João 18

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesuji buŋo oi miforeru kiŋariŋpuine oga yabeme siti bokeru rakaru obu tinaine Kidron petigaru aribe roperu kaesesu mo peya, oo rabuŋ.
1 Depois de fazer essa oração, Jesus saiu com os discípulos e foi para o outro lado do riacho de Cedrom. Havia ali um jardim, onde Jesus entrou com eles.
2 Yesu eru iŋore kiŋariŋpu yoŋoji jijiki oo tumaŋgaru gobuŋ. Ore eru Judas babae bateiŋgo eya, iŋoji oŋuakoŋ kaesesu oi soine maneya.
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar porque Jesus tinha se reunido muitas vezes ali com os discípulos.
3 Soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji boji sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) goine sore yabebi Judasji oi eru gawmande mamari ŋi kubu mo oga yabeme moko warebuŋ. Yoŋoji doi lambe eru tebe damuyaŋuŋ baru wareru kaesesugo wapebuŋ.
3 Então Judas foi ao jardim com um grupo de soldados e alguns guardas do Templo mandados pelos chefes dos sacerdotes e pelos fariseus . Eles estavam armados e levavam lanternas e tochas.
4 Wapebi Yesuji ya sosowo oŋu fuke teiŋ, oi soine maneya ore eru pakereru totogo wareru iŋi weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?”
4 Jesus sabia de tudo o que lhe ia acontecer. Por isso caminhou na direção deles e perguntou:
5 Weu yareme iŋi bokiriebuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.” Bokiriebi iŋi yajiya, “Noŋ oi yo.” Judas babae bobo ŋi iŋoji oŋuakoŋ yoŋoke dimaya.
5 — Jesus de Nazaré! — responderam. Judas, o traidor, estava com eles.
6 “Noŋ oi yo.” Yesuji buŋo oŋu yajime ŋaŋadi raku moreŋgo rinduŋgaru waki yabeko.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, eles recuaram e caíram no chão.
7 Oŋu ebi moke weu yareya, “Ŋoŋo more baagobi?” Weu yareme mibuŋ, “Niŋo Yesu Nazaret rauine baagobeneŋ.”
7 Jesus perguntou outra vez: — Jesus de Nazaré! — tornaram a responder.
8 Oŋu mibi bokirieya, “Noŋ oi yo, ŋajibe manegobi. Ŋoŋo noŋ baa nugobi ine, ŋi yo soine boke yabebi ranimiŋ.”
8 Jesus disse:
9 Rone oŋga wosiru kiŋariŋpuine yoŋore buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋiŋigo nonde meo rua yabende gogobi, nonji oi maŋgo eyareko gobe yoŋoreone moji mo so jibugaya.” Buŋo oiji foriineke fukeiŋ ore Yesuji minebobopuine yoŋore buŋo oŋu miya.
9 Jesus disse isso para que se cumprisse o que ele tinha dito antes: “Pai, de todos aqueles que me deste, nenhum se perdeu.”
10 Oŋu miko Saimon Pitaji jigore siqo sogo baru goya, iŋoji oi goyoŋineone poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine furoine obe kemukume wakiya. Kiŋaŋqoqo ŋi oi tinaine Malkus.
10 Aí Simão Pedro tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou a orelha direita dele. O nome do empregado era Malco.
11 Oŋu eko Yesuji Pita iŋi mitiga teya, “Go jigore siqo sogo oi moke ruande goyoŋgoo rakaine. Mamaneji joisererende popu obu dugborogboroke nonde biŋe qaya, oi soine maneru karieru mai gabemiŋ.” Oŋu.
11 Mas Jesus disse a Pedro:
12 Mamari siŋaŋyaŋunji miko mamari ŋi kubu eru Juda yoŋore mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji Yesu roru kipebuŋ.
12 Em seguida os soldados, o comandante e os guardas do Templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 Kipebi roru rone soriŋ gio siŋaŋ tinaine Anas iŋore pigo rabuŋ. Anasre kimo tinaine Kaiafas iŋoji soriŋ gio siŋaŋ qoruine fukeru gosa oo gio oi baku goya.
13 Então o levaram primeiro até a casa de Anás. Anás era o sogro de Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote .
14 Kaiafasji rone Juda ŋiŋigo yoŋore uŋsowoŋ buŋo iŋi miya, “Ŋiŋigo kubu sosowo egu jibuga forenimiŋ ore ŋi moakonji niŋore eru komeko sagaiŋ.” Oŋu.
14 Caifás era quem tinha dito aos líderes judeus que era melhor para eles que morresse apenas um homem pelo povo.
15 Yesu roru rabi Saimon Pita eru kiŋariŋ ogoine mo yokoji ŋadiyaŋuŋgo rabu. Raku ogoine oiji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya ore eru soine afaine Yesu boyoberu morumboŋ pi sa maŋineo rakaya.
15 Simão Pedro foi seguindo Jesus, junto com outro discípulo. Esse discípulo era conhecido do Grande Sacerdote e por isso conseguiu entrar no pátio da casa dele junto com Jesus.
16 Iŋoji rakayayoŋ, Pitaji sa sakibe mendigo dimaya. Oŋu dimako kiŋariŋ ogoineji soriŋ gio siŋaŋ qoruine maneya, iŋoji sakibe rakaru mendi siŋaŋ ŋigo iŋoke buŋo ojime mendi rome Pita ogagaru sa maŋineo rakabu.
16 Mas Pedro ficou do lado de fora, perto da porta. O outro discípulo, que era conhecido do Grande Sacerdote, saiu e falou com a empregada que tomava conta da porta. Então ela deixou Pedro entrar
17 Rakaiŋgo ebire oo kiŋaŋqoqo ŋigo sa mendiine siŋaŋ gaya, iŋoji Pita ŋoneru iŋi weu teya, “Go fofori oŋuakoŋ ŋi iŋore kiŋariŋ yoŋoreone mo fukege me?” Oŋu weu teme maneru “Noŋ mata!” miya.
17 e lhe perguntou: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Eu, não! — respondeu ele.
18 Kiŋaŋ ŋi eru mendi siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji munaŋinere eru misi ruabi jaku uerereŋ eko furaku dimabuŋ. Oŋu dimabi Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo raru misi furaku dimaya. Oŋu.
18 Por causa do frio, os empregados e os guardas tinham feito uma fogueira e estavam se aquecendo de pé, em volta dela. Pedro estava de pé, no meio deles, aquecendo-se também.
19 Soriŋ gio siŋaŋ qoruine Anas iŋoji Yesu weu teru iŋi miya, “Go ŋiŋigo uruŋu qaji yareru kiŋariŋpugo mo mo oga yaperu goege?”
19 O Grande Sacerdote fez algumas perguntas a Jesus a respeito dos seus seguidores e dos seus ensinamentos.
20 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Noŋ damaŋ so totogo ŋiŋigoine ŋiŋigoine qaji yareru goboŋ. Juda kufufuŋ sosowo niŋoji boji soriŋgo roperu oŋgawowosi pinoŋuŋ so tumaŋgaegobeneŋ, noŋ oo dimaku qaji yareru goboŋ. Biŋe buŋo soŋsoŋine mo so miboŋ.
20 E Jesus respondeu:
21 Nonji buŋo uruŋu ŋiŋigo qaji yareru gobe, wamore noŋ ore so weu narege? Nonji buŋo mikabe ŋiŋigo maneru gobuŋ, yoŋoji buŋonere koruŋ mane foregobi. Ore eru oi weu yarende sagaiŋ.”
21 Então, por que o senhor está me fazendo essas perguntas? Pergunte aos que me ouviram, pois eles sabem muito bem o que eu disse a eles.
22 Oŋu kerisie teyayoŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) moji bembeŋgo dimaku Yesu mauineo qotimberu miya, “Soriŋ gio siŋaŋ qoruineji weu gareko go buŋo mosiine oŋuine wamore kerisie tege? Arambobogo tomiri.”
22 Quando Jesus disse isso, um dos guardas do Templo que estavam ali deu-lhe uma bofetada e disse: — Isso é maneira de falar com o Grande Sacerdote?
23 Oŋu miko iŋi bokirie teya, “Buŋo sembene minobo, oi nodunde sagaiŋyoŋ, buŋo foriine migo ine, wamore noŋ mo nuge?”
23 — Se eu disse alguma mentira, prove que menti! — respondeu Jesus. — Mas, se eu falei a verdade, por que é que você está me batendo?
24 Oŋu bokirie teko Anasji Yesu soreru miko kipeine oŋuakoŋ meineo ŋeko ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruine Kaiafas iŋoreo rabuŋ. Oŋu.
24 Depois Anás mandou Jesus, ainda amarrado, para Caifás, o Grande Sacerdote.
25 Saimon Pitaji misi furaku dimako goineji weuku iŋi ojibuŋ, “Go fofori oŋuakoŋ iŋore kiŋariŋpu yoŋoreone mo fukege me mata?” Oŋu ojikabi mugaru “Noŋ mata!” miya.
25 Pedro ainda estava lá, de pé, aquecendo-se perto do fogo. Então lhe perguntaram: — Você não é um dos seguidores daquele homem? — Não, eu não sou! — respondeu ele.
26 Pitaji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋ ŋi qaku kajeine kemukuko wakiya, iŋore tife kiŋaŋqoqo ogoine moji oi maneru weuku ojiya, “O goji kaesesugo iŋoke moko gokabire ŋone gube me uruŋu?”
26 Um dos empregados do Grande Sacerdote , parente do homem de quem Pedro tinha cortado a orelha, perguntou: — Será que eu não vi você com ele no jardim?
27 Oŋu ojime Pitaji moke mugako damaŋ oo akoŋ qoquji fuŋgaru oŋgako maneya. Oŋu.
27 E outra vez Pedro disse que não. E no mesmo instante o galo cantou.
28 Kae fufurere akoŋ Yesu Kaiafasre pigone ogaru wakiru Rom gawanare morumboŋ pigo rabuŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kejigaru bapeboriŋ egu fukekimiŋ ore manemeja maneru iŋi mibuŋ, “Ŋonemaiŋ kombande lama noiŋgo ore egu embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu miku maneru yobiŋgaru gawanare morumboŋ pi maŋgo so ropebuŋ.
28 Depois levaram Jesus da casa de Caifás para o palácio do Governador romano. Já era de manhã cedo. Os líderes judeus não entraram no palácio porque queriam continuar puros , conforme a religião deles; pois só assim poderiam comer o jantar da Páscoa .
29 Ore eru gawana Pailotji sakibe wakiru ŋone yaberu iŋi weu yareya, “Ŋi yo iŋoji wamo baka bako buŋo miteku roru waregobi?”
29 Então o governador Pilatos saiu, foi encontrar-se com eles e perguntou: — Que acusação vocês têm contra este homem?
30 Weu yareme bokiriebuŋ, “Ŋi oiji suroŋqoqo me sembene bobo ŋi mo so fukena ine, niŋoji mo yobu oi ogaru goreo so warenobeŋ.”
30 Eles responderam: — O senhor acha que nós lhe entregaríamos este homem se ele não tivesse cometido algum crime?
31 Oŋu bokiriebi Pailotji yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe buŋo koroineo ruame Kadi buŋoŋaŋunde so osoeru buŋoine mitariniŋ.” Oŋu yajiko maneru ojibuŋ, “Niŋoji ŋi mo komeinde buŋo mitarikimiŋ ore agi peko embimbiŋgagobeneŋ.”
31 Pilatos disse: — Levem este homem e o julguem vocês mesmos, de acordo com a Então eles responderam: — Nós não temos o direito de matar ninguém.
32 Juda yoŋoji oŋu ojibi Yesu iŋoyoŋe kome uruŋure komeinde buŋo oi barariŋgaru miya, oŋuine oiji foriineke fukeya.
32 Isso aconteceu assim para que se cumprisse o que Jesus tinha dito quando falou a respeito de como ia morrer .
33 Pailotji Juda yoŋore buŋo maneru moke morumboŋ pi maŋineo roperu Yesu oŋga teme wareme iŋi weu teya, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?”
33 Pilatos tornou a entrar no palácio, chamou Jesus e perguntou: — Você é o rei dos judeus?
34 Oŋu weu teme kerisieru iŋi weuya, “Buŋo oi gakere maŋgoone mige me goineji nonde buŋo oŋu miku migoo ruabi mige?”
34 Jesus respondeu:
35 Oŋu weume Pailotji bokirieya, “Yei! Noŋ Juda ŋi fukeru Juda yoŋore buŋo kitiŋgaego me? Mata yobu! Noŋ Rom gawana gobe gakere ŋiŋigopugo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji oga guru wareru nonde meo rua gogobi. Goji wamo ya ege?”
35 — Por acaso eu sou judeu? — disse Pilatos. — A sua própria gente e os chefes dos sacerdotes é que o entregaram a mim. O que foi que você fez?
36 Oŋu bokirieme miya, “Nonde qorumande fuŋne oi moreŋ yoo so pega. Nonji morende kiŋ-sa more kiŋ koito fukenobo ine, nonde osigidapuji soine pakereru nonde eru jigo qanobuŋ. Jigo qaku nonji Juda minebobo yoŋore meo egu rakabemiŋ ore yameŋ keku jigo qabi oga nuiŋgo embimbiŋganobuŋ. Oi embimbiŋganobuŋyoŋ, nonde morumbonde fuŋne oi kae mogo pega. Noŋ moreŋ ŋi koito so fukego.”
36 Jesus respondeu:
37 Buŋo oi miko Yesu iŋi weu teya, “Go jibu ŋi ofoŋ fuŋ mo fukege, oi foriine me mata?” Oŋu weu teme bokirieya, “Noŋ ŋi ofoŋ fuŋ mo fukego, oi gake mige. Nonji buŋo foriine kitiŋgaku mitaniŋgabemiŋ ore eru moreŋgo wakiru fukeboŋ. Sosowo yoŋoji buŋo foriinere mobeo gogobi, yoŋoji nonde buŋo kaje ruaru maneegobi.”
37 — Então você é rei? — perguntou Pilatos.
38 Oŋu bokirieme Pailotji igosisi eteru weuya, “Buŋo foriine oi uruŋu?” Oŋu weu teru moke Juda yoŋoreo rakaru korogo dimaku iŋi yajiya, “Nonji ŋi iŋore baka baaru mo so bofukego.
38 — O que é a verdade? — perguntou Pilatos. Depois de dizer isso, Pilatos saiu outra vez para falar com a multidão e disse: — Não vejo nenhum motivo para condenar este homem.
39 Mo so bofukegoyoŋ, nonde eebobo mo iŋi peko manegobi: Gosa so ŋonemaiŋ kombaŋ damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ ŋoŋore piruebe wakiega, oi manegobi. Ore eru Juda ŋoŋore kiŋ koito soine ŋoŋore piruebe wakiiŋ me mata? Ore eru ŋoŋo aŋiŋaŋunji uruŋu manegobi?”
39 Mas, de acordo com o costume de vocês, eu sempre solto um prisioneiro na ocasião da Páscoa . Vocês querem que eu solte para vocês o rei dos judeus?
40 Oŋu yajime bokirieru iŋi oŋgabuŋ, “Mata, oi matayoŋ, Barabas piruende niŋoreo wakiiŋ!” Oŋu oŋgabuŋyoŋ, Barabas iŋoji suroŋqoqo ŋi fukeru jigo oyowo mo qabuŋ, ore qoru fukeya. Oŋu.
40 Todos começaram a gritar: — Não, ele não! Nós queremos que solte Barrabás! Acontece que esse Barrabás era um criminoso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.