Filipenses 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Pol nonji quraŋ yo quraŋgago. Maŋkekerisie kufufuŋ gbagbataeŋine Kristo Yesuke qakatoru dimaku Filipai sitio gogobi, nonji sosowo ŋoŋo eru ŋoŋore qoruŋaŋuŋ (bisop, pasto) eru Biŋe gio bobo ŋiŋigo goine (dikon) babapi ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore manego Timotiji noke yoo goku niko Kristo Yesure kiŋaŋ qaku gogobere.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarebire womoo goinebi. Oŋu manego.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Nonji manesu ŋabeego ore so Anutu miteŋ gaego.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 Damaŋ so sosowo ŋoŋore Anutu oŋga wosiego, oi jeri paio oŋga wosiego.
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Nonji Anutu iŋi ore miteŋ gaego: Ŋoŋo Bobiaŋ Biŋeo qakatobuŋ, damaŋ fuŋfuŋgaine oone akoŋ fuŋgaru noke maŋkekerisie gio baku kitiŋ nuru go waperu gogobi.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Anutuji maŋ-ŋaŋuŋgo gio fiine fuŋgaru baku goga, oi jikigaru bame Kristo Yesuji moke fukeinde damanji tariiŋ. Oŋu manesiŋ garu sanaŋgaru Anutu miteŋ gaego.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 O sageŋaŋuŋ nobe, yoro ogopune fukegobi ore ŋoŋo sosowo oŋu manesu ŋarebe fiine akoŋ sagaga. Anutuji gio nareme ore eru damaŋ yoo witi pigo ŋeego. Damaŋ goineo Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieru buŋo foforiineji sia goduine baku sanaŋgaiŋ ore roregaego. Oŋu me oŋu baego, sosowo ŋoŋoji noke dimakabi yauŋmoriri oiji akoŋ saga ŋabeme gione kitiŋgabi moko kiwaqawaineke fukegobeneŋ.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Kristo Yesuji ŋoŋo manjoko eŋareiŋ ore dobe nuega, nonji oi maneru ore paio dimaku sosowo ŋoŋore aŋi sogo maneru ŋone ŋabeiŋgo yameŋ keku gogo. Oŋu miku buŋo foriine migo, oi Anutu iŋoyoŋe soine kitiŋ nuru miiŋ.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Nonji ŋoŋore iŋi oŋga wosiego: Anutu, go Filipai ogopune dobe yabende jikigaru sanaŋgaru manjoko ee ekabi manjokoyaŋunji sogueru saueiŋ. Oŋu fukeme soine kadi foriine ŋone mukuru bobojibu buŋo bokeru gonimiŋ.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Oŋu goku soine buŋo osoeru kadi fiine sari roosoeru gbagbataeŋine fukeru bakare buŋoyaŋuŋ tomiri go ropebi. Kristoji kirieru wareiŋ.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Jikigaru iŋi oŋga wosiego: Yesu Kristoji eebobo posiine maŋgo eteko ore fori fukeeiŋ. Foriine oiji maŋ-ŋaŋuŋ puseko ŋiŋigoji oŋu ŋone ŋaberu Anutu miteŋ gabi tinabiŋeineji saueiŋ ore oŋga wosiego. Buŋo oi foriine.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 O maŋkekerisie ogopune, ŋoŋoji nonde fuŋne mane mukunimiŋ ore iŋi maneru quraŋgago: Ya sembene nondeo fukeyayoŋ, jibu ore biŋeineji saueme Bobiaŋ Biŋenoŋunji ŋiŋigo saga yabeme gionoŋunji moririineke fukeega.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Noŋ Kristore giore eru niginji kipe nubi Rom yoo ŋego, buŋo oi mamari ŋi sosowo Sisa-kiŋ koitore siŋaŋyayabe pi siŋaŋ gaegobi, yoŋoji manegobi eru oŋuakoŋ ŋiŋigo goine kokoine yoŋore kajeyaŋuŋgo rakame mane foregobuŋ.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Jikigaru foriine iŋi fukeya: Maŋkekerisie ogopunoŋunji witi pigo ŋebe damaŋ yoo Ofonji bapi nuega ore buŋo manebuŋ. Oi maneru boakonji Ofoŋke sanaŋgaru qakatoru dimaku yameŋ keku koimo fukebuŋ. Oŋu fukeru Anuture buŋo kokoi tomiri misauebi jikigaru raega.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Goineji nonde manebi ropeko maŋ aŋi gbagbataeŋineji dimaku Kristore fuŋne mitaniŋgaegobiyoŋ, goineji nonde eru maŋyaŋunji qougaroiŋ eru ŋadi nuru kekepari eiŋ ore manegobi.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Ogopune foriine yoŋoji nonde fuŋne iŋi manegobi: Anutuji igodoŋ nume Bobiaŋ Biŋere keteŋ (defence) fukeru jigo qaku bobojibu buŋo kepieego. Oŋu maneru manjoko enareku kitiŋ nuegobi.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Ŋadiqoqo ŋiŋigo yoŋoji yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku furire ore gbedigabi maŋyaŋuŋ kejigako nonde gio nodureiŋgo maneru Kristore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobi. Oŋu eru witi pigo ŋego, damaŋ yoo mibabawaki ebi sisibiri jikigaru fuke nareiŋgo manegobi.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Oŋu manegobiyoŋ, oi jibu. Kristore fuŋne oi ya oo gbedigaru keoma eegobi me Anuture mimiti poretiŋ reŋgaru mitaniŋgaegobi, oi nonji manebe sagaga. Oŋu me oŋu fukeiŋ ore eegobi, maŋneji ore eru fiame fofori jeriego eru jeriebemiŋ.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Nonde oŋga wosibi Yesu Kristore Moro Tiriineji kitiŋ nuko soine pirue nubi wakibeminde kamasi manego. Oŋu fukeiŋ ore maneru ore eru jerieego.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ya mo baku gogu mimi egu bofukebemiŋ ore origago. Oŋu mimineke matayoŋ, damaŋ so Kristo miteŋ gaku goboŋ, ore so damaŋ yoo oŋuakoŋ fukeiŋ ore manego. Saki funeji komebemiŋ me gobemiŋ, oi jibu koimo paio Kristo miteŋ gabe tinabiŋeineji sogueiŋ.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Nonji sakineke gobemiŋ ine, gogone Kristore tinabiŋeji sogueiŋ ore eru gobemiŋ. Nubi komenobo ine, oiji bobiaŋ nuko Sombuŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Oŋu fukenoboyoŋ, moreŋgo saki fuke gobemiŋ ine, mande gio babe jikigaru foriineke fukeeiŋ. Oi manesuku nakenere gogo me kome roosoenobo, oi soine so manego.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Gobemiŋ me komebemiŋ fiine fukena oi poretiŋ so mane mukuru botuyakuŋgo quŋgaru gogo. Kristoke paibe gonobo, oiji ya sosowo odureru moriri soguine bofuke narena. Ore eru moreŋ bokeinde aŋi maneru gogo.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Oŋu gogoyoŋ, saki fuke bojororu gobemiŋ ine, oiji ŋoŋo bapi ŋabebe foriine ŋoŋoreo fukeiŋ. Komenobo, oiji ŋoŋo so bapi ŋabenobo.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Oŋuine manesiŋ garu sanaŋgaru ore eru ŋone nuru emboŋ eru jikigaru goku sosowo ŋoŋo bapi ŋaberu goiŋgo manego. Bapi ŋabekabe mamanesiŋ-ŋaŋunde foriji sogueru sanaŋgako soine mokemoke yobu jerieru gonimiŋ.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Oŋuakoŋ Kristoji ŋone nuru emboŋ eru moke ŋoŋoreo warebe ŋoŋo soine nonde eru Kristo Yesu mokemoke yobu miteŋ garu gonimiŋ. Oŋu.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Eeboboŋaŋuŋ oi Kristore Bobiaŋ Biŋeji kuririineke fukeinde so eba eku goinebi. Oŋu gobi ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ me so wareru taitai goku biŋeŋaŋuŋ manebe fuŋneŋaŋuŋ iŋi peme sagaiŋ: Ŋoŋo qoqodure buru moakonde buŋo kiperu maŋmoakoŋ eru dimainebi. Oŋu dimaku Bobiaŋ Biŋere buŋo foriji egu gbaŋiiŋ ore moko kiperu jigo qaku goinebi.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Oŋuakoŋ goineji kiso eŋareenimiŋ, ŋoŋoji buŋo miyaŋuŋ fuŋne fuŋne ore eru so popureru maŋ-ŋaŋuŋ so wakiine. Fuŋneŋaŋuŋ oŋu manebe sagaiŋ. Anutuji usuŋ ŋareme kiso ŋiŋigo yoŋoji fuŋneŋaŋuŋ ŋoneru iŋi mane taniŋganimiŋ: Yoŋoyaŋe waki yabeko sibirigabi Anutuji bomuku nobeko paibe seŋgiŋbaŋgiŋ gokimiŋ.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Anutuji buruine rua ŋareya, oi iŋi: Ŋoŋo Kristo manesiŋ gaku aribe jerieru aribe iŋore eru joiserereŋ maneru gonimiŋ.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Nonji mamanesinde jigo rone ŋoŋoke goku qabe, ŋone nubuŋ eru damaŋ yoo jikigaru qaego ore biŋe buŋo yo manegobi, ŋoŋo jigo oŋuine akoŋ noke kitiŋgaku qaku gogobi, oi manego. Oŋu.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.