Gálatas 4

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Buŋo oi jikigaru fuŋine iŋi mibemiŋ: Madeji mamainere meropuine raugaiŋgo ore so fukegayoŋ, made jeŋoŋ goku damaŋ oo kiŋaŋqoqo omaine yoŋoke sogokoŋ oŋuine fukega. Mamainere merofu ya sosowore rau fukeiŋyoŋ, jibu kiŋaŋqoqo yoŋore keririŋgo ogoyaŋuŋ fukeru gio furiine tomiri mo baega.
1 Digo porém que, enquanto o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, embora seja dono de tudo.
2 Oŋu made goku siŋaŋpuine yoŋore mea yukuo dimako yoŋoji gogoine sosowo burugaru siŋaŋ garu mitiga teegobi. Mamaineji damaŋ rua teko wareru fukeiŋ, oo akoŋ fuŋgaru iŋoyoŋe merofu rauine fukeru goiŋ.
2 No entanto, ele está sujeito a guardiães e administradores até o tempo determinado por seu pai.
3 Niŋonoŋe oŋuakoŋ rone mande mobeineo made jeŋoŋ oŋuine gobeŋ. Damaŋ oo nemu eru mamari siŋaŋ Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo ya sosowo siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji niŋo oŋuakoŋ siŋaŋ nobekabi omaine yoŋore kiŋaŋ qaku mea yukuyaŋuŋgo gobeŋ.
3 Assim também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos princípios elementares do mundo.
4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anuture damanji wareru fukeme Madeine soreme ŋigoreone fukeya. Juda noŋunde Kadi buŋo rurumaŋgo goiŋ ore fukeya.
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou seu Filho, nascido de mulher, nascido debaixo da lei,
5 Kadi buŋo yukuineone pirue noberu duenoŋuŋ baiŋ ore fukeya. Oŋuineji Anuture odumadepu fukeru biŋeine maneru sabare foreru gogobeneŋ.
5 a fim de redimir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Oŋu Anuture odumadepu fukegobi ore eru Anutuji Madeinere Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakaru iŋi oŋgaega, “O Aba Mamane!”
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho aos seus corações, o qual clama: "Aba, Pai".
7 Oŋu oŋgaega ore eru so jikigaru kiŋaŋqoqo omaine fukegeyoŋ, Anuture odumade fukeru goge. Oŋu goge ore eru Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Biŋeine gareko roru siŋaŋ garu gomiŋ. Oŋu.
7 Assim, você já não é mais escravo, mas filho; e, por ser filho, Deus também o tornou herdeiro.
8 Ŋoŋo rone Anutu so mane mukuru gobuŋ. Damaŋ oo nemu gboŋ eru nemu mamari siŋaŋ ofoŋ foriinere gogo so roru gogobi, oi furiŋaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine gobuŋ.
8 Antes, quando vocês não conheciam a Deus, eram escravos daqueles que, por natureza, não são deuses.
9 Oŋu gobuŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yo iŋiji Anuture fuŋne mane mukuru gokabi Anutuji mane muku ŋabeko gogobi. Anutuji mane ŋabega, buŋo oiji qoru fuke ŋarega. Oŋu gogobiyoŋ, ŋeŋeineo moke wamore nemu mamari siŋaŋ ya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoreo kerisieru mai yaberu gogobi? Nemu mamari siŋaŋ oi usuŋyaŋuŋ wakiqoqoine fukegobiyoŋ, ŋoŋoji jibu oi kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine fukekiminde aŋi manegobi. Oi so sagaga.
9 Mas agora, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo por ele conhecidos, como é que estão voltando àqueles mesmos princípios elementares, fracos e sem poder? Querem ser escravizados por eles outra vez?
10 Oi kiŋaŋ qa yareku kombaŋ ŋeŋe damaŋ fuŋne fuŋne ore eru manebi ropeko poretiŋ boyobeegobi. Sabat kombaŋ ŋeegobi. Kaiŋ gariine wapeme nemuŋaŋuŋ manesuku kaiŋ so jerieegobi. Bobosu jeri eru kombaŋ goine oi gosa so poretiŋ boyobeegobi.
10 Vocês estão observando dias especiais, meses, ocasiões específicas e anos!
11 Nonji ŋoŋore eru kokoi yoore eru manego: Nonji ŋoŋore botugo gio babe foriine so fukeko omaine yobu sakiqoqo egu ebemiŋ.
11 Temo que os meus esforços por vocês tenham sido inúteis.
12 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi bapakareru weu ŋarego: Nonji ŋoŋo oŋuine fukeru goboŋ ore ŋoŋoji nonde so fukeinebi. Ya sembene mo so enarebi.
12 Eu lhes suplico, irmãos, que se tornem como eu, pois eu me tornei como vocês. Em nada vocês me ofenderam;
13 Nonji rone ŋoŋoreo wareru jibe ba nume sakine wakiko goboŋ, fuŋine ore eru ŋeku Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakabe manebuŋ. Ŋoŋoji oi mane mukugobi.
13 como sabem, foi por causa de uma doença que lhes preguei o evangelho pela primeira vez.
14 Nonji sakiwawaki gokabe ŋadi nuinde eesoi bofukebuŋ, oi manegoyoŋ, jibu so mipemiriŋ eru sure nubi. Oŋu matayoŋ, noŋ ŋone nubi Anuture mimerereŋ ore so fukekabe oga nubi. Opopoŋ, nonde Kristo Yesu iŋoyoŋunde kamasi manesuku kepore nuko “Ohowe ohowe!” mibuŋ.
14 Embora a minha doença lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo ou desdém; pelo contrário, receberam-me como se eu fosse um anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 “Ohowe ohowe!” miku sakineo ŋadineo pupu qaku jiŋo koruŋ-ŋaŋuŋ unugaru narenimiŋgo manebuŋyoŋ, oi so sagako bokebuŋ. Ŋoŋore fuŋne maneru oi fofori oŋu kitiŋgaku migo. Yei! Damaŋ oo buŋo jeribari mokemoke yobu ebuŋ, oi uruŋure damaŋ yoo mataeko mo gogobi? Oi so sagaga.
15 Que aconteceu com a alegria de vocês? Tenho certeza que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para dá-los a mim.
16 Ŋoŋore Biŋe buŋo foriine miego ore rosi enaregobi me?
16 Tornei-me inimigo de vocês por lhes dizer a verdade?
17 Ŋiŋigo goine yoŋoji ŋoŋore eru manjo eegobiyoŋ, oi manjo fiine mata. Oi fiine matayoŋ, yoŋoji ŋoŋo niŋoreone oga ŋaberu botunoŋuŋgo gaŋ baku use narenimiŋgo manegobi. Oŋu boroiŋ nobebi manjo paiineo yoŋoyoŋe kitiŋ ŋabenimiŋgo yameŋ keegobi.
17 Os que fazem tanto esforço para agradá-los, não agem bem, mas querem isolá-los a fim de que vocês também mostrem zelo por eles.
18 Ŋoŋo eebobo fiine eniminde manjo eegobi, oi fiine yobu. Nonji ŋoŋore botugo gokabe damaŋ oo akoŋ matayoŋ, ŋoŋo damaŋ so oŋu ebi sagaiŋ.
18 É bom sempre ser zeloso pelo bem, e não apenas quando estou presente.
19 O kokopune, noŋ fufuke gariine fukenimiŋ ore goji oŋuine nuko joiserereŋ maneboŋ, oŋuakoŋ ŋeŋeineo moke manego. Kristore eeboboji ŋoŋoreo fuke foreiŋ ore joiserereŋ oi maneru gogo.
19 Meus filhos, novamente estou sofrendo dores de parto por sua causa, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Nonde manji ŋoŋore eru jijibu fukega. Ore eru nonji damaŋ yoo ŋoŋore botugo gobemiŋ ore manetiqotike manego. Ŋoŋoke goku buŋo marune bawaki eru buŋo waigo mibemiŋgo manego. Oŋu.
20 Eu gostaria de estar com vocês agora e mudar o meu tom de voz, pois estou perplexo quanto a vocês.
21 Goine ŋoŋoji Juda niŋore Kadi buŋo Quraŋ boyobeiŋgo manegobiyoŋ, buŋo ore fuŋine oi fofori mane mukugobi me mata? Fuŋine oi mane taniŋganimiŋgo weuku bapakare ŋabego.
21 Digam-me vocês, os que querem estar debaixo da lei: Acaso vocês não ouvem a lei?
22 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega: Abrahamde madeyokaine yoyoka fukebu: Mo kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoineji (sleiw) roya eru mo oi iŋoyoŋere wombuŋ ŋonuŋine (fri) posiine iŋoji roya.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Kiŋaŋqoqo ŋigoji madeine roya, oiji made fufukere kadio fukeyayoŋ, mo ŋonuŋ (fri) posiine iŋoji roya, iŋo Anutuji made fukeinde buŋo kipeya, buŋo ore foriine fukeiŋ ore fukeya.
23 O filho da escrava nasceu de modo natural, mas o filho da livre nasceu mediante promessa.
24 Buŋo ore fuŋine oi sumuŋine. Ŋigo yoyoka oi Anutuji ŋiŋigo noŋuŋke jojofo buru yoyoka eya, oi yokore soso. Jojofo buru mo oi Sainai (Sinai) tukuo eya, ore sosoine oi ŋigo tinaine Hagar. Ŋiŋigo jojofo buru oi boyobeegobi, yoŋoji Kadi buŋore mimiti rurumaŋgo gogobi eru osigidapuyaŋunji buŋo ore kiŋaŋine qaenimiŋ ore fukeegobi.
24 Isso é usado aqui como uma ilustração; estas mulheres representam duas alianças. Uma aliança procede do monte Sinai e gera filhos para a escravidão: esta é Hagar.
25 Hagar oi Sainai tuku, Arebia moreŋgo dimaga ore soso fukega. Sainai ore ogoine oi Juda morende siti tinaine Jerusalem. Siti ore kufufuŋine yasogo mendaine yoŋoji damaŋ yoo Kadi buŋo rurumaŋineo gobi kipe yabeko posiine (fri) so fukegobi. Ore eru soyakuŋ moakoŋ fukegobire.
25 Hagar representa o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à atual cidade de Jerusalém, que está escravizada com os seus filhos.
26 Posiine (fri) so fukegobiyoŋ, Jerusalem siti mo paibe gogobi, yoŋoji nigiŋ gbediyaŋuŋ tomiri posiine gogobi. Niŋore maŋgo Sara iŋoji siti ore soso fukega.
26 Mas a Jerusalém do alto é livre, e essa é a nossa mãe.
27 Ore kajeqouŋ buŋo oi iŋi quraŋgabi pega,
27 Pois está escrito: "Regozije-se, ó estéril, você que nunca teve um filho; grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto; porque mais são os filhos da mulher abandonada do que os daquela que tem marido".
28 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Aisakre so Anuture jojofo buŋoji maŋgo eŋareko fufuke gariine fukeru gogobi.
28 Vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Damaŋ oo odumade fufukere kadio fukeya, iŋoji gboine Moro Tiriineji maŋgo eteko fukeya, oi kekesuesue eteru goya. Damaŋ yoo oŋuakoŋ kekesuesue oŋuine oi pega.
29 Naquele tempo, o filho nascido de modo natural perseguia o filho nascido segundo o Espírito. O mesmo acontece agora.
30 Oŋu pegayoŋ, Biŋe buŋo mo oi jikigaru iŋi mibuŋ pega, “Kiŋaŋqoqo ŋigore madeineji Mamainere meropu so roiŋ. Ŋonuŋ posiine iŋore madeke oi moko so boroiŋgaru sabarenimi. Ore eru kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine oi bio yobende madeineke rainebire.”
30 Mas o que diz a Escritura? "Mande embora a escrava e o seu filho, porque o filho da escrava jamais será herdeiro com o filho da livre".
31 O maŋkekerisie ogopune, soso buŋo oŋuinere so noŋuŋ kiŋaŋqoqo ŋigore igokopuine gbedinoŋuŋke so fukegobeneŋyoŋ, ŋonuŋ posiine iŋore igokopu fukegobeneŋ. Ore eru bobojibu eebobo oi bio yobeinebi. Oŋu.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava, mas da livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.