Gálatas 4

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Buŋo oi jikigaru fuŋine iŋi mibemiŋ: Madeji mamainere meropuine raugaiŋgo ore so fukegayoŋ, made jeŋoŋ goku damaŋ oo kiŋaŋqoqo omaine yoŋoke sogokoŋ oŋuine fukega. Mamainere merofu ya sosowore rau fukeiŋyoŋ, jibu kiŋaŋqoqo yoŋore keririŋgo ogoyaŋuŋ fukeru gio furiine tomiri mo baega.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Oŋu made goku siŋaŋpuine yoŋore mea yukuo dimako yoŋoji gogoine sosowo burugaru siŋaŋ garu mitiga teegobi. Mamaineji damaŋ rua teko wareru fukeiŋ, oo akoŋ fuŋgaru iŋoyoŋe merofu rauine fukeru goiŋ.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Niŋonoŋe oŋuakoŋ rone mande mobeineo made jeŋoŋ oŋuine gobeŋ. Damaŋ oo nemu eru mamari siŋaŋ Sombuŋ moreŋ botuyakuŋgo ya sosowo siŋaŋ yabeegobi, yoŋoji niŋo oŋuakoŋ siŋaŋ nobekabi omaine yoŋore kiŋaŋ qaku mea yukuyaŋuŋgo gobeŋ.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Oŋu gobeŋyoŋ, Anuture damanji wareru fukeme Madeine soreme ŋigoreone fukeya. Juda noŋunde Kadi buŋo rurumaŋgo goiŋ ore fukeya.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Kadi buŋo yukuineone pirue noberu duenoŋuŋ baiŋ ore fukeya. Oŋuineji Anuture odumadepu fukeru biŋeine maneru sabare foreru gogobeneŋ.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Oŋu Anuture odumadepu fukegobi ore eru Anutuji Madeinere Moro soreme maŋnoŋuŋgo rakaru iŋi oŋgaega, “O Aba Mamane!”
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Oŋu oŋgaega ore eru so jikigaru kiŋaŋqoqo omaine fukegeyoŋ, Anuture odumade fukeru goge. Oŋu goge ore eru Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ Biŋeine gareko roru siŋaŋ garu gomiŋ. Oŋu.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Ŋoŋo rone Anutu so mane mukuru gobuŋ. Damaŋ oo nemu gboŋ eru nemu mamari siŋaŋ ofoŋ foriinere gogo so roru gogobi, oi furiŋaŋuŋ tomiri omaine kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine gobuŋ.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Oŋu gobuŋyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru damaŋ yo iŋiji Anuture fuŋne mane mukuru gokabi Anutuji mane muku ŋabeko gogobi. Anutuji mane ŋabega, buŋo oiji qoru fuke ŋarega. Oŋu gogobiyoŋ, ŋeŋeineo moke wamore nemu mamari siŋaŋ ya sosowo siŋaŋ gaegobi, yoŋoreo kerisieru mai yaberu gogobi? Nemu mamari siŋaŋ oi usuŋyaŋuŋ wakiqoqoine fukegobiyoŋ, ŋoŋoji jibu oi kiŋaŋ qa yareku wakiqoqoine fukekiminde aŋi manegobi. Oi so sagaga.
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Oi kiŋaŋ qa yareku kombaŋ ŋeŋe damaŋ fuŋne fuŋne ore eru manebi ropeko poretiŋ boyobeegobi. Sabat kombaŋ ŋeegobi. Kaiŋ gariine wapeme nemuŋaŋuŋ manesuku kaiŋ so jerieegobi. Bobosu jeri eru kombaŋ goine oi gosa so poretiŋ boyobeegobi.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Nonji ŋoŋore eru kokoi yoore eru manego: Nonji ŋoŋore botugo gio babe foriine so fukeko omaine yobu sakiqoqo egu ebemiŋ.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 O maŋkekerisie ogopune, nonji iŋi bapakareru weu ŋarego: Nonji ŋoŋo oŋuine fukeru goboŋ ore ŋoŋoji nonde so fukeinebi. Ya sembene mo so enarebi.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Nonji rone ŋoŋoreo wareru jibe ba nume sakine wakiko goboŋ, fuŋine ore eru ŋeku Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgakabe manebuŋ. Ŋoŋoji oi mane mukugobi.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Nonji sakiwawaki gokabe ŋadi nuinde eesoi bofukebuŋ, oi manegoyoŋ, jibu so mipemiriŋ eru sure nubi. Oŋu matayoŋ, noŋ ŋone nubi Anuture mimerereŋ ore so fukekabe oga nubi. Opopoŋ, nonde Kristo Yesu iŋoyoŋunde kamasi manesuku kepore nuko “Ohowe ohowe!” mibuŋ.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 “Ohowe ohowe!” miku sakineo ŋadineo pupu qaku jiŋo koruŋ-ŋaŋuŋ unugaru narenimiŋgo manebuŋyoŋ, oi so sagako bokebuŋ. Ŋoŋore fuŋne maneru oi fofori oŋu kitiŋgaku migo. Yei! Damaŋ oo buŋo jeribari mokemoke yobu ebuŋ, oi uruŋure damaŋ yoo mataeko mo gogobi? Oi so sagaga.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Ŋoŋore Biŋe buŋo foriine miego ore rosi enaregobi me?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Ŋiŋigo goine yoŋoji ŋoŋore eru manjo eegobiyoŋ, oi manjo fiine mata. Oi fiine matayoŋ, yoŋoji ŋoŋo niŋoreone oga ŋaberu botunoŋuŋgo gaŋ baku use narenimiŋgo manegobi. Oŋu boroiŋ nobebi manjo paiineo yoŋoyoŋe kitiŋ ŋabenimiŋgo yameŋ keegobi.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Ŋoŋo eebobo fiine eniminde manjo eegobi, oi fiine yobu. Nonji ŋoŋore botugo gokabe damaŋ oo akoŋ matayoŋ, ŋoŋo damaŋ so oŋu ebi sagaiŋ.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 O kokopune, noŋ fufuke gariine fukenimiŋ ore goji oŋuine nuko joiserereŋ maneboŋ, oŋuakoŋ ŋeŋeineo moke manego. Kristore eeboboji ŋoŋoreo fuke foreiŋ ore joiserereŋ oi maneru gogo.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Nonde manji ŋoŋore eru jijibu fukega. Ore eru nonji damaŋ yoo ŋoŋore botugo gobemiŋ ore manetiqotike manego. Ŋoŋoke goku buŋo marune bawaki eru buŋo waigo mibemiŋgo manego. Oŋu.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Goine ŋoŋoji Juda niŋore Kadi buŋo Quraŋ boyobeiŋgo manegobiyoŋ, buŋo ore fuŋine oi fofori mane mukugobi me mata? Fuŋine oi mane taniŋganimiŋgo weuku bapakare ŋabego.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Biŋe buŋo mo iŋi quraŋgabi pega: Abrahamde madeyokaine yoyoka fukebu: Mo kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoineji (sleiw) roya eru mo oi iŋoyoŋere wombuŋ ŋonuŋine (fri) posiine iŋoji roya.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Kiŋaŋqoqo ŋigoji madeine roya, oiji made fufukere kadio fukeyayoŋ, mo ŋonuŋ (fri) posiine iŋoji roya, iŋo Anutuji made fukeinde buŋo kipeya, buŋo ore foriine fukeiŋ ore fukeya.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Buŋo ore fuŋine oi sumuŋine. Ŋigo yoyoka oi Anutuji ŋiŋigo noŋuŋke jojofo buru yoyoka eya, oi yokore soso. Jojofo buru mo oi Sainai (Sinai) tukuo eya, ore sosoine oi ŋigo tinaine Hagar. Ŋiŋigo jojofo buru oi boyobeegobi, yoŋoji Kadi buŋore mimiti rurumaŋgo gogobi eru osigidapuyaŋunji buŋo ore kiŋaŋine qaenimiŋ ore fukeegobi.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Hagar oi Sainai tuku, Arebia moreŋgo dimaga ore soso fukega. Sainai ore ogoine oi Juda morende siti tinaine Jerusalem. Siti ore kufufuŋine yasogo mendaine yoŋoji damaŋ yoo Kadi buŋo rurumaŋineo gobi kipe yabeko posiine (fri) so fukegobi. Ore eru soyakuŋ moakoŋ fukegobire.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Posiine (fri) so fukegobiyoŋ, Jerusalem siti mo paibe gogobi, yoŋoji nigiŋ gbediyaŋuŋ tomiri posiine gogobi. Niŋore maŋgo Sara iŋoji siti ore soso fukega.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Ore kajeqouŋ buŋo oi iŋi quraŋgabi pega,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo Aisakre so Anuture jojofo buŋoji maŋgo eŋareko fufuke gariine fukeru gogobi.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Damaŋ oo odumade fufukere kadio fukeya, iŋoji gboine Moro Tiriineji maŋgo eteko fukeya, oi kekesuesue eteru goya. Damaŋ yoo oŋuakoŋ kekesuesue oŋuine oi pega.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Oŋu pegayoŋ, Biŋe buŋo mo oi jikigaru iŋi mibuŋ pega, “Kiŋaŋqoqo ŋigore madeineji Mamainere meropu so roiŋ. Ŋonuŋ posiine iŋore madeke oi moko so boroiŋgaru sabarenimi. Ore eru kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine oi bio yobende madeineke rainebire.”
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 O maŋkekerisie ogopune, soso buŋo oŋuinere so noŋuŋ kiŋaŋqoqo ŋigore igokopuine gbedinoŋuŋke so fukegobeneŋyoŋ, ŋonuŋ posiine iŋore igokopu fukegobeneŋ. Ore eru bobojibu eebobo oi bio yobeinebi. Oŋu.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.