋ ŋiŋigo komekiine uri yoŋo gborenimiŋgo manega, yoŋo wiwi yabeme gboreegobi.
21 Tamah murumurubih imisiruwih yawas ebitih na’atube, nati ef ta’imon Natun ekok yait yawas baitinamih boro nitin.
22 Oŋuakoŋ Mamaji more buŋo so mitariegayoŋ, mimitari giore usuŋ sosowo oi iŋi ore Madeinere meo ruame pega:
22 I na’atube Tamah men yait ta ebibatiy, baise baibabatiyen ana fair tutufin etei Natun itin.
23 “Ŋiŋigo Mama araŋ ba teegobi, ore so sosowoji Madeine araŋ ba tenimiŋgo manega. Mamaji Madeine soreya. Ore eru moji Madeine so araŋ ba tega, iŋoji Mama oŋuakoŋ araŋ so ba tega.
23 Saise sabuw etei Tamah tirurusagiy na’atube, Natun boro hinarusagiy. Imih o yait Natun men kururusagiy, Tamah, i ana baiyonenayan auman men kururusagiy.
24 Ore eru nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo maneru noŋ sore nuya, oi manesiŋ gaga ine, iŋoji gogo sanaŋinere biŋe fukega. Nonji buŋoine mitaribe misi korure biŋe so fukeiŋ. Kome sanaŋinere mobe bokeru ruge kigaru gogo sanaŋinere mobe roperu go ropeiŋ.
24 “Turobe a tur ao’owen, o yait ayu au tur inowar naatu menatan ayu iyafaru anan kubitumitum, o i yawas ma’ama wanatowan ibaika, naatu o boro men baibatebat inab, anayabin morobone irabon yawas wanawanan irun.
25 “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Damaŋ fuŋine mo wareiŋ, oi nonde eru ware forega. Damaŋ oo agiburaŋ baku manji komekiine fukegobi, yoŋoji Anuture Madeji oŋgako buŋo maruine manenimiŋ. Oi maneru reŋganimiŋ, yoŋoji gboreru sanaŋgaru gonimiŋ.
25 Turobe a tur ao’owen, veya i enan naatu i na titaka, nati ana veya murumurubih boro God Natun fanan hinanowar naatu iyab fanan hinanonowar boro yawas hinab hinama.
26 Oi iŋi ore: Mama iŋoyoŋe gogo sanaŋine kesosoega, ore so gogo gboreru sanaŋgainde usuŋ oi Madeine oteme iŋoji oŋuakoŋ ŋiŋigo bogbore yabeega.
26 Anayabin Tamah taiyuwin i yawas an, imih nati yawas ta’imon Natun itin yawas an matar.
27 Iŋoji Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine goga ore eru Mamaji ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitariinde usuŋ oŋuakoŋ iŋore meo ruame iŋore biŋe fukeya.
27 Naatu i baibabatiyen ana fair Natun itin, anayabin i, i Orot Natun.
28 “Nonji buŋo koruŋ migo, ore eru so popureniŋ. Damaŋ mo wareru fukeiŋ, oo sosowo jiŋoruŋgo pegobi, yoŋo oŋuakoŋ buŋo oŋgaiŋ, oi manenimiŋ.
28 “Tur iti ao isan men kwana’ororsa’ir; veya i nati namamataramaim enan, murumurubih etei boro fanan hinanowar,
29 Buŋoine oi maneru pakereru totogo fukebi eebobo fiine eku gobuŋ, yoŋoji gogo sanaŋineo ropenimiŋyoŋ, eebobo sembene eku gobuŋ, nonji yoŋore buŋo mitaribe kome sanaŋinere biŋe fukenimiŋ.
29 hai rahane hinatit, naatu iyab gewasin hisisinaf boro hinamisir yawas hinab, iyab kakafih hinasisinaf boro hinakusairih.”
30 Nonji nakene mande eru ya mo nake baiŋgo embimbiŋgaego. Noŋ Mamare migone buŋo maneego, ore so ŋiŋigo buŋoyaŋuŋ mitari yareego. Nakene mande eru kosa so baegoyoŋ, sore nuya, iŋore buŋo boyobeego. Ore eru mimitari buŋone miego, oi soineo akoŋ fukeega.” Oŋu.
30 “Ayu men karam akisu au kok ana sinaf, baise abisa God iu’uwu’umaim sabuw abibabatiyih, imih ayu au baibatiyen i mutufor, anayabin men ayu au kokomaim asisinaf, baise orot yait ayu iyunu anan i anakok asisinaf.
31 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku minobo ine, buŋone oiji soine so sanaŋgana.
31 Ayu taiyuwu au sinaf isan ana’o’orereb na’at, au tur i men turobe’emih.
32 Ogone moji nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Iŋoji nonde buŋo miega, oiji sanaŋgaru foriineke fukega, oi manego.
32 Baise orot ta ayu isou eo’orereb, i a tur ao’owen i ana orereb ayu isou i turobe.
33 Ŋoŋo minebobo sore yabebi Jondeo warebi buŋo foriinere so nonde fuŋne barariŋgaru mi kitiŋgaya.
33 Kwaso’ob gewasomih kob abarayah John isan kwaiyafarih hinan John i turobe kwa a tur eowen.
34 “Mi kitingayayoŋ, nonji moreŋ ŋire kikitiŋ buŋo oi maneru so manebe ropega. So ropegayoŋ, Jonde kikitiŋ buŋore miego, oi ŋoŋo damaŋ yoo qowiriebi Anutuji qoruŋaŋuŋ kipeiŋgo ore eru miego.
34 Iti i men kwa orot maiyow isou kwataorereb, baise iti ao saise mi’itube kwa yawas kwatab isan.
35 Jonji doi soguine fukeru fiine akoŋ mitaniŋgayayoŋ, ŋoŋo damaŋ joroine matayoŋ, damaŋ pompoŋine iŋore tatamago kosa jerieniminde aŋi manebuŋ.
35 John i hinow na’atube to’ab marakaw kwa it, naatu mar kikimin kwa ana marakaw isan kwaiyasisir.
36 “Jonji nonde fuŋne pompoŋine ŋajiko manebuŋyoŋ, moji oi kitiŋgaku miega, iŋore buŋoji Jonde kikitiŋ buŋo odurega. Nakene Mamaji gioine nareme babe foriine fukeega. Foriine oiji fuŋne iŋi kitiŋgaku barariŋga yareega: Mamaji sore nume iŋore minebobo fukego.
36 Baise ayu au orererebayan orot i gagamin, men iti John eo’orereb na’atube. Ayu au orererebayan i abisa Tamai iyunu ana asisinaf i eo’orereb, naatu nati ebi’obaiyi ayu i Tamai iyafaru anasinaf isan, orot ta eo’orereb i John eo’orereb natabir, anayabin iti bowabow ayu Tamai bitu i anisawar, naatu iti bowabowamaim eo’orereb Ayu Tamai iyunu ana i ana bowabow anabow.
37 Mamaji sore nume wakiboŋ, iŋoji fuŋne kitiŋgaku miku goya. Ŋoŋo damaŋ mogo iŋore buŋo maru so manebi eru kamasiine so ŋonebuŋ.
37 Naatu Tamai iyunu anan i taiyuwin ayu isou eo’orereb. Kwa men kafa’imo fanan kwanowar naatu yumatan kwa’itin.
38 Iŋoji mo soreme wakiya, ŋoŋo iŋo so manesiŋ gagobi. Ore eru iŋore buŋoji ŋoŋore maŋgo so pega.
38 Kwa ana tur men dogor wanawanan run, anayabin menatan ayu iyunu anan i men kwabitumitum.
39 “Ŋoŋo gogo sanaŋinere fuŋine oi Biŋe Quraŋgo pe ŋarega, oŋu manesuku oi osegaru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru Sombunde biŋe fukekimiŋ ore manegobi. Oŋu manegobiyoŋ, quraŋine quraŋine sosowo yoŋoji nonde fuŋne kitiŋgaku barariŋga ŋareegobi. Oi mane mukugobi me mata?
39 Kwa Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwabinotanot anayabin boro imaim yawas wanatowan kwanab. Nati tur i ayu isou eo,
40 Kikitiŋ buŋo kokoine pegayoŋ, ŋoŋo gogo sanaŋine biŋe qaiŋgo ore nondeo wareiŋgo useegobi.
40 baise men kwakokok kwanan ayu biyau yawas kwanab.
41 “Moreŋgo ŋiŋigo yoŋo tinabiŋe narebi sogueiŋ ore so odigago. Oi narebi manebe so ropeko gogo.
41 “Ayu men orot babin bora’ara’ahu isan ao’omih.
42 Oŋu gogoyoŋ, ŋoŋore fuŋne oi iŋi pega, oi manego: Ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anutureo mata yobu kiperu manji jojoko so eneku gogobi.
42 baise kwa orot babin a yawas ayu aso’ob, kwa a yabow God isan dogoromaim i men ema’am.
43 Nonji Mamanere tina oŋgaku warebe ŋoŋo ŋadi nuegobiyoŋ, moji iŋoyoŋunde tina oŋgaku wareiŋ, ŋoŋo oi soine maneru sabareru kepore tenimiŋ.
43 Ayu Tamai wabinamaim anan kwa men kwabuwu au merar kwayi, baise orot babin ta i taiyuwin wabinamaim nanan boro kwanab ana merar kwanay.
44 “O ŋoŋo-ŋaŋe mimiteŋ eru tinabiŋeŋaŋuŋ sogueiŋ ore manebi ropeega. Ropeegayoŋ, moreŋfuŋ moakonji Anutu foriine fukega, iŋoji tinabiŋe ŋareiŋ ore yameŋ so keegobi. Oŋu eru kuririŋaŋuŋke fukeiŋ ore so janjaŋbumbuŋ oderu dimagobi. Ore eru uruŋu noŋ manesiŋ nunobuŋ? Oi embimbiŋganobuŋ.
44 Kwa taiyuw baifa’i isan a kok gagamin, baise God ta’imonamo ana baifa’en i men kwakokok, imih ayu abisa ao boro kwanitutumu?
45 “Nonji ŋoŋo ‘Mamare jiŋo maio buŋo koroineo rua ŋabebemiŋ,’ oŋu egu manenimiŋ. Ŋoŋo Mosesre buŋore oori eku Sombuŋ kaeo ropenimiŋ ore odigaru gogobiyoŋ, Anuture jiŋo maio ropebi Moses iŋoyoŋe Anuture buŋo koroineo rua ŋaberu buŋo sakiŋaŋuŋgo ruame mimiŋaŋuŋ manenimiŋ.
45 Men kwananot ayu boro Tamai nanamaim ubar kwa bait kwanarouw en, baise Moses kwa a not tutufin imaim kwayai kwama’am boro ubar nabit kwana’itin.
46 “Oi iŋi ore: Mosesji nonde fuŋne mitaniŋgaru Biŋe Quraŋgo quraŋgame pega. Ore eru Moses manesiŋ ganobuŋ ine, bio noŋ manesiŋ nunobuŋ.
46 Moses kwatabitumitum na’at, ayu boro kwatitutumu, anayabin i ayu isou kirum.
47 Oŋuyoŋ, Mosesre quraŋ oi so manesiŋ garu reŋgagobi ore nonde buŋo oi uruŋu manesiŋ ganobuŋ? Oi quŋquŋgaineke egu fukeiŋ.” Oŋu.
47 Baise Moses abistan kikirum kwa men kwanabitumatum na’at, boro mi’itube ayu ao kwanitumatum?”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.